Od 25. svibnja 2018. primjenjivat će se Opća uredba o zaštiti osobnih podataka – nova EU direktiva o pohranjivanju i dijeljenju osobnih podataka. Tema zaštite privatnosti, zaštite osobnih podataka posebno je osjetljiva na relaciji poslodavac – zaposlenik u smislu smije li se radniku pregledavati pozivi sa službenog telefona, mailovi, izlagati ga videonadzoru, zatražiti od njega alkotest, ili određeni liječnički pregled.
Podsjetimo na slučaj od prije nekoliko godina kada je vlasnik farme pilića u Istri radnike poslao na poligraf, a što je naišlo na veliko negodovanje javnosti. Dokle smije ići poslodavac vođen interesima tvrtke i posla, zaštiti poslovnih tajni, a dokle ide radnikovo pravo na privatnost? Kako tu uklopiti nenarušavanje radničkih prava i radnikovog dostojanstava? Gdje je granica svojevrsnog “Big Brothera” na poslu?
Zaštita prava
- Mi, svi poslodavci, agenciji smo već morali dostaviti određene dokumente o tome koje osobne podatke prikupljamo od radnika i klijenata. Ne zato što to želimo, nego zato što to moramo. Želimo li nekoga zaposliti, treba nam niz osobnih podataka te osobe i o tome izvještavamo agenciju – kaže Zdravko Grubeša, vlasnik đakovačke tvrtke Revizija Grubeša koja zapošljava 19 radnika.
U Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) ističu da Zakon o zaštiti osobnih podataka nema posebne odredbe o zaštiti privatnosti na radnom mjestu i korištenju nadzornih uređaja u svrhu kontrole radnika od strane poslodavca.
- Stoga pravnu osnovu u smislu čl. 7. Zakona o zaštiti o osobnih podataka nalazimo u posebnim propisima - Zakonu o zaštiti na radu te mišljenjima Radne skupine iz čl. 29. Direktive 95/46 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom prijenosu takvih podataka pod nazivom “Opinion 2/2017 on data processing at work”. Vezano uz primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) - ona daje mogućnost da se nacionalnim zakonodavstvom uredi ovo pitanje, tj. predvide preciznija pravila s ciljem osiguravanja zaštite prava i sloboda u vezi s obradom osobnih podataka zaposlenika u kontekstu zaposlenja, osobito za potrebe zapošljavanja, izvršavanja ugovora o radu, što uključuje ispunjavanje zakonski propisanih obveza, ili obveza propisanih kolektivnim ugovorima, za potrebe upravljanja, planiranja i organizacije rada, jednakosti i različitosti na radnome mjestu, zdravlja i sigurnosti na radu, zaštite imovine poslodavca ili klijenta i za potrebe ostvarenja i uživanja prava i koristi iz radnog odnosa, na individualnoj ili kolektivnoj osnovi, te za potrebe prestanka radnog odnosa, ističe načelnica AZOP-ove Službe za zaštitu osobnih podataka Branka Bet-Radelić.
Ta pravila, dodaje, uključuju prikladne i posebne mjere za zaštitu ljudskog dostojanstva ispitanika, njegovih legitimnih interesa i temeljnih prava, posebno u odnosu na transparentnost obrade, prijenos osobnih podataka unutar grupe poduzetnika ili grupe poduzeća koja se bave zajedničkom gospodarskom djelatnošću i sustava praćenja na radnom mjestu.
Korištenje nadzora
Za Grubešu provjera telefonskih poziva radnika, njihovih mailova i sl., je, kaže, ludost.
– Ako nemate povjerenja u radnika, onda bolje da se raziđete - dodaje.
U AZOP-u ističu da nadzor računala, e-pošte, telefona na radnom mjestu pripada u područje informacijske sigurnosti te je korištenje i nadzor nad računalom i telefonom kao sredstvima rada u vlasništvu poslodavca potrebno urediti internim pravilima i procedurama - pravilnikom o informacijskoj sigurnosti.
