Regija
ZAVRŠENA SJETVA NAJVAŽNIJE KRUŠARICE

Nisu se ostvarile crne
slutnje: Zasijano bar
deset posto više pšenice
Objavljeno 7. studenog, 2017.
Ove je godine cijena bila nešto viša, a i nije zahtjevna kultura

ĐAKOVO - Tko dosad nije posijao, a vrijeme je za sjetvu poslužilo, ne treba ga žaliti! Ovako privođenje kraju jesenske sjetve u Đakovštini i drugdje rezimira ratar Josip Petanjak iz Drenja. Iako je ova sjetva dočekana sa zebnjom da će ratari nastaviti smanjivati broj hektara pod pšenicom – jer lani ju je zasijano nikada manje u 26 godina samostalne Hrvatske, čak 58.000 hektara manje, to se ove godine ne očekuje. Ne očekuju to ni u Žitozajednici (ŽZ), ni u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, a u prilog njihovim procjenama ide i sjetva na površinama braće Petanjak, koji su ove jeseni zasijali pšenicu na 100 hektara, 20 ha više nego dosad. Ukupno ratare na 300 hektara pa na pšenicu otpada čak trećina njihove ratarske proizvodnje. Ratari posljednjih godina smanjuju površine pod žitom zbog za njih nezadovoljavajuće cijene, no ona je 2017. godine ipak bila nešto veća nego lani – s 1,05 u 2016. nakon prošle žetve prosječno je iznosila 1,10 i 1,15 kuna.

Tradicija i plodored

- Nešto viša cijena u 2017. učinila je da ratari ove jeseni ne smanjuju površine pod pšenicom. No nije samo stvar u cijeni, nego i plodoredu, ali i tradiciji koju ova žitarica kod nas ima. Naš seljak neće od nje tako lako odustati, bez obzira na to što njome ne uspijeva zaraditi koliko želi. Uostalom, pšenica nije niti zahtjevna kultura - kaže direktorica ŽZ-a Nada Barišić.

I u Komori nemaju crne prognoze, njezin šef Matija Brlošić procjenjuje da je ove jeseni zasijano više od 10 posto više pšenice nego lani. Razlog - nešto veća cijena, kaže. Procjenjuje da je u Đakovštini bar trećina obradivih površina pod pšenicom. Iako se dio ratara posljednjih godina okrenuo dohodovnijim kulturama poput uljane repice, pšenica je ipak tradicija. Sjetva bez pšenice kao da im i nije sjetva. Uostalom, njena proizvodnja strateška je stvar zemlje.

- Tko sjetvu odradi na vrijeme i kako treba, ne treba se bojati za urod - kaže Petanjak, koji je zasijanom već i gnojivo dao. - Braća i ja već nabavljamo gnojivo za nagodinu.

Iako smo 2016. zasijali nikad manje pšenice - na 120.000 hektara, a poželi 680.000 tona, bila je to ipak jedna od boljih, čak dobrih žetvi, uz prinose od gotovo sedam tona, točnije 6,9 tona po hektaru.

– Ako znamo da smo u posljednje dvije sezone smanjili naše potrebe za tom krušaricom s 500 do 550 tisuća tona na 400.000, odnosno sa sjemenskom pšenicom na 450.000 tona, to znači da ćemo i ove godine imati dostatno i za sebe i za izvoz. Prve prognoze bile su da će za nj biti oko 100.000 tona, a sada je vidljivo da će za izvoz biti i 200.000 tona, tako da nema bojazni da se lanjska, nikad manja sjetva pšenice reflektirala na nekakvu njenu nedostatnost za naše potrebe ili izvoz - kaže Barišić.

Bar ponoviti cijenu

U Žitozajednici smanjenje naših potreba za pšenicom pojašnjavaju značajnim rastom ukupnog uvoza pekarskih proizvoda.

– Alarmantno je što taj trend ima stalnu uzlaznu putanju, no treba reći da taj uvoz, ukupno gledajući, ipak u odnosu na vrijeme prije ulaska Hrvatske u EU nije uvećan 100 posto - kaže šefica Žitozajednice Nada Barišić. Poučak je jasan – sve što pojačano uvozimo, manje sami proizvodimo pa preporuka Žitozajednice jest da taj rastući trend uvoza pekarskih proizvoda treba zaustaviti, ili bar stati na postojećim brojkama, odnosno bar ih ne uvećavati.

Za cijenu pšenice u žetvi 2018. godine Josip Petanjak kaže da će biti zadovoljni ako se bar ponovi 2017.

– S cijenom od 1,10 do 1,15 kn/kg bit ćemo zadovoljni. Samo da ne bude gore - kaže ratar Josip, koji s braćom i ove godine za ugovaratelje ima Beketince. Obje strane isfinancirale su sjetvu s po 50 posto. Petanjkovi već završavaju zimsku brazdu, sjetva pšenice za njih je odrađena stvar, pa poručuju:

- Žalosno je da netko tek sada kupuje gorivo da bi uopće krenuo sijati. Od takvog posla nema ništa…

Suzana ŽUPAN
Izazov za blokirane OPG-ove

Sjetva je poseban izazov, problem za OPG-ove u blokadi. Prema podacima Fine, zbog neizvršenih osnova za plaćanje na dan 30. lipnja, od 8226 OPG-ova koji imaju otvoren račun u Jedistvenom registru računa i koji su iz Očevidnika o redoslijedu plaćanja izdvojeni po kriteriju posebno dodijeljenog matičnog broja, u blokadi je bilo njih 938, što je nešto manje od 10 posto. Njihov dug na dan 30. lipnja 2011. iznosio je 222,5 milijuna kuna, a šest godina poslije, 30. lipnja 2017. povećao se na 414,6 milijuna kuna, ili za 86,3 posto, dok se broj blokiranih OPG-ova u promatranom razdoblju povećao za 13 posto. Promatrano prema županijama, zaduženjima prednjače OPG-ovi tri slavonske županije - Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske.

Raste uvoz kruha i peciva

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže kako je ukupan uvoz pekarskih proizvoda prije ulaska u EU, 2012., iznosio 40.300 tona, a lani je narastao na gotovo 58.000 tona. “Kruha smo 2012., prije ulaska u Uniju, uvezli 7288, a lani 10.565 tona”, kaže Barišić. Više od 100 posto skočio je uvoz sitnih pekarskih proizvoda – pita, pizza i sl. Riječ je o polugotovim ili gotovim, smrznutim proizvodima koje diktira današnji, brzi tempo života. Prije pet godina uvoz im je “težio” 4186, a 2016. više od 8400 tona. “S tom skupinom proizvoda izgubili smo utrku”, kaže Barišić. Kada je riječ o izvozu pekarskih proizvoda, lani smo ih izvezli 26.230, tona što je upola manje od uvoza.

Možda ste propustili...

POPLAVA IM UNIŠTILA PROIZVODNJU MLIJEKA

Tufekčići bez odštete, farma otišla na dražbu

INFORMATIČKI RAZVOJ OPĆE BOLNICE NAŠICE

Uskoro usluga e-Novorođenče