Učionica
PREDSTAVLJAMO NOVO VODSTVO SVEUČILIŠTA U OSIJEKU

Članovi nove Uprave Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Objavljeno 12. studenog, 2017.

Nakon što su na proteklim sjednicama Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku izabrani svi članovi nove Uprave Sveučilišta u Osijeku za mandatno razdoblje od 2017. do 30. rujna 2021. godine – rektor i četiri prorektora – u ovom, 30. broju Sveučilišnog glasnika predstavit ćemo ih akademskoj zajednici i široj javnosti preko njihovih kratkih životopisa.

Na izbornoj sjednici Senata, održanoj 29. lipnja 2017., za novoga rektora Sveučilišta u Osijeku izabran je prof. dr. sc. Vlado Guberac, redoviti profesor u trajnom zvanju i dugogodišnji dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, koji je rektorsku funkciju preuzeo 1. listopada 2017. godine. Na 11. sjednici Senata u akademskoj godini 2016./ 2017., održanoj 29. rujna 2017., imenovana su i tri nova prorektora Sveučilišta u Osijeku za navedeno mandatno razdoblje. Od 1. listopada 2017. na dužnost su stupili prof. dr. sc. Dražan Kozak, redoviti profesor u trajnom zvanju Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, kao novi prorektor za nastavu i studente, te prof. dr. sc. Sonja Vila, redovita profesorica u trajnom zvanju Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, koja je postala nova prorektorica za znanost, tehnologije, projekte i međunarodnu suradnju. Prof. dr. sc. Drago Šubarić, redoviti profesor u trajnom zvanju Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, novi prorektor za strategiju razvoja i financije, svoj mandat započeo je 1. studenoga 2017. godine.

Istoga dana na dužnost je stupio i četvrti prorektor (za novi djelokrug - kulturu, umjetnost i međuinstitucijsku suradnju), izv. prof. art. Robert Raponja, dugogodišnji sveučilišni nastavnik i priznati umjetnik te dosadašnji prodekan za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. On je imenovan na posljednjoj, 2. sjednici Senata u akademskoj 2017./2018. godini, održanoj 25. listopada 2017. godine.

(Sveučilište u Osijeku)

REKTOR SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Vlado Guberac

 

Rođen je 11. kolovoza 1965. godine. Na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku radi od 1993. na Katedri za genetiku, oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 1989. godine, magistrirao je 1993. te doktorirao 1996. godine. Tijekom akademske 1987./1988., dobio je priznanje Fakultetskog vijeća za najboljeg studenta generacije. Njegova prosječna ocjena studiranja na dodiplomskom studiju bila je 4,5, a na magisteriju 5,0.

Od 2005. do 2017. godine obnaša dužnost dekana Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Od 2001. do 2005. godine bio je prodekan za nastavu Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta 1997. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2000. godine, u zvanje redovitog profesora 2003., te u trajno zvanje redovitog profesora 2007. godine. Tijekom 1997., 2004. i 2005. godine bio je na studijskim boravcima u Njemačkoj i Austriji.

U nastavnim programima Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku koordinator je nekoliko obveznih modula iz područja Genetike, Oplemenjivanja bilja i Sjemenarstva. Bio je voditelj više projekata financiranih od Ministarstva znanosti, Ministarstva poljoprivrede i jedinica lokalne samouprave. Od 2003. do 2006. godine suradnik je na međunarodnom Tempus projektu "Reform of agricultural studies in Croatia" (kontraktor projekta bilo je Sveučilište u Hohenheimu). Objavio je 76 izvornih znanstvenih radova, osam (8) stručnih, jedan (1) sveučilišni udžbenik, jednu (1) internu skriptu. U bazi Current ContentsR citiran je 21 izvorni znanstveni rad, a 86 bibliografskih navoda citirano je u bazi CAB AbstractsR. Sudjelovao je na domaćim skupovima gdje su prezentirana 52 bibliografska navoda, a na međunarodnim skupovima prezentirano 45 bibliografskih navoda. Mentor je deset (10) doktorskih disertacija, devet (9) magistarskih radova te 70 diplomskih radova.

Član je EUCARPIA-e (Europska udruga oplemenjivača bilja), Hrvatskog oplemenjivačkog, sjemenarskog i rasadničarskog društva, Hrvatskog agronomskog društva i Društva agronoma Osijek. Nije član ni jedne političke stranke. Posjeduje vozačke kategorije: A1, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D, D+E, F, G, M. Hobi su mu slikarstvo, gitara i nogomet. Po narodnosti je Hrvat, a prema vjeroispovjesti katolik. Oženjen je (supruga Marija) i otac troje djece (Sunčica 26 godina, Ante 15 godina i Helena 12 godina).

