Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi od svoga je donošenja više puta mijenjan i dopunjavan, a i dalje vapi za novim intervencijama.

Predložene izmjene zakona, koje bi trebale urediti brojna pitanja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja krajem prošlog tjedna pustilo je u javnu raspravu. Najvažnije od njih vezane su uz kurikularne dokumenate, zaključivanje ocjena, izricanje pedagoških mjera, nastavak školovanja nakon prekida, povećanje plaće školskim radnicima na EU projektima, izbor ravnatelja...

Ključno pitanje odnosi se na kurikularnu reformu i kurikularne dokumente koje je nužno uvrstiti u zakon kako bi konačno sljedeće jeseni moglo početi eksperimentalno provođenje. Tako je novim zakonom propisano da se odgoj i obrazovanje ostvaruju sukladno s kurikularnim dokumentima koji su predloženi tijekom dosadašnjeg, gotovo trogodišnjeg, rada na reformi. Izmjenama i dopunama definiraju se svrha, ciljevi i struktura, kao i način donošenja kurikularnih dokumenata vezanih uz kurikularnu reformu odgoja i obrazovanja. Ponuđene su dvije mogućnosti za donošenje kurikularnih dokumenata, koje će se konačno definirati nakon javnog savjetovanja, otvorenog do 3. prosinca. Jedna se mogućnost odnosi na to da krovni kurikularni dokument - Okvir nacionalnog kurikuluma donosi Vlada RH, a ostale kurikularne dokumente ministar, osim školskog kurikula. Druga mogućnost je da Okvir nacionalnog kurikuluma i sve ostale dokumente donosi ministar, čiju funkciju trenutno obnaša Blaženka Divjak.

Važne novosti odnose se na same učenike, koje mahom idu u njihovu korist. Naime, nova zakonska odredba otvara mogućnost da u opravdanim slučajevima, primjerice zbog teške bolesti, uz suglasnost Ministarstva, srednja škola upiše učenika koji želi nastaviti srednjoškolsko obrazovanje, a prekinuo ga je prije više od dvije školske godine, kao i da učenik srednje škole u opravdanim slučajevima uz suglasnost Ministarstva može upisati isti razred i više od dva puta. Preciznije se propisuje postupak ispisivanja učenika iz jedne škole i upisivanja u drugu. Osim toga, na temelju mišljenja odgojno-obrazovnih radnika, učenika i roditelja, precizira se postupak izricanja pedagoških mjera učenicima i uvodi se mogućnost ukidanja pedagoških mjera učenicima koji su poboljšali ponašanje. Ono što se već dugo najavljivalo - u škole se uvodi zaključivanje ocjena učenika iz nastavnih predmeta i iz vladanja na kraju prvog polugodišta. Kako postoje jasne naznake da predložena mjera nije postigla željene učinke, staru praksu Ministarstvo želi vratiti najprije u korist i na dobrobit djece, roditelja, ali i svih dionika u sustavu.

Jedna od odredbi koja privlači pozornost regulira način zapošljavanja radnika u školskim ustanovama koje sudjeluju u EU projektima u kojima su osigurana sredstva za plaće djelatnika. Ministrica Divjak nedavno je najavila da će se plaće tim radnicima povećati za 30 posto te da će se za vrijeme obavljanja poslova na projektu radniku smanjiti ukupne tjedne obveze. Mnogi su se zapitali - tko će onda obavljati taj dio posla. U predloženim izmjenama, uza sve navedeno, stoji i kako škola može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će zamjenjivati radnika koji obavlja poslove na projektu na njegovim redovitim poslovima. Jasno se, međutim, navodi kako škola nikako ne može u tom smislu zaposliti osobu koja će obavljati samo poslove na projektu.

Predlaže se još jednostavniji postupak imenovanja ravnatelja, kojim se ujedno otvara mogućnost da se u natječajnom postupku odabere što kvalitetniji kandidat. Kada je riječ o roku za stjecanje pedagoških kompetencija i polaganju stručnog ispita u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, taj se rok produžuje za onoliko vremena koliko je trajala radnikova privremena nesposobnost za rad. Jasno se definira kako učitelji i nastavnici koji izvode dopunski nastavni rad s učenicima navedeni posao obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.