– Poslodavac ima pravo i ovlast nadzirati radnika na radnom mjestu ako je to definirao internim pravilnicima, odnosno, pod uvjetom da je radnik prethodno upoznat s takvom odlukom poslodavca. Nadzirati računalo i e-poštu kojom se radnik koristi dopušteno je ako za to postoje naročito opravdani razlozi. Primjerice, stav je Europske komisije, a koji slijedi i Hrvatska, da poslodavac smije nadzirati sadržaj e-pošte kojom se radnik koristi u slučajevima sumnje na mobing, otkrivanje poslovnih informacija konkurentu poslodavca i sl. Dakle, samo izuzetne okolnosti mogu opravdati takav nadzor koji mora biti radnicima vrlo jasno priopćen, odnosno, ako vrijednost dobara koja se želi zaštiti spomenutim nadzorom i stupanj ugroze koji mu prijeti prevladava u odnosu na zaštitu osobnih podataka - navodi Bet-Radelić.
– Ako radnik hoće raditi, radit će, ako neće neće, neće tu pomoći kamere. Videonadzor ima smisla samo u zaštiti imovine - ocjenjuje Zdravko Grubeša.
- Zakon o zaštiti na radu, čl. 43, kao poseban zakon, definira da poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo zaštite na radu radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija te smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstava, provala, nasilja, krađa i sl. na radu i u svezi s radom - kaže Bet-Radelić. Radnici moraju biti prethodno informirani o takvoj obradi osobnih podataka tako da je to propisano internim aktom, pravilnikom o radu u kojem je navedena zakonita svrha obrade osobnih podataka, razdoblje njihovog čuvanja te imenovane osobe koje imaju pristup takvim podacima, tj. poslodavac je obvezan prilikom zapošljavanja pisanim putem obavijestiti radnika da će biti nadziran kamerama. Zabranjeno je njihovo postavljanje u WC-u i prostoru za presvlačenje.
– Najviše kamera, tj. nepovjerenja u radnike i napada na njih, vidimo u ugostiteljstvu i trgovini, u djelatnostima koje su najveći generatori sive ekonomije. Čemu sve to? Lopovi su ti koji se najviše boje da ih netko ne okrade, jer znaju sami po sebi kako se to radi - kaže Grubeša.
Suzana ŽUPAN
SLANJE RADNIKA NA ALKOTEST I ZDRAVSTVENE PREGLEDE
Što misli o poslodavcima koji bi inzistirali na slanju radnika na alkotest ili, pak, poligraf, Zdravko Grubeša kaže: “Ne bi mi to nikada palo na pamet. Jedino na što sam poslao svoje radnike jest sistematski pregled, o svom trošku. Ne radi nekog svog hira, nego radi njih, radi zdravlja”, kaže ovaj poslodavac.
– Ova pitanja također su definirana Zakonom o zaštiti na radu. Tako je njegovim čl. 36. propisano da osobu s kojom namjerava sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, poslodavac upućuje na pregled specijalistu medicine rada, dok je čl. 59. propisano da se provjera je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti obavlja alkometrom ili drugim prikladnim uređajem ili sredstvom.
U EU KAZNE DO 20 MILIJUNA EURA
U slučaju poslodavčeva kršenja prava radnika na zaštitu privatnosti i osobnih podataka na radnom mjestu Zakonom o zaštiti osobnih podataka predviđene su novčane kazne za prekršaj od 20.000 do 40.000 kuna, odnosno od 5.000 do 10.000 kuna za odgovornu osobu.
- Opća uredba o zaštiti podataka predviđa znatno strože kazne za kršenje prava na zaštitu privatnosti i osobnih podataka, ovisno o težini povrede i to u rasponu do 10.000.000 eura, ili ako se radi o poduzetniku do dva posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini, odnosno do 20.000.000 eura, ili do četiri posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini, ovisno o tome što je veće, naglašava Branka Bet-Radelić.
SINDIKATI: MJERE KOJE NE ZNAČE I VEĆU PRODUKTIVNOST
Je li rad u uvjetima gdje poslodavac pregledava računalo, mailove i pozive radnika te ga snima videonadzorom pravi način poslodavca u nastojanju da podigne produktivnost u svom kolektivu? Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže kako je na samom poslodavcu, menadžeru koji organizira sustav rada da organizira, osmisli rad tako da radniku ne ostaje puno praznog prostora.
– Koliko će radnik imati vremena da “šmugne” na internet, na Fejs..., šalje privatne mailove, obavlja privatne pozive – ovisi o poslodavcu koliko je umiješan organizirati rad. Ako poslodavac poseže za takvim oblicima provjere radnika, tada to radnik mora unaprijed znati te unaprijed biti upozoren da službeno računalo i sl. ne smije koristiti privatno, a sve to mora pratiti napisani pravilnik o tome i s kojim radnik također mora biti upoznat - kaže Sever.