Osijek
PRVI OSJEČKI DANI BIOETIKE

Hrvatskoj treba ekološka proizvodnja, a ne GMO
Objavljeno 8. studenog, 2017.

Prvi Osječki dani bioetike, koji se održavaju u utorak i srijedu, ponajviše se bave pitanjem hrane preinačene genetskim inženjerstvom (GMO) i štetnim posljedicama ugovora o slobodnoj trgovini između Europske unije i Kanade (CETA) koji će omogućiti da neoznačeni genetski preinačeni poljoprivredni proizvodi iz Kanade dospiju i na naše tržište.

Prema riječima doc. dr. sc. Ivice Kelama, predsjednika Organizacijskog odbora Osječkih dana bioetike, cilj je ovog skupa širenje bioetičke svijesti u javnosti, a posebno u akademskoj zajednici. Tijekom ovog skupa svoja razmišljanja razmijenit će tridesetak znanstvenika, novinara i aktivista iz Kanade, Indije, Makedonije, Srbije, BiH i Hrvatske koji se bave bioetičkom problematikom.

- Napredak znanosti i tehnike doveo nas je u potpuno novu situaciju u kojoj je potvrđeno da znanost i tehnika više nisu jedine koje mogu dati odgovor na pitanja o čovjekovu postojanju u ovom današnjem svjetsko-povijesnom trenutku. U tom smislu pojavila se bioetika kao društveni odgovor, kao zahtjev za aktivnijim zauzimanjem u okviru tehike i znanosti te nam je upravo ona danas važna zato što omogućava svim društvenim strukturama da aktivno sudjeluju u donošenju odluka koje se tiču naših vlastitih života. Bioetičari pokušavaju ponuditi različite argumente koji u kontekstu integrativne bioetike uključuju i znanstvene i neznanstvene perspektive, dakle omogućavaju svim različitim perspektivama da se uključe u raspravu i time stvaraju platformu za kreiranje orijentacijskog znanja. Bioetičari ne kažu da ili ne pobačaju ili eutanaziji, nego vam omogućavaju da čujete više različitih argumenata, iz više različitih perspektiva, a onda se svatko ima pravo sukladno vlastitim vrijednostima i svjetonazoru, pa i znanju opredijeliti za ono što smatra ispravnim - objasnila nam je doc. dr. sc. Marija Selak s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zašto je bioetika sve prisutnija i važnija u javnom govoru. D. Celing

LAŽNA DILEMA: GMO ILI GLAD?

- Ako GMO uđe na naša polja, kroz sjetvu genetski preinačenih usjeva time ćemo nepovratno izgubiti bilo kakve izglede da se bavimo ekološkom poljoprivredom. Jedna od sretnih posljedica ratnih zbivanja je to što imamo puno tla koje nije onečišćeno te je savršeno za ekološki uzgoj. Protivim se lažnoj dilemi: GMO ili glad? Postoji alternativa GMO-u. Upravo je ekološka poljoprivreda jedna od najozbiljinijih alternativa ne samo proizvodnji genetski preinačenih organizama nego i konvencionalnoj poljoprivredi. Tu Hrvatska ima veliku komparativnu prednost da se u EU predstavi kao ekološka zemlja koja će proizvoditi zdrave prehrambene poljoprivredne proizvode i izvoziti ih u EU i svijet. Samo je pitanje vizije i političke volje. Mislim da toga u nas možda i najviše nedostaje - istaknuo je docent Kelam.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
oglas