 

Predsjednik Rektorskog zbora Republike Hrvatske

Preuzimanjem mandata rektora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 1. listopada 2017. godine, prof. dr. sc. Vlado Guberac izabran je za predsjednika Rektorskog zbora Republike Hrvatske za akademsku 2017./2018. godinu. Od 2017. godine dopredsjednik je Akademije poljoprivrednih znanosti te član Saborskog odbora za podjelu državnih nagrada za znanost. Također je potpredsjednik Hrvatske agronomske komore od 2015. godine.

PROREKTOR SVEUČILIŠTA U OSIJEKU ZA NASTAVU I STUDENTE

Prof. dr. sc. Dražan Kozak

 

Rođen je 31. srpnja 1967. godine. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 1991. godine s izvrsnim uspjehom na temu "Pouzdanost zavarenih konstrukcija". Za vrijeme studija nagrađen je nagradama dekana i rektora za visok prosjek ocjena.

Od 1. kolovoza 1991. zapošljava se kao znanstveni novak na Katedri za strojarske konstrukcije pri Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu. Paralelno upisuje i poslijediplomski studij konstrukcijskog smjera na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, koji završava 1995. obranivši magistarski rad pod naslovom "Eksperimentalno i numeričko određivanje parametara mehanike loma". Doktorsku disertaciju pod nazivom "Doprinos numeričkoj i eksperimentalnoj analizi lomnog ponašanja heterogenih struktura" obranio je 2001. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. U znanstveno-nastavno zvanje docenta na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu izabran je 2002., izvanrednog profesora 2005., redovitog profesora 2009. i redovitog profesora u trajnom zvanju 2014. godine.

Bio je glavni istraživač na projektu 152-1201910-1909 "Analiza i procjena loma konstrukcija iz anizotropnih materijala" (2007-2013). Vodio je četiri bilateralna međunarodna projekta s partnerskim institucijama iz Austrije, Mađarske, Slovenije i Srbije. Koordinator je sedam CEEPUS projekata u akademskoj 2017./2018. godini. Voditelj je europskog projekta pod naslovom "ME4CataLOgue, Hrvatski katalog znanja, vještina i kompetencija za studije strojarstva temeljen na ishodima učenja" (2013-2015). Suradnik je na europskom projektu WORTH (2015-2016) i na projektu Hrvatske zaklade za znanost IP-2014-09-1218 (2015-2019). Predsjednik je International TEAM Society.

Obnašao je dužnost dekana na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu u razdoblju od 2009. do 2013. i prodekana za znanost u dva mandata od 2005. do 2009. godine. Počasni je profesor na GAMF Kecskemét college, Mađarska. Gostujući je profesor na Fakultetu tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu. Član je uredničkog odbora 15 časopisa. Potpredsjednik je za znanost Matičnog odbora za polja strojarstva, brodogradnje, tehnologije prometa i transporta, zrakoplovstva, raketne i svemirske tehnike. Certificirani je stručnjak za vanjsku neovisnu prosudbu sustava osiguranja kvalitete pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) i član Akreditacijskog savjeta. Ekspert je pri Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji (HAA) i Slovenskoj akreditaciji. Oženjen je i otac dviju kćeri.

 

Autor i mentor mnogih radova

Boravio je i stručno se usavršavao na brojnim inozemnim institucijama. Autor je ili suautor 108 radova u časopisima, od kojih su 84 rada referirana u bazi Web of Science, koji su citirani 279 puta. H-indeks mu je 9. Isto tako je objavio 152 znanstvena i stručna rada u zbornicima radova s održanih simpozija. Autor je tri sveučilišna udžbenika i pet znanstvenih monografija. Održao je veliki broj javnih i pozvanih predavanja u zemlji i inozemstvu. Aktivan je član više znanstvenih i stručnih udruga. Predsjednik je Hrvatske podružnice za cjelovitost konstrukcija. Bio je mentor ili komentor na pet obranjenih doktorskih disertacija, tri obranjena poslijediplomska specijalistička rada i više od 50 diplomskih/završnih radova.

PROREKTOR SVEUČILIŠTA ZA UMJETNOST, KULTURU I MEĐUINSTITUCIJSKU SURADNJU

Izv. prof. art. Robert Raponja

 

Rođen je 27. svibnja 1964. godine u Puli, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu apsolvirao je komparativnu književnost i talijanski jezik i književnost 1990., a na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu 1993. godine diplomirao je režiju, smjer kazalište i radiofonija.

