Saborski zastupnik Mosta i predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić kritičan je prema Prijedlogu zakona o OPG-u, koji je Vlada poslala u saborsku raspravu.

- U prvom redu ovaj će se zakon odnositi na samo 60 tisuća OPG-ova od njih ukupno 163 tisuće. Unatoč velikim očekivanjima, on neće imati učinak na brojne probleme hrvatskih OPG-ova. Ovaj zakon pokušava OPG-ove definirati kao obrte te uvodi brojne nove obveze i troškove. Sjedište u kojem se nalazi OPG mora biti imovinskopravno riješeno. Već će ta odredba izazvati mnogo problema, jer mnogi naši OPG-ovi, što je dobro poznato, nisu uspjeli legalizirati svoje kuće i gospodarske objekte i bit će im onemogućeno nastavljanje poslovanja. Ujedno će objekti morati udovoljavati brojnim tehničkim propisima kao što su električne instalacije i nepropusne sabirne jame, što će zahtijevati velika ulaganja - ističe on. Navodi kako zakonski prijedlog uvodi obvezu dodjele naziva OPG-a, a do sada je bilo dovoljno registrirati OPG s imenom i prezimenom. Panenić drži da će ta promjena iziskivati dodatne troškove kao što su promjena pečata i tabli.

- Predloženi zakon, nadalje, onemogućava korištenje resursa jednog vlasnika u dva OPG-a. Primjerice, mnogo je kućanstava u kojima je dva OPG-a. Otac i majka su jedan OPG, a sin i snaha imaju svoj OPG, premda je, primjerice, zemlja koju obrađuju u vlasništvu oca. Brojni su OPG-i koje su tako osnovali mladi poljoprivrednici da bi koristili bespovratna sredstva EU fondova, a sada će biti ili onemogućeni u radu ili će biti natjerani na nove troškove zbog prijenosa vlasništva nad tom zemljom. Ovdje se dobrim dijelom ulazi i u obiteljske odnose - naglašava Panenić.

Problematičnim drži i to što zakon onemogućava da bilo koji član OPG-a ima istovremeno i obrt. Također, OPG neće moći posjedovati ni osoba koja je u upravi poduzeća koje se čak i manjim obujmom bavi poljoprivredom. “Držim da je takva odredba nepotrebna. O mogućem sukobu interesa računa treba voditi tvrtka, ako joj je to u interesu, a ne država s nekim zakonom”, kaže on.

Brojne opasnosti proizlaze i zbog dijela u zakonu koji govori da bi sve osobe iz kućanstva koje daju resurs u svom vlasništvu na uporabu OPG-u morale biti članovi OPG-a jer će po predloženom zakonu solidarno odgovarati za obveze OPG-a cjelokupnom svojom imovinom.

- I kazne koje zakon propisuje vrlo su visoke te ne predviđaju mogućnost upozorenja. Recimo, samo ako se ne stavi ploča na svaku poslovnu zgradu u kojoj djeluje ili na svaki traktor kojim se koristi, kazna je između 1,5 i 15 tisuća kuna - upozorava on. Sporno mu je, o čemu je već bilo riječi u Glasu Slavonije, i to što zakon omogućava da fizička osoba s prebivalištem u bilo kojoj zemlji EU-a može u Hrvatskoj osnovati OPG.

- Takvo što uopće nije u duhu obiteljskog vođenja gospodarstva. Logično bi bilo očekivati da će stranac moći registrirati OPG, ali samo ako u Hrvatskoj ima prebivalište i živi sa svojom obitelji - drži Panenić, koji je ipak pronašao dvije pozitivne odredbe. Prva je legaliziranje realnih situacija kod rada članova šire obitelji, koji time pomažu OPG-u. Druga je odredba prenesena iz drugih zakona, da se nad sredstvima za rad nužnima za obavljanje djelatnosti ne može provesti ovrha. I ništa više.