Novosti
NOVI ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Liječnici primarne su zadovoljni, bolnički ne
Objavljeno 12. studenog, 2017.

Radna skupina koja je radila na izradi novog zakona o zdravstvenoj zaštiti završila je rad pa bi zakonski prijedlog, prema najavi ministra zdravstva Milana Kujundžića, uskoro trebao ići u e-savjetovanje. Novim prijedlogom zadovoljni su liječnici primarne zdravstvene zaštite, a bolnički su liječnici prema njemu kritični.

Nagrađivanje

Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Vikica Krolo pozdravlja rješenja koja se odnose na liječnike u primarnoj zaštiti - umjesto koncesija uvođenje sustava privatnih ordinacija, mogućnost rada do 70. godine života, zapošljavanja još jednog liječnika i prijenos ambulante nakon odlaska u mirovinu te mogućnost dodatnog rada nakon radnog vremena. Također se predlaže da se umjesto iznosa koncesije najam ordinacije plaća po tržišnoj cijeni, a jasno bi se definiralo i da liječnik koji odlazi iz ordinacije i prenosi je na drugog liječnika može naplatiti uloženo u opremu, kaže ministar zdravstva Milan Kujundžić. Ne želeći ulaziti u detalje, najavio je uspostavu sustava nagrađivanja liječnika.

“Ovaj je zakon završetak procesa koji je počeo prije 20 godina, jer primarna zdravstvena zaštita nedovršeni je projekt od 1997. godine, kada smo morali otići u zakup. Oduševljena sam jer smo mi u primarnoj zaštiti to i tražili”, kaže Krolo.

Osim što će izjednačiti u pravima liječnike koji su dosad bili koncesionari i one koji su radili pri domovima zdravlja, Krolo kaže kako će se novim zakonom omogućiti da se ordinacije više ne gase nakon odlaska liječnika u mirovinu, nakon čega su pacijenti ostajali bez liječnika i lutali tražeći novog. “Prema prijedlogu, najmanje godinu dana moramo imati doktora koji će s nama raditi kako bi upoznao pacijente i mogao preuzeti rad u ordinaciji. Za pacijente to ništa ne mijenja, a i dalje im ostaje pravo izbora nekog drugog liječnika. Prijenos ordinacije nema veze s nasljeđivanjem, omogućit će da ne dođe do gašenja radnog mjesta liječnika, pacijenti će ostati na istoj lokaciji, medicinska sestra zadržat će svoje radno mjesto, a oprema u koju smo ulagali neće biti bačena u vjetar”, objašnjava Krolo.

Čelnica KoHOM-a upozorava kako će zapravo jedini stvarni problem biti pronaći specijalista obiteljske medicine koji bi ordinaciju mogao preuzeti. “Takvih doktora jednostavno nema. Većina mladih liječnika odlučuje se za rad u bolnici i najveće je pitanje tko će uopće jednog dana naslijediti naše ordinacije.” Podsjeća kako je prosječna dob liječnika primarne zaštite 50 godina, a u idućih nekoliko godina u mirovinu će otići njih petstotinjak.

Zadovoljenje forme

Tajnik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) Ivan Vukoja kaže pak da je radna skupina za izradu zakona služila za zadovoljenje forme, svi HUBOL-ovi prijedlozi su ignorirani i ni jedan nije ušao u finalni nacrt zakona. “Bolnički sustav je najveći potrošač, a ništa nije napravljeno u zakonu da se neke stvari reguliraju”, ističe Vukoja.

“Novi zakon ni na koji način ne rješava nekoliko gorućih problema, a to su održivost bolničkog sustava, reforma hitne medicinske pomoći, opstojnost domova zdravlja, pitanje stručnog usavršavanja liječnika i cjelovito rješenje specijalističkog usavršavanja”, tvrdi Vukoja.

Dodaje kako je ignoriran prijedlog za osnivanje nacionalnog fonda za financiranje specijalizacija, koji ne bi pokrivao samo plaće nego i propisanu edukaciju liječnika na specijalizaciji. S obzirom na Kujundžićevu najavu da će se zakonom uspostaviti sustav nagrađivanja liječnika, kako bi oni koji rade bili više i bolje plaćeni, Vukoja upozorava da za to treba donijeti vremensko-kadrovske normative, bez čega se ne može govoriti o nagrađivanju pojedinaca. “I dalje ostaje neriješeno pitanje prekovremenog rada, pa to i dalje ostavlja u koliziji mnoge liječnike koji su odgovorni za organizaciju posla, zbog čega se vode i sudski postupci. Osim toga, liječnici koji rade duže od propisanih 48 sati ni na koji način nisu pravno zaštićeni, a znamo da je mogućnost pogreške i 'izgaranja' sigurno veća kod onog koji radi 180 sati više od nekoga s dva-tri sata više”, rekao je Vukoja. T.Marinković/H

NEDOSTAJE 2907 LIJEČNIKA

Prema podacima Hrvatskog liječničkog zbora, 71.000 pacijenata već je sada upisana kod medicinskog tima koji nema tzv. nositelja, odnosno liječnika, a u sustavu, izuzevši dentalnu medicinu, trenutno nedostaje 2907 liječnika - 2345 obiteljskih, 278 ginekologa i 284 pedijatra. Nedavno je raspisano 180 specijalizacija iz obiteljske medicine, koja traje četiri godine, a od 2020. u ordinaciji obiteljske medicine moći će, prema EU propisima, raditi samo specijalisti.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana