Uvođenje informatike kao obaveznog predmeta u pete i šeste razrede osnovne škole u četvrtak su na konferenciji za novinare predstavili premijer Andrej Plenković i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Ministarstvo je nakon analize stanja u školama odlučilo koje od njih interventno trebaju opremu za izvođenje nastave iz informatike. Valja istaknuti kako se takva oprema dodjeljuje prvi put nakon 10 godina. Rebalansom proračuna za ovu godinu osigurano je 10,9 milijuna kuna, koje će trebati za opremanje dvjestotinjak škola. To znači približno 60.000 kuna po školi, što podrazumijeva jednu opremljenu računalnu učionicu u kojoj će biti do 20 računala. Oprema će u prvom, od dva vala opremanja, biti već do kraja ove kalendarske godine. Prema popisu objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva, oprema stiže i u Slavoniju i Baranju - u Osječko-baranjskoj županiji u 19 škola, u Požeško-slavonskoj dobit će ju dvije, u Brodsko-posavskoj 12, u Vukovarsko-srijemskoj 14, a u Virovitičko-podravskoj sedam škola.

Drugi val predviđa opremanje 430 škola od veljače do lipnja 2018., za što će biti potrebno 26 milijuna kuna.

Osim toga, Ministarstvo znanosti i obrazovanja napravilo je analizu potrebnih učitelja na temelju podataka koje su dostavili ravnatelji osnovnih škola, kao i određenih podataka iz e-Matice. Tako bi za izvođenje nastave informatike u svim razredima od 5. do 8. u cijeloj Hrvatskoj trebalo najmanje 845 nastavnika, a u sustavu je trenutno zaposlen 481 nastavnik informatike u punom radnom vremenu. Nastavu informatike izvodi i 766 nastavnika koji uz taj predaju i neki drugi predmet. Prema prvim procjenama, 76 škola će morati zaposliti nastavnika informatike u određenom dijelu radnog vremena. Zapošljavanje je, kako je najavila ministrica Divjak, predviđeno iduće godine.

Premijer Plenković istaknuo je kako je uvođenje informatike pomoć mladima da se kvalitetno pripreme za brzomijenjajući svijet i radna mjesta. Dodao je kako je danas u Europi za 93 posto zapošljavanja potrebno imati vještine vezane uz informatiku, kompjutore i uopće za snalaženje u digitalnom internetskom svijetu. Prema Plenkovićevim riječima, obrazovanje je jedna od ključnih strukturnih reformi u mandatu ove vlade kako bi se zajedničkim naporima unaprijedilo obrazovne procese i nastavne planove i programe.

- Ne želimo da naši učenici budu samo puki korisnici tehnologija, smartphonea ili facebooka - rekla je ministrica Divjak dodavši kako žele da škole pripremaju naše mlade za život te da grade kreativne mlade ljude, koji će uz pomoć tehnologije biti u stanju rješavati problem.

- Sadržaj kurikula je završen i može se naći na stanicama Ministarstva znanosti i obrazovanja - rekla je dodavši kako je kurikul poboljšan kroz stručnu i javnu raspravu te međunarodne recenzije. Naglasila je kako je kurikul recenziran uz pomoć našega stalnog predstavništva u EU-u, koje je identificiralo zemlje s najboljim kurikulima - Veliku Britaniju, Estoniju i Austriju. Kurikul obuhvaća digitalnu tehnologiju, računalno promišljanje, digitalnu pismenost i komunikaciju te e-društvo, napomenula je dodavši kako je u njemu naglasak na ishodu učenja, kao što su pronalaženje rješenja, kreativnost, rješavanje problema i algoritamsko te računalno razmišljanje. Tako, smatra ministrica, učenici postaju aktivni tvorci programskih rješenja, a ne samo puki korisnici tehnologije.