Nema kraja dovitljivosti ugostitelja u nadmetanju s državom u izbjegavanju poreznih škara. Tako u jednoj rečenici opisuje odnose i obveze ugostitelja prema državnom proračunu voditelj jednog osječkog knjigovodstvenog servisa. Inzistirao je na anonimnosti, jer upravo u dijeljenju savjeta ugostiteljima “kako poslovati” uvelike sudjeluju - financijski savjetnici. Pri tome ni prvi ni drugi ne rade ništa “kontra” zakona, samo se u njemu iznova pronalaze nove rupe.

Podsjetimo, prvo je početkom 2017. godine PDV za ugostitelje povećan s 13 na 25 posto, a u Hrvatskoj je jedna od najboljih turističkih sezona. No, podaci Porezne uprave ne evidentiraju i takve rezultate, štoviše, tijekom turističke sezone kroz podatke o fiskalizaciji nije došlo do očekivanog broja izdanih računa, a manjak je i ukupan iznos naplaćenog PDV-a u usporedbi s lanjskom godinom. U Poreznoj su oglasili zvono na uzbunu, nedavno su o tome izvijestili i ministra finacija i vrlo brzo je detektirano što se dogodilo.

Ugostitelji su, naime, iskoristili šansu da izbjegnu plaćanje PDV-a propisano zakonom - počeli su osnivati nove tvrtke, uglavnom jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (JDOO) kako bi ostali ispod praga za PDV, odnosno kako ne bi bili obveznici PDV-a. Uz to, svaki poduzetnik početnik oslobođen je plaćanja PDV-a u prvoj godini rada. Tako su renomirani ugostiteljski objekti koji ostvaruju znatan promet, račune počeli izdavati kao tek registrirano društvo s ograničenom odgovornošću koje ima pravo imati promet do 230 tisuća kuna, a da ne uđe u sustav PDV-a. Tako im, naime, država pomaže da stasaju na tržištu.

- Od iduće godine sadašnji iznos od 230 tisuća kuna, koji je prag ulaska u sustav PDV-a, podiže se na 300 tisuća kuna prihoda pa će moći još bolje zaraditi bez plaćanja poreza - ukazuje naš sugovornik.

U Udruženju ugostiteljskih djelatnika pri HGK, a priori odbijaju da se ugostitelje prikazuje isključivo u ovakvom svjetlu.

- Nama nisu predočeni nikakvi službeni pokazatelji iz Porezne uprave pa ih stoga i ne mogu komentirati. No uskoro će javnosti biti predstavljena naša analiza učinka PDV-a na ugostiteljstvo pa ćemo o tome moći razgovarati - kaže Ivan Bogović, predsjednik ovog udruženja, inače direktor ugostiteljske tvrtke iz Slavonskog Broda.

Ovo nije prvi sraz države i ugostitelja. Kada se s prvim danom 2013. krenulo s fiskalizacijom u Hrvatskoj, prvi obveznici postali su upravo ugostitelji. Nakon prve godine pokazalo se kako su u djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane i pića male pravne osobe i fizičke osobe u 2013. godini ukupno prijavile oporezivih isporuka za 40 posto, odnosno 2,6 milijardi kuna, više nego u 2012. godini.

Vrlo brzo, na legalan način, uzvratili su ugostitelji. Uočeno je kako su odjednom brojne udruge i neprofitne organizacije počele upravljati ugostiteljskim objektima te tako izbjegavati plaćanje brojnih davanja koja su obvezna trgovačkim društvima i obrtnicima. Mnogi su se ugostiteljski objekti zatvorili i preregistrirali u udruge, jer kao takvi ne trebaju zaposliti radnike - dovoljni su volonteri, ne trebaju ispunjavati minimalne tehničke uvjete, niti imati radno vrijeme. Uz ovo, dio ugostitelja cijelo se vrijeme trudi ne prikazati pravo stanje, odnosno ne prikazuju stvarni dnevni promet, storniraju račune..., no ovdje je riječ o više-manje pojedinačnim slučajevima.

- U svakom žitu, pa tako i u našoj grani poslovanja, ima kukolja - ne skriva Bogović.

Država je na ovo odgovila animirajući kupce u prikupljanju računa, podsjetimo, jedno ljeto organizirana je nagradna igra isključivo za strane turiste.

Naposljetku lansiran je i ovaj novi model - svaka nova tvrtka oslobođena je plaćanja poreza za prvu godinu svoga poslovanja. Ovaj put imena omiljenih ugostiteljskih mjesta i lokala ne mijenjaju se kako se ne bi izgubile mušterije, tek su se na računima pojavila drugačija imena tvrtki od onih koji su te lokale uspješno vodili godinama ranije. Klijenti to uglavnom ne primjećuju, niti mare za to, dok god im je usluga na onoj razini na koju su u omiljenom kafiću ili restoranu navikli.

- No, jasno je kako sektor turizma najviše državi daje, ali od njega se i najviše uzima - zaključuje Bogović.