U povodu Dana Vukovarsko-srijemske županije, o aktualnoj situaciji, problemima i idejama za njihovo rješavanje razgovarali smo sa županom Božom Galićem.
Izlazi li županija, zajedno sa Slavonijom, iz “sive zone”?
- Slavonija je već dugi niz godina zapostavljana, što govori i podatak da su sve slavonske županije na začelju razvijenosti. Cilj je Projekta Slavonija osigurati 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Uz pomoć tih sredstava nudi nam se prilika za provedbu naših projekata iz područja poduzetništva, poljoprivrede, drvne industrije, zdravstva, obrazovanja, turizma, kulture, obnovljivih izvora energije itd. Prije svega, mogu reći kako sam se borio za razvoj ljudskih potencijala u našoj županiji. Ponosan sam i na županijsku Razvojnu agenciju Hrast, ali i ostale razvojne agencije koje izrađuju projekte za svako mjesto u našoj županiji.
Decentralizacija
Kako zadržati mlade?
- Ono što ponovno naglašavam nužnost je decentralizacije. Nema potrebe da se o nekim projektima ili važnim stvarima za Slavoniju odlučuje u Zagrebu. Projekt Slavonija je i za smanjenje poreza za stanovništvo ovoga kraja. Danas je plaća kod nas znatno manja nego u ostalim krajevima Hrvatske. Ovdje plaća mora biti veća jer se još nismo potpuno oporavili ni od Domovinskoga rata. Kako bismo zadržali mlade, moramo se brinuti o prihodima. Mladi ljudi moraju biti oslobođeni poreza i plaće za njihov rad moraju biti bar jednake. Zato je izuzetno važno sada, kada su zakoni o šumama i poljoprivrednim zemljištima u izmjenama, to dobro odraditi kako bi se moglo spustiti odluke i određene poslove na lokalnu razinu. Također, treba podržati poduzetnike i očuvati radna mjesta.
Aktualna situacija u županiji?
- Situacija je iznimno teška jer se, kao i cijelo gospodarstvo RH, već nekoliko godina odvija u uvjetima teške gospodarske krize. Ljudi ostaju bez posla, mladi napuštaju Hrvatsku, najviše ih odlazi iz Slavonije i Srijema. Iseljavanje se jedino može zaustaviti radnim mjestima. Potezi bivše Vlade RH bili su loši jer su zaustavljeni naši strateški projekti, stali su projekti u gospodarstvu i poljoprivredi. Nije bilo razumijevanja ni za drvni sektor, kao ni za vodno gospodarstvo. Naša glavna gospodarska grana je poljoprivreda i stalno naglašavam kako Slavoniji ne treba davati milostinju nego treba ulagati u Slavoniju jer ona će to sigurno znati vratiti. Toliko je plodne zemlje i kvalitetnih šuma! Je li prihvatljivo da naš proizvođač nema dovoljne količine drvne sirovina za razvoj? Je li normalno da se cijena ogrjevnog drveta za nekoliko godina poveća sa 150 na 300 kuna, a teško ga je uopće dobiti? To je neprihvatljivo. Također je neprihvatljivo da 35 posto sirovina od sječe šuma ostaje na ovom području, a 65 posto odlazi dalje. Decentralizacija je nužna za gospodarski razvoj ovog kraja i zaustavljanje odlaska mladih.
Stanje ostalih sektora?
- Posljednjih godina, osim gospodarstva, možemo reći da su ostali sektori vrlo dobro odrađeni. Gledajući zdravstvo, osim vinkovačke i vukovarske bolnice, koje su dane na sanaciju državi, a vraćene u još gorem stanju, za sve ostale zdravstvene institucije možemo reći da su u vrlo dobrom stanju. To su domovi zdravlja Vinkovci, Vukovar, Županja, Hitna služba, Zavod za javno zdravstvo, koji posluju pozitivno. Dakle, decentralizacija donosi dobro, a ovo je upravo jedan od tih primjera. U dijelu školstva novac raspoređujemo sukladno onim čime raspolažemo. Radi se puno na energetskoj obnovi objekata.
Koji su to strateški projekti u Županiji?
- Vukovarsko-srijemska županija u različitim fazama pripreme, evaluacije i provedbe ima 70 kapitalnih projekata ukupne vrijednost 9,9 milijardi kuna iz sljedećih sektora: prometna infrastruktura, vodno gospodarstvo, poljoprivreda, šumarstvo, drvoprerađivačka industrija, logistika, zdravstvo, socijala, turizam, kultura i obrazovanje. Istaknut ću nekoliko strateških projekata: Agrotehnološki centar VSŽ, Izrada projektne dokumentacije i izgradnja sustava navodnjavanja na području Vukovarsko-srijemske županije (Sopot, Blata-Cerna, Lipovac, Ervenica, Tovarnik, Grabovo), Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području VSŽ, Drvno-tehnološki centar VSŽ, Dogradnja i rekonstrukcija infrastrukture Luke Vukovar - Nova luka Istok uz rekonstrukciju ulaza u lučko područje premještanjem administrativnih sadržaja u zgradu željezničkog kolodvora Novi Vukovar, Srijemska granična transverzala Ilok – Šarengrad – Bapska –Tovarnik – Nijemci – Lipovac - Strošinci, Transportno-logistički centar VSŽ, Gradski muzej s interpretacijskim centrom za posjetitelje Vinkovci, Autopark Lipovac, Vrata spačvanskog bazena - Izgradnja i opremanje Bioekološko-edukacijskog centra Virovi, Poduzetnička zona Vukovarsko-srijemske županije Vuka, Izgradnja hladnjače i Centra za navodnjavanje u Poslovnoj zoni Lovas, Smart City.
