U gotovo dvosatnom svjedočenju pred saborskim Istražnim povjerenstvom za Agrokor bivši predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva Franjo Gregurić u srijedu se složio da je bilo malverzacija u pretvorbi i privatizaciji, ali je istražiteljima poručio da to ne mogu njemu svaliti na leđa. Predsjednik Povjerenstva Orsat Miljenić (SDP) poručio je kako ne vjeruje Gregurićevu iskazu.

- Istina je da me prati istočni grijeh zbog privatizacije, ali nema ni jednog argumenta koji bi to dokazao - rekao je Gregurić, poručivši da pitanja o pretvorbi i privatizaciji treba postaviti institucijama koje su morale regulirati financijske tijekove.

Glavni nazivnik burnog ispitivanja i Gregurićeva svjedočenja njegovi su odgovori da se on kao predsjednik vlade u ratno vrijeme, 1991. i 1992., nije bavio pretvorbom i privatizacijom, nego je fokus bio na naporima da Hrvatska dobije samostalnost i međunarodno priznanje, na naoružavanju vojske i zbrinjavanju prognanika i izbjeglica. U više je navrata kazao da nikada nije sudjelovao ni na kakvom sastanku na kojem bi se govorilo o privatizaciji, pa tako ni poduzeća u sklopu koncerna Agrokor, da nije bio dio ni jedne poslovne akvizicije Ivice Todorića, nije sudjelovao u bilo kojoj privatizaciji, niti je bio u nadzornom odboru bilo koje tvrtke iz koncerna. Nije odgovorio na pitanje Nikole Grmoje (Most) kako je bilo moguće da su neki dobivali milijunske kredite a nitko nije odgovarao za njihovo nenamjensko trošenje, nego ga je uputio na “organe nadležne za kontrolu i njihova izvješća i poslovne banke koje su te kredite odobravale”.

Gregurić je rekao da se Todorićev koncern razvijao nakon njegova premijerskog mandata te poručio kako je i on “razočaran ovime što se dogodilo, ali u nekim poduzećima, poput mesne industrije, stanje bi bilo puno lošije da ih Todorić nije preuzeo”. Na Grmojino inzistiranje kako nije bilo moguće da kao savjetnik predsjednika Franje Tuđmana za gospodarstvo do kraja 1995. godine nije ništa znao o privatizaciji, Gregurić je odgovorio kako je bio usmjeren na razvoj gospodarske suradnje Hrvatske i BiH te da nije imao veze s privatizacijskim procesima u zemlji.

Na pitanje Gordana Marasa (SDP) je li svjestan da se 90-ih formirao crony (ortački) kapitalizam, koji je kulminirao slomom Agrokora, Gregurić je odgovorio kako je cilj bio prijeći na tržišni kapitalizam i proći kroz proces sa što manje ožiljaka. Vjerojatno jest bilo propusta, ali ne tolikih da bi ugrozili temeljne ciljeve, dodao je. Marasovu ocjenu kako nije bilo slučajno to što su banke najviše novca davale Todoriću, Kutli i Guciću, Gregurić je popratio riječima da 1991. i 1992. nije bilo vremena za razmišljanje kojim putem krenuti u privatizaciju, niti je tada bilo govora o stvaranju Todorićeva carstva, ali je točno da je bilo ljudi koji su iskoristili taj proces. Također je ocijenio da su potezi i politika aktualnog premijera Andreja Plenkovića u vezi s Agrokorom nepotrebni, jer je u tim osjetljivim odnosima, u kojima sudjeluje i Rusija, trebao tražiti način kako da kvalitetnije surađuje u interesu Hrvatske. Sberbank je dao kredit koji nije malen, što će sigurno ostaviti traga na odnosima, zbog čega treba pregovarati, kaže Gregurić.

- Prema tom iskazu, privatizacije su se događale negdje drugdje. Mislim da je u ovoj zemlji jedan od generalnih problema što se na pitanja odgovara “ne znam ništa”, “to se događalo negdje drugdje”. Meni je to potpuno nelogično - izjavio je Miljenić novinarima nakon sjednice Povjerenstva. Dodao je kako je iz svih prethodnih iskaza svjedoka jasno da se ni jedan proces velike privatizacije nije mogao dogoditi bez odluke tada najveće stranke - HDZ-a. Najavio je i da će, bude li potrebe, Gregurića zvati da dodatno svjedoči. D.Pav./H