Novosti
ŠTO JE TO ENERGETSKO SIROMAŠTVO

Svaki deseti građanin ne može si priuštiti adekvatno grijanje
Objavljeno 6. studenog, 2017.

Svaki deseti građanin u Hrvatskoj, točnije 9,3 posto stanovništva živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.

Podatak je iznesen na nedavnom stručnom skupu o energetskom siromaštvu koji je pučka pravobraniteljica Lora Vidović organizirala u povodu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Ovaj zaseban, indikativan oblik siromaštva prepoznat je u nas, ali i Europi, tek relativno nedavno, u Hrvatskoj još nije usvojena njegova definicija, no ono obuhvaća osobe koje nemaju pristupa modernim oblicima energije, poput električne ili plina, ali i one koje si ne mogu priuštiti nužnu količinu energije potrebne za osiguranje prihvatljivih uvjeta stanovanja. Energetski su siromašna i ona kućanstva kojima, nakon što podmire troškove utrošene energije, ne ostaje dovoljno sredstava za zadovoljenje drugih potreba. Primjerice, u gradu Đakovu pravo na pomoć za ogrjev, 950 kuna za tri m3 drva, lani su imala 524 korisnika. Ovaj oblik pomoći financira se decentraliziranim sredstvima koje daje država, preko županije, a Grad je samo posrednik. Onih koji se griju na plin ili struju mjesečno po pomoć dođe dvjestotinjak. Država Gradu na to ime daje oko pola milijuna kuna decentraliziranih sredstava.

Najavljene mjere

- Poseban oblik siromaštva je ono energetsko, no Hrvatska nema sveobuhvatne mjere njegova suzbijanja - nije usvojena definicija, nije određen njegov prag, niti su utvrđeni indikatori za mjerenje i praćenje njegovih razmjera, upozorila je pučka pravobraniteljica. Dodala je kako osobama koje žive u energetskom siromaštvu ne mogu pomoći tek vatrogasne mjere, već one održive, učinkovite i dugoročne. To je nužno i zbog uklanjanja svih posljedica koje siromaštvo može imati na zdravlje, radnu sposobnost, obiteljske i općenito međuljudske odnose, zaključila je.

I u Hrvatskoj mreži protiv siromaštva “locirali” su ovaj oblik siromaštva.

– Ono je povezano s problemom vrlo niskih prihoda koje naša kućanstva imaju. Približno 20 posto našeg stanovništva u riziku je od siromaštva i u Mreži naslućujemo da se bar pola od tih 20 posto odnosi i na problem energetskog siromaštva - kaže predsjednik Mreže Nino Žganec. Dodaje kako je energetsko siromaštvo tema koja Mreži i našem društvu tek predstoji. Problematika je to za više resora - ne samo socijalne skrbi, nego i zaštite okoliša i energetike, graditeljstva, demografije i obitelji. Tako je na spomenutom skupu predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Dean Smolar najavio kako su u planu tri programa koja će se financirati iz nacionalnih sredstava, ali i iz fondova EU-a. To će, uz ostalo, uključivati savjetovanje ugroženih kupaca i provedbu mjera energetske učinkovitosti u ugroženim kućanstvima. Diana Horvat iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja dodala je kako je do 2020. predviđeno 30 milijuna eura za energetsku obnovu kuća, a sredstva će se prvi put dodjeljivati i prema socijalnom kriteriju.

U Gradskom društvu Crvenog križa Đakovo, kaže predsjednik Đuro Brataljenović, pomoć za ogrjev, za energetsko osnaživanje korisnika, ne daju, a, dodaje, nema ni upita. Za energetsko siromaštvo kaže da je - rastezljiv pojam.

– Je li to situacija kada netko ima u kući plin, na nj se grije, kuha, grije vodu, a ne može podmiriti “nabijeni račun”? To treba dobro definirati, upozorava Brataljenović.

U hladnoći i mraku

- Prema pritužbama koje zaprimamo, iskustvima s terenskih obilazaka i drugo, proizlazi kako u Hrvatskoj i danas ima ljudi koji žive u mraku, bez grijanja, bez pristupa osnovnim energentima, bilo zbog potpunog izostanka pristupa modernim oblicima energije, primjerice električnoj, bilo zbog nemogućnosti podmirenja troškova. Kontinuirani porast cijena energije još od 2012. sve više kućanstava u Hrvatskoj suočava s poteškoćama u podmirivanju računa, zbog čega sve više građana živi u energetski neadekvatnim uvjetima. To dalje izaziva gomilanje dugova za režije, život u hladnim domovima, narušeno psihičko i fizičko zdravlje, ugrožava radnu produktivnost, povećava obolijevanje i smrtnost, pogotovo tijekom zimskih mjeseci. Jedina sustavna mjera namijenjena ugroženim kupcima, ali koja samo djelomice suzbija energetsko siromaštvo, i dalje je pravo na subvenciju troškova električne energije u mjesečnom iznosu do 200 kuna - ističe Lora Vidović, podsjećajući na program izdavanja tzv. vaučera za podmirenje troškova električne energije, a na koje pravo imaju samo korisnici zajamčene minimalne naknade (ZMN) i osobne invalidnine.

Sada, kroz program vaučera za struju, status ugroženog kupca imaju samo korisnici ZMN-a i osobne invalidnine. Pravobraniteljica Lora Vidović ističe da definiciju i kriterije za priznavanje tog statusa treba proširiti, a kako bi se pomoć mogla ostvariti i za opsrkbu drugim energentima. “Status ugroženog kupca treba priznati i drugim ranjivim potrošačima koji trenutačno njime nisu obuhvaćeni, a za koje Zakon o energiji taj status predviđa. To se odnosi i na osobe s invaliditetom koje ne primaju osobnu invalidninu i one lošeg zdravstvenog stanja kojima ograničenje ili obustava opskrbe može ugroziti život ili zdravlje”, kaže Vidović.

Suzana ŽUPAN
PROŠLE GODINE IZDANO JE 68.000 VAUČERA ZA STRUJU

Prema podacima Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, u 2016. naknadu za ugroženog kupca energenata primilo je 68.077 korisnika, ukupno 126.604.000 kuna. “U sustavu socijalne skrbi pomoć za podmirenje troškova energije može se ostvariti i kroz naknadu za troškove stanovanja te pravo na troškove ogrjeva. Međutim, osim što kriteriji za njihovo ostvarivanje ne obuhvaćaju sve energetski siromašne građane te mogućnost njihove isplate ovisi o kapacitetima jedinice lokalne/područne/regionalne samouprave, financijska pomoć u podmirivanju troškova energije u bitnom ne pridonosi iskorjenjivanju energetskog siromaštva, jer ne rješava njegove uzroke. Podatci Svjetske banke objavljeni 2016. potvrđuju kako RH zaostaje u uspostavi i implementaciji dobro osmišljenih mjera zaštite ugroženih potrošača”, kaže Lora Vidović. Propitujući ponajprije financijsku dostupnost energije, posebno su ugroženi siromašni te stanovnici ruralnih područja.

Mreža protiv siromaštva: Jačati prihode građana

Hrvatska mreža protiv siromaštva upravo radi na prijevodu međunarodne publikacije namijenjene energetskom siromaštvu i kako ga suzbiti, a izići će krajem godine. “Publikacija će dati i definiciju energetskog siromaštva, pojasniti njegovu pojavnost diljem Europe i dati smjernice borbe na tragu neke buduće strategije”, kaže predsjednik Nino Žganec. Jedna od smjernica bit će i prijedlozi za jačanje prihoda građana. “Jer mi istovremeno radimo i na strategiji osiguranja minimalnog dohotka za građane, odnosno prijedlogu za povećanje minimalnog iznosa. On je sada u sustavu socijalne skrbi u obliku zajamčene minimalne naknade koja ne omogućuje dostojan život. Tu su i sredstva za ogrjev, no ona su tolika mala da domaćinstvima ne omogućuju potpuno 'pokrivanje' troškova grijanja”, kaže Žganec, i dodaje kako je eneregetsko siromaštvo tema koja Mreži i našem društvu tek predstoji.

Sredstva za energetsku obnovu prvi put će se dodjeljivati i prema socijalnom kriteriju

Najčitanije iz rubrike