Ekonomija
RBANALIZE:

Hrvatska još nije na putu održivog oporavka
Objavljeno 6. studenog, 2017.
Zbog financijske krize Agrokora gospodarstvo u 2018. godini moglo bi biti izloženije negativnim rizicima

Gospodarski rast u drugom se tromjesečju ubrzao predvođen osobnom potrošnjom, dok je nastavak solidnih stopa izvoza uvelike umanjen još jednom potvrđenom visokom uvoznom ovisnošću, navode to između ostalog analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) u trećem ovogodišnjem izdanju publikacije RBAnalize pod nazivom „Skromni koraci k putu održivog rasta“ koju su pripremili.

Kako nadalje navode strukturno gledano, pomaci tijekom proteklih godina su pozitivni, ali ipak skromni i nedovoljni da bismo mogli reći da se Hrvatska već sada nalazi na putu održivoga oporavka.

“Naime, u pozadini doista izvrsnih rezultata izvoza roba i usluga krije se još uvijek razmjerno niski udio roba srednje do visoke tehnološke složenosti, dok u strukturi usluga prevladavaju usluge vezane uz putovanja (turizam). Investicije nastavljaju rasti, ali su i one uglavnom povezane s turizmom, dok prostora za uspješnije povlačenje i korištenje sredstava fondova EU-a još uvijek ima.

Migracijski trendovi

Osobna potrošnja kao glavni generator posljednjih pozitivnih trendova ohrabrena je nekolicinom čimbenika poput smanjenja poreznog rasterećenja, nižih troškova (re)financiranja te izdašnog priljeva deviza od turizma. Međutim, srednjoročno do dugoročno gledano upravo osobna potrošnja i s njom povezan ljudski kapital te tehnološki napredak mogli bi biti najveća kočnica bržeg i stabilnijeg rasta”, navode iz RBA.

Naime, pojašnjavaju, unatoč nastavku pada nezaposlenosti, značajniji pokazatelji poput broja radno sposobnog stanovništva, stopa zaposlenosti i aktivnosti ne pokazuju znatna poboljšanja.

Štoviše, migracijski i demografski trendovi te njihove dugoročne projekcije ne izgledaju optimistično. Osim vanjskih čimbenika (jedinstvenog tržišta EU-a) razloge valja potražiti u internim duboko ukorijenjenim domaćim čimbenicima (institucionalno okruženje, vladavina prava, javni sustavi obrazovanja i zdravstva itd.).

“Bar za sada financijska kriza u Agrokoru imala je ograničen utjecaj na makroekonomske trendove, ali još uvijek ostajemo pri ocjeni da je 2018. godina u tom smislu zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima. To je ujedno i glavni čimbenik projiciranog usporavanja rasta gospodarstva u 2018. godini, koji bi se osim na investicijama mogao osjetiti i na osobnoj potrošnji kroz kanal (ne)zaposlenosti. Međutim, konačan rasplet situacije oko Agrokora još uvijek ostaje velika nepoznanica. Naposljetku, i državni proračun u uvjetima iznad potencijalnog rasta i nižih troškova servisiranja duga bilježi povoljna kretanja, pa je izgledno da će manjak u državnoj blagajni biti zamjetno niži od prvotnih projekcija.

Ključna je održivost

Štoviše, solidan višak u primarnoj bilanci (kada iz proračunske statistike isključimo izdatke za kamate) ohrabruje predviđanja o nastavku tendencije pada javnog duga. U takvim uvjetima Vlada je na kraju listopadu predstavila dokument eurostrategije, koji sadržava izračune koristi i mogućih rizika ulaska u eurozonu te služi kao temeljni dokument za argumentiranu javnu raspravu. Iako se već sada može čuti 2020. godina, kao ciljana godina ulaska u europski tečajni mehanizam (ERM II), treba naglasiti da samo ispunjavanje ekonomskih kriterija konvergencije, inače postavljenih Ugovorom iz Maastrichta, neće biti dovoljno za prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja. Naime, pri ocjeni usklađenosti s konvergencijskim kriterijima ključna je održivost jer se konvergencija mora ostvariti na trajnoj osnovi, a ne samo u određenom trenutku. Dakle, osim ekonomskih i pravnih kriterija, osobita pozornost zasigurno će se pokloniti stvaranju učinkovitih institucija i poticajnog poslovnog okruženja jer su oni uz primjerene ekonomske politike preduvjet održive konvergencije. Sve do tada ulaznica u eurozonu bit će uskraćena“, zaključuje Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke.

Dugoročno bi osobna potrošnja i s njom povezan ljudski kapital mogli biti najveća kočnica bržeg rasta

Najčitanije iz rubrike