Zemlja i drvo
Što je razvojni prioritet županije?
- Za naš kraj važno je razvijati poljoprivredu - glavnu gospodarsku granu, to nam je priopritet. Treba spasiti sela i udružiti obiteljska poljoprivredna gospodarstva u zadruge ili klastere radi organizacije i same proizvodnje, koja bi trebala biti konkurentna za domaće stanovništvo, a potom i za izvoz. Agroservisi bi tu bili kao podrška u distribuciji. Taj posao udruživanja jako dobro funkcionira kod šparogara, proizvođača češnjaka i graha. Uz razvoj poljoprivredno-prehrambene proizvodnje, navodnjavanja i obnovljivih izvora energije, drvna industrija je sektor u kojemu vidimo priliku za ubrzani razvoj županije. Upravo smo zato i krenuli u realizaciju dvaju razvojnih projekata, koje priprema naša Agencija za razvoj Hrast. Radi se o projektima Drvnotehnološki centar – Centar kompetencija za slavonski hrast i Projekt Agrotehnološki centar – centar kompetencija za ratarstvo i povrtlarstvo.
Ključni projekti
Što se želi postići projektom Drvnotehnološkog centra?
- Vrijednost projekta je oko tri milijuna eura, a cilj mu je služiti kao razvojni oslonac drvoprerađivačima baziranima na preradi i uporabi hrasta i podići konkurentnost drvnog sektora u široj regiji. Sastavni je dio Drvnotehnološkog centra Centar kompetencija za hrast, koji će istraživati uporabna svojstva slavonskog hrasta, uključujući biotehnologiju, spajanje i kombiniranje s naprednim materijalima, istraživati nove tehnologije i procedure sušenja hrasta itd. Istraživanja će se raditi u suradnji sa Šumarskim fakultetom iz Zagreba i ostalim partnerima na projektu. Ovaj je projekt kandidiran kao dio tehnološke platforme za razvoj drvnog sektora te je u konkurenciji 24 projekta iz cijele Hrvatske među šest odabranih koji su dobili status projekta od nacionalnog interesa, čime će se uvelike olakšati financiranje izgradnje ovog Centra iz strukturnih fondova EU-a.
Što donosi projekt Agrotehnološkog centra?
- Projekt se uklapa u strategiju jačanja konkurentnosti hrvatskog prehrambenog sektora kao i u ciljeve EU-a za pametan i održiv rast temeljen na istraživanjima, razvoju i inovacijama. Cilj mu je provoditi primijenjena istraživanja u ratarstvu i povrtlarstvu kao poveznice između potreba industrije, proizvođača ratarskih kultura i povrća te znanstvenoistraživačkog sektora. Taj će centar pružati usluge proizvođačima ratarskih kultura i povrća u područjima edukacije OPG-a, selekcije sjemena, primjene određenih gnojiva, načina uzgoja, eksperimenata na polju u svrhu postizanja optimalnih rezultata proizvodnje itd. Trenutačno u RH ne postoji mreža centara za primijenjena i razvojna istraživanja, kao što je to slučaj s razvijenim europskim zemljama, te su jedini partner za takvu vrstu suradnje prehrambeno-biotehnološki fakulteti, koji samo manjim dijelom mogu zadovoljiti potrebe prehrambene industrije. Vrijednost je projekta oko 3,5 milijuna eura.
BEZ NAVODNJAVANJA NEMA POLJOPRIVREDE
Što se poduzima vezano uz navodnjavanje, koje je s obzirom na klimu postalo imperativ?
- Od izuzetnog značenja za razvoj poljoprivredne proizvodnje na području županije su dva projekta izgradnje sustava navodnjavanja, ukupne vrijednosti oko 72.000.000 kuna. To su sustav Sopot – k.o. Vinkovci, Rokovci (730 ha) i Blata - Cerna (cca 500 ha). Sustavi se sastoje od crpne stanice na rijekama Bosut i Bitulja, te tlačnog cjevovoda razvedenog do poljoprivrednih površina krajnjih korisnika. Investitor je Vukovarsko-srijemska županija. Hrvatske vode sufinanciraju projektnu dokumentaciju s 2.031.250,00 kuna. Vrijednost izgradnje sustava Blata - Cerna je oko 34.126.555 kuna, a Sopota 36.944.850 kuna.
U okviru donošenja Nacionalnog plana navodnjavanja, ove godine dovršen je melioracijski kanal Biđ - Bosut. Za potrebe navodnjavanja na području Biđ-Bosutskog polja rijeka Sava je uklanjanjem nasipa spojena s melioracijskim kanalom. Time se stvaraju preduvjeti za navodnjavanje oko 8500 hektara poljoprivrednih površina. Investicija je vrijedna 493 milijuna kuna.
Slavoniji ne treba davati milostinju, nego treba ulagati u nju jer ona će to znati vratiti
70
kapitalnih projekata vrijednih 9,9 milijardi kuna u različitim fazama pripreme i provedbe ima Županija