Svrha je Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima usmjeriti OPG-ove profesionalizaciji, razvoju vlastitih kapaciteta u proizvodnji i pružanju usluga, a zakonom se omogućava da proizvodni resursi OPG-a koji su nužni za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i koji su glavni izvor sredstava za život budu zaštićeni od ovrhe kao imovina nužna za obiteljski život i stanovanje, naveli su to između ostalog iz Ministarstva poljoprivrede kao reakciju nakon nedavnih prozivki predstavnika pojedinih udruga i političkih stranka da će taj zakon biti administrativna uzica oko vrata poljoprivrednika.

Kako nadalje ističu, zakonom se daje mogućnost da u radu na sezonskim i povremenim poslovima OPG-a smiju pomagati članovi najšire obitelji bez obveze zasnivanja radnog odnosa, a omogućit će i daljnje smanjenje administrativnih i fiskalnih barijera koje usporavaju razvoj OPG-a. Dakle, niti će zakon biti „administrativna uzica poljoprivredniku“, niti će prouzročiti poljoprivrednicima ikakav administrativni trošak. Upravo suprotno...

- Zakonom također olakšavamo OPG-ovima pristup tržištu i EU fondovima tako da ih kategoriziramo na one koji proizvode za sebe i one koji proizvode za tržište. Tako ćemo spriječiti 'muljanje' s nazivom OPG, koje se često zloupotrebljava te jasno propisati što je OPG i što proizvodi svako pojedinačno obiteljsko gospodarstvo – pa kad netko kaže da mu je primjerice tuča uništila cijeli nasad, imat ćemo odmah sve informacije potrebne za obračun štete: koliki je prinos imao prošle godine i koliko je prodao - naveo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Dodao je i da je usporedbom podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Agencije za plaćanja razvidno kako je u ARKOD sustav upisano korištenje 1.112.733 ha poljoprivrednih površina, dok je prema statističkim podacima DZS-a poljoprivrednih površina 1.537.629 ha.

“Ova razlika upozorava da sve poljoprivredne površine, koje se koriste u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, odnosno u konačnici hrane, nisu upisane u ARKOD sustav, što onemogućava praćenje stvarne sljedivosti hrane, praćenje upotrebe pesticida, stanja i zaštite zemljišta od onečišćenja, te otežava kontrolu zapuštenog i neobrađenog zemljišta. Zakon o OPG-u ne propisuje uvjete iz djelokruga poreznog sustava. Međutim, namjera je njime stvoriti pretpostavke za prepoznavanje ciljnih skupina i prilagodbu fiskalnih obveza mogućnostima OPG-a, uz pretpostavku da OPG na jasan način može prikazati troškove i prihode poslovanja u odnosu na troškove života. Zbog toga, no više radi suzbijanja zloporaba i danas prisutne sive ekonomije, propisuju se načini vođenja evidencija o proizvodnji, uslugama i realiziranoj prodaji”, naveo je također Tolušić i dodao da se ovim zakonom ne mijenjaju sadašnji zakoni koji definiraju pojedine segmente pravnog okvira poslovanja fizičkih osoba, niti se propisuje da OPG-ovi moraju legalizirati nekretnine. Zakon o gradnji nije u ingerenciji Ministarstva poljoprivrede.

Nadalje, pojašnjavaju također iz ministarstva, ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv nositelja OPG-a ne može se provesti na dijelu poljoprivrednih resursa upisanih u Upisnik OPG-ova koji su nužni za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti poljoprivrede ako mu je ta djelatnost glavni izvor sredstava za život. Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv nositelja OPG-a i članova OPG-a ne može se provesti na nekretnini koja je u vlasništvu nositelja OPG-a i članova OPG-a, a u kojoj ovršenik stanuje.

Zakon OPG-ovima omogućava proširenje djelatnosti i razvoj vlastitih kapaciteta u proizvodnji prehrambenih proizvoda te pružanju usluga. Cilj je smanjiti administrativne barijere koje su kočile razvoj OPG-ova, zaštititi ih od ovrhe i motivirati da ostanu u područjima gdje žive i rade te ih postupno profesionalizirati u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom smislu.

Ista pravila ne mogu vrijediti za OPG-ove koji proizvode za tržište od onih koji se poljoprivredom bave iz hobija. Poduzetnici u poljoprivredi upisani u Upisnik poljoprivrednika poslovat će dalje sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Kao što u poduzetničkom poslovanju postoje određene razlike koje su vidljive već i po obliku poduzetnika, tako razlike postoje i među poljoprivrednim gospodarstvima, a time i među OPG-ovima.

Primjerice, poslovanje zadruga uređeno je Zakonom o zadrugama, poslovanje obrta kroz Zakon o obrtu, poslovanje poduzeća kroz Zakon o trgovačkim društvima, međutim OPG-ovi do sada nisu bili prepoznati u poduzetničkom smislu kao oblik fizičke osobe poduzetnika. Danas imamo OPG-ove koji posluju tržišno, ali imamo i one koji se samo za svoje potrebe ili hobistički bave poljoprivredom, a na njih su se do sada primjenjivala ista pravila. Upravo je to upozoravalo na potrebu definiranja razlikovnog okvira za ona poljoprivredna gospodarstva koja se poljoprivredom bave u vrlo ograničenom obuhvatu u okviru vlastitih potreba od onih poljoprivrednih gospodarstava koja se poljoprivredom bave u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom obuhvatu - što će sada biti uređeno Zakonom o OPG-u.

Nadalje, Hrvatska je suočena s iznimno malom površinom prosječnog poljoprivrednog posjeda, iznosi samo 5,7 hektara. Namjera je Zakonom o OPG-u dati primjerenu motivaciju da jedna obitelj upravlja jednim OPG-om kako bi se omogućilo održivo gospodarenje i samozapošljavanje članova obitelji uz destimuliranje usitnjavanja proizvodnih resursa. Namjera novog zakona nije poticati umjetno stvaranje uvjeta (više OPG-ova na istoj adresi i sl.) koji su zabranjeni i od EK unutar regulative o korištenju EU fondova. 

Točno je da, kao što je to uostalom u svakoj pravno uređenoj državi, za obveze koje nastaju u obavljanju gospodarske djelatnosti poljoprivrede odgovaraju nositelj OPG-a cjelokupnom svojom imovinom te članovi OPG-a kao solidarni jamci. Međutim, ovaj zakon utvrđuje i zaštitne mehanizme, pa se radi ostvarenja novčane tražbine protiv nositelja OPG-a ovrha ne može provesti na dijelu poljoprivrednih resursa upisanih u Upisnik OPG-ova koji su nužni za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti poljoprivrede ako mu je ta djelatnost glavni izvor sredstava za život, te u onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao gospodarske djelatnosti poljoprivrede. “Naglašavamo da Zakon o OPG-u neće nikomu oduzeti 'status OPG-a'. Onima kojima zanimanje poljoprivrednik nije glavno ili jedino zanimanje, ostaju upisani u Upisnik koji Agencija za plaćanja vodi sukladno Zakonu o poljoprivredi, tako da se njihova dosadašnja zatečena prava i obveze ne smanjuju niti mijenjaju. Time te fizičke osobe ne gube prava vezana uz potpore ili prodaju svojih proizvoda na tržištu, niti gube svoje obveze vezane uz mirovinsko ili zdravstveno osiguranje. Svima se daje jednaka mogućnost da dobrovoljno odaberu organizacijski oblik OPG-a, prema novom zakonu, a time i uređivanje prava i obveza vezanih uz prodaju proizvoda u prerađenom obliku, pružanje pojedinih vrsta usluga na OPG-u, odnosno obavljanje pojedinih dopunskih djelatnosti. Međutim, fizička osoba ne može istovremeno imati prijavljen obrt prema posebnom zakonu za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i OPG prema ovom Zakonu.

Zaključno, Zakon ne nameće nikakve nove troškove za OPG-ove. Agencija za plaćanja pozivat će poljoprivrednike koji imaju ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva veću od 3000 eura na dobrovoljno usklađivanje sa zakonom.