Objavljeno 15. studenog, 2017.
Prijetnje koji smo sve češće izloženi pokazuju kako se naša infrastruktura i način organiziranja društva trebaju mijenjati
U svibnju ove godine ravnateljicom Državnog hidrometeorološkog zavoda imenovana je Branka Ivančan-Picek, koja je zamijenila dotadašnju ravnateljicu Natašu Strelec-Mahović.
Novu ravnateljicu, između ostalog, dočekao je nastavak započetih zahtjevnih poslova modernizacije cjelokupne meteorološke motriteljske i hidrološke mreže, kao i priprema projektne dokumentacije za gradnju nove zgrade DHMZ-a, predviđenu u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj. Kako napreduju ti zahtjevni projekti, ali i svoj pogled na suvremnu meteorologiju, za naš list iznijela je sama Ivančan-Picek.
Postavši ravnateljicom DHMZ-a, najavili ste nastavak modernizacije u prikupljanju i objavi podataka o vremenu. O čemu se točno radi?
- DHMZ je posljednjih nekoliko godina, a intenzivno posljednjih godinu i pol, radio na pripremi dokumentacije za projekt modernizacije meteorološko-motriteljske mreže (METMONIC), vrijedan 42 milijuna eura, kojim će se u Hrvatskoj osuvremeniti i automatizirati cjelokupna meteorološka i motriteljska mreža. To će rezultirati modernizacijom postojećih i instalacijom novih postaja: 34 glavne postaje, 139 klimatoloških postaja, 264 kišomjerne postaje, 6 meteoroloških radara, 2 visinske postaje te 5 meteorološko-oceanografskih plutača. Time će se osigurati pokrivenost cjelokupnog teritorija Hrvatske radarskim podacima, koji su nužni u izdavanju ranih najava olujnih nevremena (tuče, obilne kiše, grmljavinske oluje), te dotok veće količine podataka u realnom vremenu, ne samo za potrebe DHMZ-a i izradu prognoza nego i za praćenje klimatskih promjena te potrebe lokalnih zajednica, poljoprivrednika i ostalih gospodarskih grana.
Izazov stoljeća
Vlada RH ovih je dana donijela nacionalnu Strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama - koja je uloga DHMZ-a u tome?
- Klimatske promjene jedan su od najvećih okolišnih izazova našeg stoljeća. Nedavni događaji, poput ekstremnih hladnoća, ekstremne ljetne vrućine, šumskih požara, poplava i bujica, na primjer nedavno u Ninu i Zadru, upozoravaju na prijetnje kojima smo već sada sve češće izloženi. Ti podaci pokazuju kako se i naša infrastruktura i način organiziranja društva trebaju mijenjati i unaprijediti. Ključno je povezivanje sektora i razina vlasti i ulaganje u istraživanje i obrazovanje, kako bi se smanjila ranjivost gospodarstva i povećala otpornost hrvatskog društva na klimatske promjene kojima ćemo u budućnosti biti sve izloženiji. A kakve nas klimatske promjene očekuju, možemo procijeniti na temelju rezultata klimatskog modeliranja za koje su u provedbi projekta Strategija prilagodbe klimatskim promjenama bili zaduženi stračnjaci DHMZ-a. Izrađene su projekcije klimatskih promjena za razdoblje do 2040. godine s pogledom do 2070. Modeliranje je rađeno na superračunalu VELEbit, koje je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kupilo u sklopu tog projekta. Rezultati klimatskog modeliranja bili su temelj za procjenu utjecaja klimatskih promjena na ranjive sektore te su prepoznate prioritetne mjere i aktivnosti koje treba poduzeti radi prilagodbe očekivanim klimatskim promjenama u Hrvatskoj.
Ove godine smo u medijima mogli čitati kako je i dio struke ipak iznenađen vremenskim ekstremima...
- Znanstvena spoznaja o neizbježnosti klimatskih promjena, koje su već nastupile, ne daje nam više prostora za čuđenje i iznenađenost pojavama vremenskih ekstrema. Sva istraživanja pokazuju da će oni biti češći i intenzivniji. Atmosfera i cjelokupni Zemljin sustav dugo pamte, čak i da čovjek odmah zamjetno smanji nepovoljne učinke na okoliš, učinjeno u proteklom razdoblju još ćemo dugo osjećati.
Službeni izvor
Koliko građani mogu vjerovati danas uobičajnim aplikacijama na svim mobitelima i računalima, koje prikazuju promjenu prognoze iz sata u sat? Je li to uistinu vjerodostojno?
- Prognoza vremena za idućih nekoliko dana rezultat je numeričkih prognostičkih modela temeljenih na fizikalnim zakonima. Razvoj informatičke tehnologije u posljednje vrijeme omogućio je brzu manipulaciju ogromnim količinama podataka. To je znatno povećalo mogućnost i točnost prognostičkih modela na temelju kojih stručnjaci prognostičari svakodnevno izrađuju prognoze vremena. S druge strane, prognostički izračuni budućeg stanja atmosfere omogućuju i razvoj različitih automatskih aplikacija za njihov prikaz na različitim platformama – od mobitela do interneta. Korisnik takvih informacija mora znati tko je izvor takvih podataka, što i nije uvijek slučaj. U Hrvatskoj je za službeni podatak iza kojeg stoji struka temeljena na znanstvenim spoznajama zadužen DHMZ.
Nefreteta Z.EBERHARD
Točna prognoza štedi novac
Kako tumačite da je vremenska prognoza postala gotovo vijest broj jedan? Od nekada sporedne vijesti s kraja dnevnika, vrijeme je danas nešto što se prikazuje već prije vijesti...
- S povećanjem točnosti i vjerodostojnosti vremenske prognoze porastao je i interes za nju. Stoga se ne treba čuditi što medijske kuće toj informaciji daju sve veće značenje. Imati informaciju o prognozi vremena za idućih nekoliko dana daje mogućnost planiranja određenih aktivnosti – od poljoprivrednih radova do odlazaka na izlet. Dobrim planiranjem, temeljenim na vjerodostojnom i točnom podatku o vremenskoj prognozi, korisnik takvih informacija sigurno osigurava uštedu finacijskih sredstava.