U okviru programa Industrija Zagreb Film Festivala održano je cjelodnevno događanje “Kako MI to možemo?”, koje se ove godine fokusiralo na distribuciju kao jedan od ključnih elemenata za povećanje prisutnosti i prepoznatljivosti još uvijek nedovoljno vidljivog europskog filma.

- Europska unija, odnosno Potprogram MEDIA, izdvaja oko 42 milijuna eura za distribuciju europskoga filma, za razdoblje od 2014. do 2020. godine, no s druge strane europski film i dalje ne putuje koliko bi trebao, odnosno neki su filmovi vidljiviji od drugih - rekla je na otvorenju Martina Petrović, voditeljica organizatora događanja, DKE - Ureda MEDIA Hrvatske, koje je u Kući Europe okupilo niz distributera, producenata, studenata.

Uživo i putem Skypea petnaestak je sudionika tijekom dana na nekoliko panel-diskusija, na temelju vlastitoga iskustva, ponudilo odgovore na pitanja kako izići iz ustaljenih, uobičajenih okvira razmišljanja, kako se prilagoditi trendovima i novitetima unutar mogućnosti digitalne distribucije, kako učiti jedni od drugih te koje su prednosti i mane ako film dolazi iz velike, srednje ili male zemlje.

- Namjera događanja nije da se stvore još veće razlike između zemalja velikih i malih produkcijskih kapaciteta, nego da razmijenimo mišljenja i iskustva i vidimo što možemo naučiti jedni od drugih - ustvrdila je Petrović.

Središnja tema bile su distribucijske perspektive u kontekstu zemalja visokoga produkcijskog kapaciteta (Njemačka, Velika Britanija), te onih srednjega (Irska), i niskoga produkcijskog kapaciteta (Bugarska, Hrvatska). Prvi dio bio je posvećen klasičnim modelima distribucije i modelima dobrih praksa, dok su se u drugom dijelu sudionici bavili novim i inovativnim oblicima distribucije koji još nisu dovoljno zastupljeni, primjerice online promidžbom europskih audiovizualnih djela, što ih unutar svojih mehanizama podupire Potprogram MEDIA. Prvi panel bavio se time je li prednost ili otegotna okolnost ako film dolazi iz zemlje visokog produkcijskog kapaciteta. Na primjerima njemačkog hita "Toni Erdmann" i britanskog "Preduhitrena osveta", govorilo se o tome koji su izazovi distribucije filmova na njemačkom jeziku, te podrazumijeva li film na engleskom lakoću prodaje i distribucije. Kao primjer zemlje srednjeg produkcijskog kapaciteta, Irske, obrađen je irski film "Mladi prijestupnici", uz raspravu o tome jamči li uspjeh u vlastitoj domovini i međunarodni uspjeh.

Za filmove koje dolaze iz zemalja niskoga produkcijskog kapaciteta, uzete su filmske uspješnice: hrvatski film "Ustav Republike Hrvatske" i "Vestern" iz Bugarske. Temeljno pitanje bilo je koliko je za prepoznatljivost filma važna službena selekcija u okviru međunarodnih festivala. Primjere dobre prakse proizišle iz okrilja Medijina poziva i smjernica koji se odnose na online promidžbu europskih audiovizualnih djela predstavio je Vincent Lucassen (Under the Milky Way), Philipp Hoffmann (Kino on Demand), te Kiril Gjozev (Cut-A-Way).

Okupili su se i predstavnici pojedinih ključnih producentskih i distributerskih tvrtki, Canoe Film (Velika Britanija), Latido Films (Španjolska), Chouchkov Brothers (Bugarska), Interfilm iz Zagreba, Mer Film (Norveška), NFP marketing and distribution (Njemačka), Vico Films (Irska). Jedan od važnijih čimbenika potpore vidljivosti i cirkulacije europskih filmova, posebice u zemljama niskog produkcijskog kapaciteta, jesu festivali poput Zagreb Film Festivala, koji je jedan od dva hrvatska festivala koje sufinancira MEDIA. I ove je godine u jakoj konkurenciji od 130 prijava iz 18 zemalja članica našao na popisu odobrenih festivala, upravo zbog svog europskog programa - više od 90 posto sadržaja te cjelogodišnjim aktivnostima. Hina