Novosti
RAD UZ STUDIJ

Lani je 84.517 studenata zaradilo 1,14 mlrd. kuna
Objavljeno 7. studenog, 2017.
Za rad preko studentskog centra prosječno godišnje zarade 13.500 kuna

Studentski rad u Hrvatskoj postao je dio međuovisnog sustava koji je teško mijenjati a da se dio studenata ne nađe u goroj financijskoj situaciji. Mnogima od njih studentski je rad jedini način da uopće mogu studirati.

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u 2016. godini od 122.972 redovita studenta preko ugovora o djelu redovitog studenta radilo je njih 84.517. Ukupno su zaradili 1,145 milijardi kuna, odnosno 13.547 kuna po studentu godišnje. To znači da je 69 posto studenata u 2016. radilo, odnosno toliki ih je broj imao bar jedan studentski ugovor preko nekog od studentskih centara.

- Ako pretpostavimo da je prosječna studentska satnica 20 kuna, vidimo da u godini dana student koji radi prosječno odradi 677 sati. To je 17 tjedana ili više od četiri mjeseca u punom radnom opterećenju, od 40 sati tjedno. Možemo samo špekulirati koliko te brojke utječu na kvalitetu studiranja i ishode studiranja. Glavni razlog studentskoga rada u tolikom opsegu su troškovi studiranja i nemogućnost mladih osoba da pokriju te troškove bez studentskog rada. Teret troškova studiranja uglavnom pada na roditelje. Čak 88 posto tih troškova financiraju oni, što znači da je studiranje onima iz obitelji lošijeg socioekonomskim statusa znatno otežano te su često prisiljeni raditi uz studij - upozoravaju u Mreži mladih Hrvatske.

Teret studiranja

Podaci iz Eurostudenta za 2014. potvrđuju financijski teret studiranja - studenti čiji roditelji imaju osnovnoškolsko obrazovanje rjeđe se mogu oslanjati na prihod od obitelji i ušteđevine, pa češće obavljaju stalne poslove s pomoću kojih pokrivaju najveći dio troškova studija. Više od trećine studenata (37 %) svoje financijske teškoće ocjenjuje vrlo ozbiljnima ili ozbiljnima, posebno studenti koji rade, stariji studenti, studenti roditelji i studenti javnih veleučilišta i visokih škola. Više vremena od prosjeka na rad troše i studenti čiji roditelji nemaju visoko obrazovanje, koji društveni status svoje obitelji procjenjuju kao nizak te studenti sa završenom strukovnom srednjom školom. U studentskim domovima smješteno je 8 posto studenata, koji su se odazvali ovom istraživanju. Time se Hrvatska svrstava u skupinu zemalja s najmanjim udjelom studenata (manjim od 10 %) smještenih u studentskim domovima. Studijski troškovi prosječno iznose 2693 kune po semestru, a prosječni semestralni životni troškovi iznose gotovo pet puta više, tj. 12.724 kune.

- Ti podaci jasno pokazuju da u Hrvatskoj studiranje nikako nije besplatno. Studentski domovi, kao verzija subvencioniraniranog smještaja, imaju kapacitet da udome samo 8 posto studenata. Trenutni kapaciteti ne odgovaraju realnim potrebama studenata. Također pri dobivanju doma glavni kriterij je kriterij izvrsnosti, što samo dodatno pridonosi socijalnoj isključenosti studenata slabijeg socioekonomskog statusa (jer oni uz studiranje moraju raditi, pa to često utječe na njihov uspjeh na fakultetu). Ako znamo da se godišnje dodijeli samo oko 5400 državnih stipendija, onda nam je jasno i da studenti nemaju alternative osim studentskog rada kako bi uopće mogli studirati. Problematično je i što o uspjehu studiranja (o skupljenim ECTS bodovima) ovise troškovi studiranja, povećavaju se ako je bodova manje, tako da često nastaje začarani krug, gdje zbog opterećenosti radom rastu troškovi studiranja, što povećava opterećenost radom, što povećava troškove studiranja i tako unedogled - ističe se u kvartalnom tematskom osvrtu na položaj mladih na tržištu rada koji je izradio MMH.

Poslovi u ponudi

Iz analize oglasa tijekom rujna i listopada (160 oglasa) vidljivo je da se studentski rad traži u mnogim područjima, uglavnom u telefonskoj prodaji i korisničkoj podršci, a u ponudi su i poslovi poput rada u trgovini ili tajničkih poslova. Sve su to poslovi za koje na tržištu rada postoji znatan broj nezaposlenih osoba koje bi radile te poslove, pa možemo reći da prava potreba za studentskim radom iz tog kuta zapravo ne postoji. Upravo su takvi poslovi posebno problematični za studente. Ne samo da se često traži 40 sati tjednog rada nego i postoje situacije u kojima poslodavci traže studente s iskustvom od minimalno godinu dana rada u tom području. Osim toga, neki poslodavci traže samo apsolvente, jer žele uzeti studenta na puno radno vrijeme. “Dok neki poslovi možda imaju smisla kao praktični rad u struci, drugi su jednostavno iskorištavanje studentskog rada u svrhu smanjivanja troškova za poslodavca, poput rada u kladionici, rada u trgovini, na benzinskoj postaji i drugih poslova uglavnom iz uslužnih djelatnosti. Uz takve poslove često u oglasu stoji da se od studenta/ice traži obvezivanje na rad na duže razdoblje, najčešće minimalno godinu dana, što jasno pokazuje da to nije nikakav privremeni posao, nego klasično radno mjesto uz dugoročni angažman. Nažalost, uistinu su rijetki studentski poslovi koji bi se mogli gledati kao prostor za učenje svoje struke na radnome mjestu, tj. prostor za izvođenje studentske prakse. Čak i kada to jest slučaj, često se očekuje rad u punom radnom opterećenju, što narušava kvalitetu studiranja. Sve to upozorava da model studentskog zapošljavanja u Hrvatskoj trenutno ne služi svojoj svrsi, nego je izvor mnogih problema te poremećaja na cjelokupnom tržištu rada”, kažu u MMH-u.

Podsjetimo i da Vlada priprema novi zakon koji će donijeti velike promjene - trebala bi rast minimalna satnica, a pravo na rad trebali bi dobiti i izvanredni studenti.

Eduard SOUDIL
PROBLEMI I MOGUĆA RJEŠENJA

“Nedorečenost zakonske regulacije (studentski rad ne podliježe Zakonu o radu) jedan je od ključnih uzroka negativnih praksi s kojima se susrećemo na terenu. Neke od njih su iskorištavanje (sindikalno) neorganizirane i lako zamjenjive studentske radne snage, stalno zaposlene radnike otpušta se kao tehnološki višak zbog niskih troškova koje studentski rad ima za poslodavca (ruši se cijena rada, a uvjeti rada se, zbog nepostojanja pravne zaštite studenata radnika, drastično srozavaju), korištenje instituta studentskog ugovora kako bi se zapošljavali studenti (i ne studenti) na puno radno vrijeme...”, upozoravaju iz Mreže mladih. Također, studentima često nije adekvatno plaćen rad nedjeljom/praznikom/noću i prekovremeni sati. Prvi korak u rješavanju tog problema moraju biti veća izdvajanja za studente te poboljšavanje sustava stipendiranja i smještaja s naglaskom na socioekonomski status, a ne na izvrsnost, jer stipendije koje se dodjeljuju za izvrsnost često završavaju u rukama onih koji su socioekonomski u najpovoljnijem položaju. “Jedan od smjerova u kojima se može razmišljati jest i ograničiti studentski rad kako bi se smanjilo radno opterećenje studenata u vrijeme trajanja nastave. Dok nema nastave, trebalo bi razmišljati u smjeru da se studentima omogući rad preko ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Razvijanje sustava studentske prakse u vrijeme obrazovanja je imperativ, kako u smislu podizanja kvalitete studiranja tako i u smislu olakšavanja tranzicije mladih iz obrazovanja na tržište rada”, zaključuju u Mreži mladih Hrvatske.

17

tjedana ili 677 sati godišnje prosječno odradi student

20

kuna prosječno je plaćen sat rada studenta

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana