Negativni demografski procesi u Hrvatskoj, posebice u Slavoniji, bili su tema okruglog stola “Budućnost bez straha - demografska propitivanja” u osječkom HNK-u.

Demograf Stjepan Šterc ocijenio je kako ta tema silno opterećuje suvremenu Hrvatsku. “Gotovo bih rekao da ovog trenutka nema važnije teme jer ako nam nestaje glavni potencijal zemlje, doista se trebamo zabrinuti i zapitati koga sve trebamo prozvati jer ne čine ono što bi trebali”, rekao je Šterc, ocijenivši kako je riječ o potpunoj ignoranciji te složene problematike. “Naša zemlja nestaje. Za koga gradimo Hrvatsku ako nismo u stanju obnoviti ono najvrjednije, a to je vlastita ljudska populacija”, zapitao je, dodajući kako se prema službenim statistikama godišnje iseljava oko 40 tisuća ljudi, a prema procjenama država u koje Hrvati iseljavaju ta brojka vjerojatno doseže i do 80 tisuća ljudi. Tom prigodom pročitao je i dijelove iz Cesarićeva “Trubača sa Seine”. “Kada čitate djela naših velikana, imate dojam da se ništa u ovoj zemlji od tada promijenilo nije”, zaključio je Šterc.

Organizator okruglog stola, uz Grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju, bio je Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi. Predsjednik Zbora Miljenko Kolobarić kao uvodničar je u ime branitelja izrazio nadu da će cijelo društvo učiniti nešto da se zaustavi iseljavanje cijelih obitelji te pozvao na povećanje plaća.

Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja, istaknuo je nezadovoljstvo time što se u mnogim školama radi s prastarom tehnologijom te najavio pokušaj da se napravi kvalitetnije strukovno obrazovanje. “Hrvatska mora izdvajati više novca za obrazovanje i dati više kompetencije učenicima koji završavaju te škole”, rekao je Prskalo, dodajući kako se hrvatska sela moraju oživiti i vratiti život na te prostore, zaključivši sve rečenicom: “Tamo gdje nema dječjeg plača, nema ni budućnosti.”

Zamjenik osječko-baranjskog župana Petar Lagator podsjetio je da je od 1992. do 2012. godine pet slavonsko-baranjskih županija izgubilo više od 170 tisuća stanovnika, a upravo nakon toga taj je trend odlaskom mladih obitelji dodatno ubrzan. Prema njegovim riječima, na demografskom udaru je cijela Slavonija i sve su brojnije kuće u kojima nitko ne živi.

Prema riječima Karla Šatvara, potpredsjednika Gradskog vijeća Osijeka, upravo su mnogi od branitelja žrtvovali svoje zdravlje i život u obrani ovih prostora, a danas njihova djeca i unuci odlaze u potrazi za boljim životom. Univerzalnim lijekom za to vidi razvoj gospodarstva i rast plaća. Smatra kako možemo razlikovati egzistencijalno iseljavanje, gdje mladi odlaze jer namaju posla, karijerno iseljavanje, gdje stručnjaci odlaze jer vani dobiju veće plaće, te iseljavanje mladih ogorčenih stanjem u državi “u kojoj je presuđen pas Medo, ali ne i osobe poput Tomislava Horvatinčića ili Ive Sanadera”.