Objavljeno 14. studenog, 2017.
Europska unija je u ponedjeljak krenula učvršćivati obrambene veze između 23 države članice, među kojima je i Hrvatska, potpisivanjem sporazuma PESCO (Stalna struktuirana suradnja) koji ima za cilje jačanje vojne suradnje kako bi se odgovorilo na jačanje ruskog pritiska i probleme nakon Brexita.
Kako piše Euroactiv, napori za produbljivanje vojnih veza između EU država desetljećima su bili sabotirani žestokim britanskim protivljenjema svemu što bi moglo dovesti do stvaranja europske vojske. No, Brexit i ruska aneksija Krima 2014. ponovno su stavili snažan fokus na europsku sigurnost.
Stalna strukturirana suradnja na dogovoru o obrani (PESCO) traži čvršće povezivanje u segmentu obrane između članica EU-a i poboljšanje koordinacije u razvoju novih vojnih hardvera. Sporazum je dio nastojanja Njemačke i Francuske da ponovno pokrenu Europsku uniju nakon odluke Velike Britanije o odlasku. U tome će im svakako pomoći ono što je najavljeno u lipnju - 5,5 milijardi eura vrijedan Europski obrambeni fond. Podupiratelji ovog sporazuma kažu kako će on nadopuniti NATO, koji će zadržati svoju primarnu ulogu u obrani Europe. Španjolski ministar obrane Maria Dolores de Cospedal prošli je tjedan pozdravio PESCO kao "vjerojatno najambiciozniji aktualni projekt EU-a". Potpisom ministri obećavaju da će zemlje pružiti "značajnu potporu" u područjima koja uključuju osoblje, opremu, obuku i infrastrukturu za vojne misije EU-a. Također obvezuje zemlje na "redovito povećanje obrambenih proračuna u realnom smislu", kao i 20 posto trošenja obrambenog proračuna za nabavu i dva posto na istraživanje i tehnologiju. PESCO će se prvo usredotočiti na projekte za razvoj nove vojne opreme kao što su tenkovi ili dronovi s ciljem usklađivanja oružanih sustava i uklanjanja “rupa” u borbenoj spremnosti. Sudjelovanje u PESCO-u je dobrovoljno.
U ime Hrvatske zajedničko pismo o namjeri pokretanja Stalne struktuirane suradnje potpisali su u ponedjeljak u Bruxellesu ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić i ministar obrane Damir Krstičević.
- Kroz sudjelovanje u PESCO-u nama se daje mogućnost za još jače i angažiranije uključivanje hrvatske obrambene industrije, malih i srednjih poduzeća u projekte opremanja, razvoja i modernizacije, rekao je ministar Krstičević. Dodao je da je Hrvatska već pripremila nekoliko projekata koji su u funkciji jačanja obrambenih sposobnosti EU-a i jačanja sposobnosti Hrvatske vojske. “Ti se projekti odnose na kibernetičku obranu, zatim tu su projekti u funkciji obavještajnog djelovanja, projekt korištenja bespilotnih letjelica, razni logistički projekti te projekti koji se odnose na medicinsko zbrinjavanje i projekt pomorskog nadzora”, rekao je Krstičević.
Vuk TEŠIJA/H
PRIMJER KORISTI ZA RH
Kao dobar primjer koristi koje Hrvatska ima uključivanjem u PESCO Krstičević je naveo da je prije mjesec dana hrvatska tvrtka Utilis uz pomoć MORH-a dobila iz europskih strukturnih fondova 600 tisuća eura za projekt simulatora za kibernetički sukob. “To je jedan dobar primjer i sada želimo da ih bude što više”, rekao je Krstičević.
PESCO-u, koji će predstavljati temelj za europsku obrambenu uniju, nije pristupilo pet od 28 zemalja članica - Malta, Portugal, Irska, Danska i Velika Britanija. Prve tri zemlje još razmatraju hoće li sudjelovati, dok Danska ima izuzeće od sudjelovanja u obrambenoj suradnji jednako kao i Velika Britanija, koja ionako napušta EU.