Osijek
OZAKONJENJE NELEGALNO SAGRAĐENIH OBJEKATA

Što ako legalizirani objekt nije u skladu s prostornim planom
Objavljeno 6. studenog, 2017.

Legalizacija ili proces ozakonjenja nelegalno sagrađenih objekata gotovo da je već zaboravljena tema u domaćoj javnosti. Ona je i dalje u tijeku, štoviše izmjenama i dopunama zakona iz srpnja ove godine omogućeno je ponovno predavanje zahtjeva do 30. lipnja 2018.

Upravo zbog te činjenice nitko se od oko sedam tisuća podnositelja zahtjeva koji su proteklih tjedana dobili rješenja o obustavi postupka legalizacije ne bi trebao previše zabrinuti.

Naime, iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Osječko-baranjske županije, koji provodi legalizaciju na području županije, a slično i Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje koji “legalizira” na području Grada Osijeka, na kućne adrese slali su odbijenice, i to onim podnositeljima koji do sada nisu reagirali na njihove pozive.

- Kao što je poznato, zahtjevi za legalizaciju su se mogli podnijeti samo uz prijavu bez ikakve dokumentacije. Ovdje smo odbijenice poslali onim strankama koje do sada nisu reagirale na naše pozive za nadopunom svojih predmeta - kazuje Ranko Radunović, pročelnik županijskog upravnog odjela. No, kaže, takve stranke ništa ne gube, na njima je da nastavno prikupe traženu dokumentaciju i ponovno podnesu zahtjev do lipnja iduće godine.

No, s druge strane, Radunović podsjeća kako s legalizacijom “ne prestaje život”. Naime mnogo je situacija da sada legalizirani objekti zapravo nisu u skladu s važećim prostornim planovima.

- Konkretno, u gradskim sredinama to znači da imamo ozakonjene objekte koji nisu dovoljno udaljeni od međe, primjerice sagrađeni su na udaljenosti od pola metra, a prostornim planom je određeno da moraju biti ili na međi ili minimalno jedan metar udaljeni. Pokazalo se dosta situacija u kojima se legalizirani objekt nalazi na dvije katastarske čestice... Vlasnici takvih objekata imat će problema kada jednog dana budu tražili građevinsku dozvolu za rekonstrukciju svojih objekata - upozorava Radunović.

Također navodi primjere za legalizirana skladišta i poslovne objekte koji se “neplanski” nalaze u naselju ili su pak preblizu granicama zone građevinskog područja. Posebno apostrofira, za seoske sredine, primjere objekata za držanje stoke.

- Ovdje je riječ o tome da su u legalizaciju ušli oni koji se i dalje namjeravaju ozbiljno baviti poljoprivrednom proizvodnjom, oni koji žele ulagati u modernizaciju svojih farmi. Primjerice, izgradnjom gnojnica, a za što mogu konkurirati i za dostupna sredstva europskih fondova. No, nakon što su ozakonili objekt, ne mogu prikupiti sve potrebne dokumente za prijavu na natječaj jer farma položajno jednostavno nije u skladu s ranije usvojenim planovima prostornih uređenja općine. Recimo da je preblizu granici građevinskog područja - upozorava Radunović. Stoga apelira na čelnike jedinica lokalne samouprave da naprave analizu legalizacije kako bi se vidjelo gdje i kako napraviti korekciju prostornih planova, a na dobrobit i zajednice i pojedinaca. Naime, ne treba zaboraviti kako 30 posto prihoda od legalizacije ide općinama i gradovima i ta bi se sredstva mogla namjenski iskorisiti i za izmjene urbanističkih planova...

Dario KUŠTRO

odbijenice

DOBILI SAMO ONI KOJI SE NISU ODAZVALI NA POZIVE

Kao što je poznato, zahtjevi za legalizaciju su se mogli podnijeti samo uz prijavu bez ikakve dokumentacije

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
oglas