Učionica
IZV. PROF. DR. SC. DUBRAVKA BOŽIĆ BOGOVIĆ, PRODEKANICA FILOZOFSKOG FAKULTETA ZA STUDIJSKE PROGRAME I CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE

Novi studij sociologije izvrsno se kombinira i nadopunjava sa svim društvenim i humanističkim studijima
Objavljeno 12. studenog, 2017.

Dana 2. listopada 2017., odnosno prvog radnog dana nove akademske godine 2017./2018., počela je nastava na novom studiju sociologije na Filozofskom fakultetu Osijek.

U povodu toga za Sveučilišni glasnik razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Dubravkom Božić Bogović, prodekanicom Filozofskog fakulteta za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje.

Koliko je dugo već postojala ideja o pokretanju studija sociologije u Osijeku? S kojim ste se sve problemima susretali u pokretanju studija?

- Ideja o pokretanju studija sociologije u Osijeku rodila se prije desetak godina. Međutim, bilo je potrebno dovoljno jasno argumentirati važnost i korist pokretanja ovog studija kako za samo Sveučilište u Osijeku i akademsku zajednicu, tako i u kontekstu širih društvenih potreba. Naravno, nužno je bilo ispuniti i materijalne i kadrovske preduvjete. Ostvarivanjem navedenoga i jasnim strateškim određivanjem Filozofskog fakulteta prema pokretanju novih atraktivnih studijskih programa, napokon su ostvareni uvjeti da se pristupi završnoj fazi akreditacije novog studijskog programa i pokretanju studija sociologije.

Molim vas, u kratkim crtama predstavite ovaj studij.

- Pokretanjem studija sociologije studentima se željelo omogućiti upoznavanje vlastitog društva i teoretsko promišljanje suvremenih fenomena kako bi se stvorili stručnjaci osposobljeni za suočavanje s aktualnim društvenim izazovima. Studij sociologije je dvopredmetni studij i trenutno se izvodi na preddiplomskoj razini te traje tri godine, a njime se stječe 90 ECTS bodova, odnosno ukupno 180 ECTS bodova u dvopredmetnoj kombinaciji. Pokretač i nositelj studija je Filozofski fakultet Osijek, a u njegovoj izvedbi sudjeluju i stručnjaci s drugih institucija, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" te Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, a ponudom izbornih kolegija u programu sudjeluju i nastavnici s drugih odsjeka na Filozofskom fakultetu Osijek. Ove je akademske godine bila predviđena kvota od 25 upisnih mjesta, a upisano je 17 studenata, dok je zainteresiranih preko prijava bilo više od 70. U idućim se godinama očekuje veće zanimanje i popunjavanje predviđene kvote jer sociologija za ovu akademsku godinu maturantima nije bila ponuđena od samoga početka budući da je u tijeku bio proces akreditacije. Posebno se povećano zanimanje očekuje s obzirom na kompetencije koje studenti stječu završetkom studija sociologije, a koje im omogućavaju zapošljavanje u brojnim područjima, kao što su školstvo, tržišna istraživanja i ispitivanja javnog mnijenja, odnosi s javnošću i marketing, organizacije civilnog društva i slično.

Koja je važnost i koje su specifičnosti ovoga studija?

- Studij sociologije kroz slobodno i poticajno okruženje za obrazovanje stvara stručnjake i intelektualce koji će se uključiti na tržište rada i svojim znanjima i kritičkim mišljenjem doprinositi razvoju vlastite lokalne zajednice, regije i države. Studij omogućava stjecanje prenosivih komunikacijskih i socijalnih vještina, a specifična znanja, vještine i kompetencije struke koje studenti stječu omogućit će im da svakodnevna pitanja i radne zadatke analiziraju i rješavaju u svjetlu javnih problema, javnih politika i obilježja strukture hrvatskog društva. Ono što se može izdvojiti kao posebnost osječkog studija sociologije jest vrlo snažna usmjerenost na metodologiju, ne samo kroz obavezne nego i kroz ponudu izbornih predmeta. Sociologija se izvrsno kombinira i nadopunjava sa svim društvenim i humanističkim studijima jačajući komponentu interdisciplinarnosti koja je jedna od glavnih suvremenih tendencija u području obrazovanja i znanosti.

Kako stojite s nastavnim kadrom? U kojem roku i na koji način ga predviđate potpuno ekipirati?

- Na Studiju sociologije uspjeli smo stvoriti jezgru nastavnika i asistenata koji, uz podršku suradnika s drugih odsjeka i drugih institucija, trenutno zadovoljavaju nastavne potrebe. Naravno, kako se budu upisivale nove generacije studenata te bude pokrenut diplomski studij, potrebe će biti veće, a uprava Filozofskog fakulteta, u suradnji sa Sveučilištem i Ministarstvom, strateški planira kadrovsku politiku vodeći računa o osiguravanju kvalitete nastave. Nažalost, rokove za popunjavanje kadra nije moguće preciznije odrediti jer ovise o nizu čimbenika na koje nemamo utjecaj, kao što je, primjerice, općenito politika zapošljavanja u javnom sektoru.

Planirate li, nakon preddiplomskoga, ustrojiti i diplomski studij sociologije i u kojem roku? Što će on sadržavati?

- Rad na ustroju diplomskog studija sociologije već je započeo, a početak izvedbe planira se uskladiti s namjerom da se studentima koji su sociologiju upisali na preddiplomskom studiju omogući nastavak na diplomskoj razini. Diplomski studij sociologije bit će nastavničkog smjera te razvijati pedagoške kompetencije koje omogućavaju rad u obrazovnom sustavu. Time studenti sociologije neće biti uskraćeni za teorijske i metodološke sadržaje jer snažna metodološka usmjerenost preddiplomskog studija osigurava kompetencije za istraživački rad, a znanstveno-istraživačko usavršavanje studenti koji budu završili diplomski studij moći će nastaviti i na poslijediplomskoj razini na nekom od poslijediplomskih studija u Hrvatskoj ili inozemstvu.

Razgovarao: Tomislav Levak
Usporedivost s domaćim i inozemnim studijima

U najavi otvaranja studija naglasili ste kako je slavonska regija jedina u Hrvatskoj u kojoj se do sada nije izvodio studij sociologije. Molim vas, istaknite gdje se sve u Hrvatskoj još izvodi studij sociologije.

-Studij sociologije u Hrvatskoj se trenutno izvodi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Hrvatskim studijima u Zagrebu, Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru i na Filozofskom fakultetu u Splitu. Pri izradi studijskog programa uzeti su u obzir primjeri dobre prakse i iskustva svih hrvatskih, ali i nekih uglednih inozemnih studija sociologije kako bi se, među ostalim, osigurala usporedivost s domaćim i inozemnim akreditiranim programima.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike