Novosti
STRUČNJACI O UVOĐENJU ZAJEDNIČKE VALUTE

Referendum o euru nije nam potreban, građani su se davno izjasnili za EU
Objavljeno 6. studenog, 2017.

U hrvatskoj je javnosti uz laganu potporu i ponešto sumnjičavosti dočekana najava Vlade i Hrvatske narodne banke kako Hrvatska snažnije kreće prema davno zacrtanom cilju - uvođenju eura.

Prema sadašnjim projekcijama euro bi se u Hrvatskoj mogao početi koristiti oko 2022. godine., no pojavljuju se i glasovi koji traže prethodno referendumsko izjašnjavanje građana o tom pitanju. Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ponovio je prošli tjedan nekoliko puta da bi odluku o uvođenju eura trebao donijeti narod na referendumu, a ne političke i poslovne elite, te odbacio Vladine argumente za ulazak Hrvatske u eurozonu, a protiv eura se izjasnio i HSP-ov financijski stručnjak, dr. Tihomir Janjiček. Najoštriji je bio saborski zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović, koji je ustvrdio da ćemo se time “ukrcati na brzi vlak prema Grčkoj”. Za referendum je i stranka Živi zid. Premijer Andrej Plenković izjavio je, međutim kako je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Hrvatska već prihvatila i pravnu i političku obvezu uvođenja eura, čime je zapravo odgovorio svima koji zagovaraju održavanje referenduma o tom pitanju.

Potpora i koristi

Isto smo pitanje postavili i stručnjacima za financije i europska pitanja. Tako nam je bivši ministar finacija Slavko Linić rekao kako polazi od toga da su se građani o tome izjasnili pri ulasku u Europsku uniju, tako da za referendum o uvođenju eura nema potrebe.

Podsjetimo, na referendumu o pristupanju Europskoj uniji u siječnju 2012. godine za EU je glasovalo 66,27 posto građana. Također, prema posljednjem istraživanju Eurobarometar, čiji su rezultati objavljeni u listopadu ove godine, 43 posto hrvatskih građana smatra da je članstvo Hrvatske u EU dobra stvar, što je povećanje od 7 postotnih bodova u odnosu na ožujak ove godine. Također, 68 posto hrvatskih građana smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU.

- To je samo viši stupanj zajedništva, sa zajedničkom monetom. Osnovno je da prvo moramo riješiti naš vanjski dug i spustiti ga blizu 60 posto BDP-a, što s problemima u mirovinskom i zdravstvenom sustavu neće biti tako lako. Prema tome, polazim od toga da bi uvođenje eura svi trebali podržavati jer je velika obveza pred Vladom da reformama pokuša riješiti dva najvažnija socijalna fonda koji su bitni za građane. To znači siguran zdravstveni sustav, financiran kvalitetno, bez deficita i mirovinski sustav koji će značiti redovitu isplatu mirovina i mirovine koje će pratiti plaće. Prema tome, to su najveće obveze i izazovi za bilo koju vladu koja želi razgovarati o euru. Jer bez toga nema eura - ističe Linić.

On smatra da za tri do pet godina, što je rok koji se sada spominje za uvođenje eura, ta dva fonda vjerojatno neće biti moguće posve urediti, no da je neovisno o tome već pokretanje toga procesa za svaku buduću vladu olakšanje.

- Pred njima su velike obveze i izazovi. Smatram kako treba težiti da to bude što prije jer to znači da ćemo riješiti problem vanjskog i unutarnjeg duga. A najveći su dugovi upravo ova dva socijalna fonda - rekao nam je Linić, dodajući kako je uvijek lako pronaći izgovore zašto ne ide jedna ili druga reforma. No, po njemu, opravdanja tu ne smije biti.

Iskustvo iz Italije

Stjepan Ribić, predsjednik Uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, kaže pak kako ne zna jesu li i druge zemlje radile referendum oko uvođenja eura, ali to mu se čini “nekako smiješnim”.

- Imali smo referendum o ulasku u Europsku uniju na kojemu je većina građana zaokružila da to želimo. I što ćemo sad? Referendum za euro, pa referendum za Schengen, pa onda referendum za nešto drugo... Samim činom ulaska Hrvatske u EU mi smo se odlučili da ćemo ići tim smjerom. To je moje mišljenje kao građanina Osijeka - rekao nam je Ribić. On se prisjeća kako je u vrijeme dok je živio i studirao u Italiji tamo valuta još uvijek bila lira. “Doživio sam taj prelazak lire u euro i činjenica jest da su neke stvari postale skuplje za nekoliko posto. Ali cijene su podizali privatni trgovci na način da su ih zaokruživali na veći iznos. Ispočetka je to, dakle, bio mali udar, ali kada su vidjeli da nitko od njih ne kupuje, jasno da nisu čekali da im propadne posao nego su prilagodili cijenu prema dolje”, ističe Ribić.

Igor BOŠNJAK

Slavko Linić

bivši ministar financija

AKO EUROZONA BUDE STABILNA, I HRVATSKOJ STIŽE VIŠE NOVCA

- Smatram da je za hrvatske građane bitno da Vlada izvrši svoje obveze i time se približi svemu tome o čemu govorimo. Tako da u ovom trenutku sigurno nema nikakve potrebe za referendumom. U onom trenutku kada o tome budemo odlučivali, možemo najprije vidjeti kako stoje ostale zemlje eurozone. Jer ako eurozona u to vrijeme bude imala stabilnost, samim time i mi ćemo biti korisnici više sredstava. Samo u situaciji kada bi u eurozoni bila velika nestabilnost i nesigurnost, onda treba razmišljati o tome. No, još smo daleko od svega toga - istaknuo je Slavko Linić.

Stjepan Ribić

predsjednik Uprave RRA

CILJ NAM JE ŠTO PRIJE UHVATITI KORAK S EUROPSKOM UNIJOM

Prema riječima Stjepana Ribića, Hrvatskoj je cilj da što prije uhvati korak i izjednači BDP, kao i sve drugo, s Europskom unijom. “Ovo je još jedan korak bliže tome, na koji smo se odlučili referendumom, gdje smo većinski prihvatili kako želimo da Hrvatska bude zemlja punopravna članica EU-a. A ne da stalno lupamo - zašto nismo u Schengenu, nego imamo granice ili zašto nemamo euro, nego kunu i tome slično. Ako smo rekli da želimo biti u EU, onda to idemo biti u Uniji u punini. Jer želimo da ta Europska unija u cijelosti ovdje zaživi što prije”, zaključuje Ribić.

reforme

BITNO JE PRVO UREDITI ZDRAVSTVO I MIROVINE

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

HRVATSKI BRANITELJ PREDRAG MIŠIĆ PEĐA U NU2:

Dok je podjela, ne možemo naprijed

2

RANKO OSTOJIĆ:

Predsjedničine su izjave neodmjerene

3

PROMJENA U VODSTVU “NARODNJAKA”

Vinko Ručević na čelu Osječko-baranjskog HNS-a