U bogatom radnom iskustvu ističe se niz funkcija i dužnosti. Od 1996. do 2002. godine bio je umjetnički ravnatelj kazališta i ravnatelj Međunarodnog kazališnog festivala mladih Istarskog narodnog kazališta u Puli. Od 2002. do 2004. bio je ravnatelj Pula Film Festivala, a od 2002. do 2006. ravnatelj Istarskog narodnog kazališta u Puli. Na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, gdje predaje od 2007., iste godine bio je jedan od pokretača Međunarodnog festivala kazališnih akademija “Dioniz” te prvi umjetnički voditelj festivala. Od 2007. do 2009. bio je umjetnički direktor Osječkog ljeta kulture u organizaciji Grada Osijeka, najveće ljetne kulturno-umjetničke manifestacije u istočnoj Hrvatskoj. Od 2008. do 2010. obnašao je dužnost ravnatelja Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku. Tijekom 2007. i 2008. bio je predavač i viši predavač na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, u veljači 2009. postaje docent, a u prosincu 2012. izvanredni profesor. Od 2011. do 2013. bio je voditelj Odsjeka za kazališnu umjetnost na Umjetničkoj akademiji, a 2014. postaje prodekan za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju, što kao funkciju obavlja do 31. listopada 2017. godine. Također, od 2013. godine član je Kazališnog vijeća Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu i Festivala Splitsko ljeto.

Nositelj je desetak nastavnih kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju glume i lutkarstva na Akademiji. U akademskoj godini 2013./2014. i 2014./2015. vodio je majstorske radionice na diplomskom studiju glume Fakulteta za kazalište i film na Sveučilištu u Cluju (Rumunjska), a u ljetnom semestru akademske godine 2013./2014. izvodio je nastavu iz kolegija Gluma II na Umjetničkoj akademiji u Splitu, u sklopu razmjene nastavnika.

Za svoj rad dobio je tridesetak nagrada i strukovnih priznanja na različitim festivalima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Valja izdvojiti Nagradu hrvatskog glumišta za režiju predstave "Paralelni svjetovi" Mire Gavrana u izvedbi HNK-a u Osijeku 2010. te, kao i Pečat Grada Osijeka za promicanje kulture Grada Osijeka 2012. godine.

 

Režirao i postavio dvjestotinjak predstava i scenskih događanja

U okviru svoje umjetničke djelatnosti režirao je dvjestotinjak predstava i scenskih događanja u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Italiji, Francuskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj. Postavio je i velik broj scensko-glazbenih spektakala vezanih uz istarsku povijest te ostalih žanrova. U Puli je 1996. osnovao Dramski studio INK-a, koji djeluje i danas., 1997. pokrenuo je Međunarodni kazališni festival mladih (MKFM), a 2005. Kazališnu edukativnu udrugu FERR, koja još uvijek uspješno djeluje.

PROREKTOR SVEUČILIŠTA ZA STRATEGIJU RAZVOJA I FINANCIJE

Prof. dr. sc. Drago Šubarić

 

Rođen je u Kladarima Gornjim (Bosna i Hercegovina), gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1988. godine na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, a magistrirao 1994. i doktorirao 1999. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Godine 1988. zasnovao je radni odnos u PIK-u Belje, a od 1990. zaposlenik je Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2000. godine, izvanrednog profesora 2003., redovitog profesora 2006. godine te redovitog profesora u trajnom zvanju 2011. godine. Na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek izvodi nastavu na preddiplomskom, diplomskim i poslijediplomskim studijima. Nastavu izvodi i na poslijediplomskom studiju Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, preddiplomskom studiju Ekonomskog fakulteta u Osijeku te na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Istraživački rad prof. dr. sc. Drage Šubarića obuhvaća sljedeća područja: fizička i termofizička svojstva hrane pri niskim temperaturama; mehanizmi sprječavanja enzimskog i neenzimskog posmeđivanja pri preradi voća i povrća; primjena nusproizvoda prehrambene industrije u proizvodnji funkcionalne hrane te modificiranje i ispitivanje svojstava i funkcije škroba u proizvodnji hrane. Radeći prije svega na navedenoj problematici objavio je više od 180 znanstvenih i stručnih radova (48 u skupini a1), s 81 radom sudjelovao je u radu međunarodnih te s 49 radova u radu nacionalnih znanstvenih skupova. Do sada je sudjelovao u realizaciji 16 međunarodnih i nacionalnih znanstvenih i stručnih projekata, a vodio je četiri nacionalna i tri međunarodna projekta. Pod njegovim mentorstvom obranjeno je 37 diplomskih i završnih radova, šest magistarskih/specijalističkih radnji, a bio je mentor pri izradi sedam doktorskih disertacija i komentor pri izradi dvije doktorske disertacije. Bio je ili jest član više od 60 organizacijskih i znanstvenih odbora međunarodnih i nacionalnih znanstvenih skupova, a predsjedao je odborima na četiri međunarodna skupa. Od 2000. do 2004. godine obnašao je funkciju prodekana za nastavu Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, od 2004. do 2008. godine bio je prodekan za znanost, a od 2008. do 31. listopada 2017. obnašao je dužnost dekana Fakulteta.

 

Desetak nagrada i priznanja

Bio je član Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti, član Matičnog odbora za biotehničke znanosti i Matičnog odbora za interdisciplinarno područje (znanost; umjetnost) te drugih povjerenstava pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Ministarstvu poljoprivrede. Za svoj dosadašnji rad dobio je desetak nagrada i priznanja, među kojima su: Pečat grada Osijeka za izuzetna postignuća na području znanosti (2010.), Državna nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti (2011.), Plaketa Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek (2011.), Godišnja nagrada Hrvatske akademije tehničkih znanosti "Rikard Podhorsky" (2012.) te Državna nagrada za znanost, znanstveno postignuće u području biotehničkih znanosti (2014.).

PROREKTORICA ZA ZNANOST, TEHNOLOGIJE, PROJEKTE I MEĐUNARODNU SURADNJU

Prof. dr. sc. Sonja Vila

 

Rođena je 18. prosinca 1969. godine u Osijeku, gdje završava osnovnu i srednju školu te 1993. godine Poljoprivredni fakultet. Djelatnica je Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku od 1. travnja 1995., kada je zaposlena kao mlađi asistent na predmetu Oplemenjivanje bilja i upisana na poslijediplomski studij Sjemenarstvo ratarskih kultura.

Magistarski rad pod naslovom "Varijabilnost komponenti prinosa zrna kod novih genotipova ozime pšenice" obranila je 10. prosinca 1998. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Usporedba genetski divergentnih genotipova pšenice na osnovi porijekla i RAPD markera" obranila je 30. travnja 2002. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju izabrana je 29. travnja 2014. Sudjeluje u nastavi na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju te na stručnom studiju. Bila je mentorica četiri i komentor dvije doktorske disertacije. Trenutno je mentorica jedne doktorske disertacije. Bila je mentorica 15 diplomskih radova i član povjerenstava više od 40 diplomskih radova. Autorica je 72 znanstvena rada, od kojih je 19 a1 radova, kao i 52 priopćenja na domaćim i međunarodnim skupovima.

Vodila je dva nacionalna znanstvena projekta te bila suradnica na šest projekata. U razdoblju od 2014. do 2017. suradnica je na Uspostavnom istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost "Creating wheat for the future–quest for the new genes in the old gene pool" - PHENOWHEAT. Trenutno je suradnica na VIP projektu Ministarstva poljoprivrede "Povećanje konkurentnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava maksimalnim iskorištenjem genetskih potencijala domaćeg sortimenta pšenice". Vodila je dva međunarodna bilateralna projekta, i to hrvatsko-austrijski s BOKU sveučilištem iz Beča, nazvan "Microsatelite markers in wheat breeding", kao i hrvatsko-mađarski s Poljoprivrednim institutom Mađarske akademije znanosti, naslovljen "Assessing genetic and phenotypic diversity in wheat breeding materials adapted to the environmental conditions of the Carpathian Basin". Od 2007. do 2011. godine bila je voditelj za Hrvatsku COST akcije FA0604 Tritigen. Kao predstavnica Poljoprivrednoga fakulteta sudjelovala je u četiri TEMPUS projekta. Bila je predsjednica Znanstvenog odbora međunarodnog Simpozija agronoma 2009., 2010., 2013., 2014. i 2017. godine. Od 2003. godine članica je uredništva časopisa JCEA (Journal of Central European Agriculture). Članica je Europske udruge oplemenjivača – EUCARPIA. Od 2015. godine predsjednica je Radne grupe za priznavanje strnih žitarica pri Ministarstvu poljoprivrede RH.

Dobitnica je Povelje Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku za osobit doprinos u radu i razvoju Fakulteta, unaprjeđenju znanstveno-nastavnog i stručnog rada te promicanju ugleda Fakulteta u zemlji i inozemstvu.

 

Predsjednica Akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje

Tijekom akademskih godina 2003./2004. i 2004./2005. obnašala je dužnost prodekana za znanost Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, a od akademske godine 2005./2006. do 2016./ 2017. obnaša dužnost prodekana za međunarodnu suradnju Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku. Tijekom 2007. i 2008. godina članica je Stručnoga vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Od 2009. godine članica je Akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje, a u razdoblju od 2013. do 2016. obnašala je dužnost zamjenice predsjednice Akreditacijskog savjeta. Od 19. rujna 2017. izabrana je na novi četverogodišnji mandat u Akreditacijski savjet te je imenovana predsjednicom Akreditacijskog savjeta. Trenutno je članica Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike