Do kraja godine bit će provedeni izbori u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK). Ovaj put događaju se u ozračju Zakona o HPK-u koji još nije stigao ni na Vladu, a čija je bit vraćanje obveznog članstva koje joj je ukinuto 2012. za mandata ministra Tihomira Jakovine uz poruku kako isto čeka i druge komore, no bez obveznosti članstva, a time i obveze plaćanja članarine ostao je sve do danas samo HPK. Ubrzo nakon tog reza članstvo se doslovno istopilo – s nekadašnjih 170.000 članova, onih upisanih u Upisnik koji su komorsku blagajnu punili sa 7-8 milijuna kuna – 0,5 % od osnovnih plaćanja, HPK danas, kaže njegov predsjednik Matija Brlošić koji će se kandidirati i na ovim izborima za šefa Komore, ima nešto više od 1000 članova, dok mi neslužbeno doznajemo da ih je samo 300-tinjak.

– Ovih dana popisivali smo članstvo i bilo ih je tisuću i nešto, no drugo je pitanje koliko ih je platilo članarinu. Oni koju ju plate za 2016. do kraja godine imaju mogućnost ući u izbore. Na ime članarine danas se uprihodi jako malo, par stotina tisuća kuna. Tu su i dva milijuna kuna iz proračuna koji se Komori uplaćuju zbog troškova koje iziskuje visoka članarina koju HPK plaća Copa Cogeci (CC) – 250.000 kuna, te za druge potrebe rada s Europskom komisijom (EK) i tamošnjim povjerenstvima, odlaske u Bruxelles - kaže Brlošić.

Njemu će to biti kandidatura za drugi redovni, no, gledajući ukupno, za treći mandat. U svoj prvi mandat, naime, “uskočio” je nakon što se s čela HPK-a povukao Darko Grivičić na pola puta svog drugog mandata. Mandat traje četiri godine, a Brlošić je, kaže, volonter, uz naknadu od 5000 kuna.

HPK ima tri zaposlena, a na upit je li jedini kandidat za šefa Komore, kaže: “To se još ne zna. Uvjet za predsjednika jest da mora postati član skupštine.” I za ove izbore, kao i donošenje Zakona o HPK-u, Komoru prati pitanje je li ona potrebna poljoprivrednicima. Ili se o njezina leđa obija stalno nesuglasje među akterima seljačke udružene scene? Naime, i dalje se lome koplja o tome treba li članstvo u njoj biti obveza. Udruga Život tome se protivi.

– Nemamo ništa protiv institucije, no ona treba počivati na dobrovoljnosti. Obveznost članstva još je jedan, politički stvoren namet. Imamo i previše davanja da bi se ovako uhljebljivalo još više administracije - kaže predsjednik Udruge OPG-ova Život Antun Laslo.

– Komoru nisu osnovali poljoprivrednici, nego Hrvatski sabor. Ona je institucija, a institucija je potrebna poljoprivrednicima. Mi imamo komorski sustav u Hrvatskoj. Bio netko liječnik, pravnik…, on po završetku obrazovanja i dobivajnu licence automatizmom postaje član svoje komore i po zakonu mora plaćati članarinu. Komora vodi brigu o svojim članovima, zastupa njihove interese i dr. Isto tako je i s HPK-om. K tome, za razliku od ostalih, poljoprivrednici imaju potpore. Ako RH poljoprivreda iz EU-a dobiva 3,5 milijardi kuna izravnih plaćanja, nije li potrebno i opravdano da u Bruxellesu ima svoje predstavnike?! Tolika sredstva na to nas obvezuju, no to iziskuje i visoku članarinu u CC-u, česte odlaske u Bruxelles, putne troškove, nekoga tko zna jezike i dr. Potrebna je ozbiljnost jer iz EU proračuna za poljoprivredu ide čak 40 %. Nadalje, netko treba prisustvovati sastancima u Zagrebu. Trenutno radimo na više zakona poput onih o zemlji, nepoštenoj trgovačkoj praksi, OPG-ovima… gdje je uvažen dio naših prijedloga. Jer, glas se najbolje čuje od čovjeka iz prakse - kaže Brlošić i ocjenjuje kako je HPK kao institucija jedno, a udruga drugo jer da pokriva puno manje područje. Zakon o HPK-u u Saboru ne očekuje prije siječnja. Laslo kaže da će se Život žaliti europskim institucijama vrati li se obvezno članstvo u HPK-u jer “to nije volja naroda.”