Kultura
TEATAR ULYSSES S PREDSTAVOM “PEČAT” U GAVELLI

Vujčić: Granica između distopije i utopije može biti sablasno tanka
Objavljeno 10. studenog, 2017.

Predstava “Pečat” Borne Vujčića, u režiji Lee Anastazije Fleger i produkciji Kazališta Ulysses, gostovat će 19. i 20. studenoga u zagrebačkom Gradskom dramskom kazalištu Gavella.

Vujčićev tekst, koji je posvetio pokojnom ocu, dramatičaru Borislavu Vujčiću, suosnivaču kazališta Ulysses, umjetničko je propitivanje društvenih vrijednosti i prirode ljudske naravi u antiutopiji postdemokratskog sustava u kojemu ljudsko tijelo postaje predmetom u vlasništvu države - ističu iz kazališta.

Praizvedena 2015. na Brijunima, predstava je pokušaj mladog autora, kako sam ističe, “da se umjetničkim djelom uđe u dijalog s kontroverznim, a opet sveprisutnim pitanjima o društvu u kojem se (s)nalazimo”.

- Granica između utopije i distopije može biti sablasno tanka. Do toga će neizbježno doći svatko tko pokuša zamisliti idealno društvo, ako prije ne dođe do toga da je i jedno i drugo neostvarivo, pa izgubi hrabrost za daljnju potragu - kaže Vujčić, koji zamišlja sustav uspostavljen nakon revolucije, u kojem su ljudske sudbine zapečaćene ideologijom države kao idealnog bića. Političko uređenje društva bez središnje kontrole od ideje jednakovrijednosti svih ljudi – slijedom utrtih logičnosti – podliježe samovolji birokracije, gdje ljudi postaju tek jednako bezvrijedni, pri čemu država dobiva (nad)ljudski vrijedne osobine, dok su ljudi svedeni na puke predmete.

Arhetipski trokut država - pojedinac koji ima izbora - pojedinac koji ga više nema, kroz čije likove Vujčić propituje moć ideološkog zastranjenja, moralnu snagu okolnostima prigušene ljudskosti te neutaživosti ljudske želje za preživljavanjem, u predstavi utjelovljuju Goran Grgić te mladi glumci Katarina Strahinić i Silvio Mumelaš.

- Zanosimo se fantazijom društva bez kontrole, pa se začas prestrašimo dublje pomisli na takav svijet. A kad okrenemo ploču i pomislimo kako je čovjeku vodstvo suđeno, suočimo se sa sjećanjima na mnoge koji su snažnom vlašću svoje narode unakazili. Radi se o problemu čije je rješavanje posao u rangu Sizifova. Razlog tomu je, postat će jasno svima, ljudska narav. Neki se u njoj trude vidjeti neiskvarenu dobrotu, ali od toga ih lako može razuvjeriti svaka dnevna novina. Teško je reći je li sablasno ili tužno pomiriti se s tim da nema drugog krivca za ove nepravde od nas samih - objasnio je autor.

Kostimografkinja je Irena Sušac, scenografiju potpisuje Marta Crnobrnja, a dizajn svjetla Nikša Mrkonjić. N.Vek.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana