Objavljeno 9. studenog, 2017.
Ukupni kreditni plasmani prema trgovini u Hrvatskoj iznose 16,3 milijarde kuna, odnosno 19,4 posto ukupnih kreditnih plasmana nefinancijskim društvima. Značajan dio kreditnih plasmana prema trgovini, upozorila je Hrvatska gospodarska komora, pripada grupi djelomično i potpuno nenadoknadivih kredita, točnije 4,2 milijarde kuna ili čak 25,4 posto ukupnih kredita prema trgovini.
Problematika kvalitete kredita, odnosno udjela djelomično naplativih i potpuno nenaplativih kredita (NPL) u ukupnim kreditnim plasmanima aktualizirana je s početkom globalne krize. Znatan pad ukupne potražnje, domaće i inozemne, utjecao je na financijske rezultate poslovanja većine poduzetnika, pa je i otplata kredita postala sve veći teret za poslovanje, za neke i nemoguća misija koja je posljedično dovela do rasta nezaposlenosti i zaustavljanje rasta plaća što se pak odrazilo i na cjelokupno stanovništvo.
Nakon građevinskog sektora o čijim smo nenaplativim kreditima pisali nedavno, rast udjela NPL-ova posebno se isticao kod kreditnih plasmana nefinancijskim društvima, ali je postojala znatna razlika među pojedinim djelatnostima.
- Trgovina je kao druga djelatnost po veličini u hrvatskom gospodarstvu i djelatnost čiji je rast u razdoblju od 2000. do 2008. godine najviše utjecao na ukupan rast BDP-a. Stoga je i po rastu vrijednosti i kretanju udjela NPL-ova bila među djelatnostima koje su se najviše isticale u razdoblju koje je uslijedilo. Trgovina na veliko i malo je u strukturi BDP-a u razdoblju od 2000. do 2008. godine ostvarila prosječnu realnu stopu rasta od 7,3 posto, osjetno dinamičniju od rasta ukupnog BDP-a (4,2 %). Međutim, trgovina je bila među onim djelatnostima čiji je realni pad tijekom krize bio izraženiji. Prosječne mjesečne plaće u trgovini relativno su niske u odnosu na prosjek RH. Prosječno isplaćenih 4945 kuna u 2016. godini tako je bilo 13 % niže od prosječne netoplaće na nacionalnoj razni. Kretanje plaća u trgovini u najvećoj se mjeri može objasniti prosječnom kvalifikacijskom strukturom zaposlenih koja dovodi do velike konkurencije pri zapošljavanju u ovoj djelatnosti. Trgovinu istodobno obilježava visok udio u ukupnom broju zaposlenih koji je u 2016. godini iznosio 15,5 posto. Po takvom je udjelu trgovina bila druga djelatnost po broju zaposlenih, odmah nakon prerađivačke industrije, stoji u novoj analizi Hrvatske gospodarske komore. E.Soudil
Smanjena kreditna aktivnost dodatno oslabila gospodarstvo
Globalna kriza dovela je do pada kvalitete kreditnog portfelja banaka, posebno u zemljama koje su snažnije osjetile njezine posljedice, među kojima je bila i Hrvatska. Zabilježeni rast udjela djelomično naplativih i potpuno nenaplativih kredita negativno je utjecao na bankarski sustav, cijelo gospodarstvo te na pojedine djelatnosti, među kojima se našla i trgovina. Smanjena sklonost odobravanja novih kredita dovela je do smanjenja kreditne aktivnosti, a to je bio jedan od izrazito bitnih čimbenika negativnih kretanja u gospodarstvu, kao i u trgovini koja snažno ovisi o kretanju domaće potražnje. U posljednje dvije godine prisutni su pozitivni pomaci u kretanju NPL-ova u djelatnosti trgovine, ali je u toj djelatnosti, kao i u većini ostalih, i nadalje prisutan problem njihova relativno visokog udjela i utjecaja na smanjenu sklonost kreditiranju.