Novosti
DEMOGRAFSKA BUDUĆNOST

Lijek za iseljavanje su gospodarski rast i povecanje plaća
Objavljeno 4. studenog, 2017.

Negativni demografski procesi u Hrvatskoj, posebice u Slavoniji, bili su tema okruglog stola “Budućnost bez straha - demografska propitivanja” u osječkom HNK-u.

Demograf Stjepan Šterc ocijenio je kako ta tema silno opterećuje suvremenu Hrvatsku. “Gotovo bih rekao da ovog trenutka nema važnije teme jer ako nam nestaje glavni potencijal zemlje, doista se trebamo zabrinuti i zapitati koga sve trebamo prozvati jer ne čine ono što bi trebali”, rekao je Šterc, ocijenivši kako je riječ o potpunoj ignoranciji te složene problematike. “Naša zemlja nestaje. Za koga gradimo Hrvatsku ako nismo u stanju obnoviti ono najvrjednije, a to je vlastita ljudska populacija”, zapitao je, dodajući kako se prema službenim statistikama godišnje iseljava oko 40 tisuća ljudi, a prema procjenama država u koje Hrvati iseljavaju ta brojka vjerojatno doseže i do 80 tisuća ljudi. Tom prigodom pročitao je i dijelove iz Cesarićeva “Trubača sa Seine”. “Kada čitate djela naših velikana, imate dojam da se ništa u ovoj zemlji od tada promijenilo nije”, zaključio je Šterc.

Organizator okruglog stola, uz Grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju, bio je Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi. Predsjednik Zbora Miljenko Kolobarić kao uvodničar je u ime branitelja izrazio nadu da će cijelo društvo učiniti nešto da se zaustavi iseljavanje cijelih obitelji te pozvao na povećanje plaća.

Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja, istaknuo je nezadovoljstvo time što se u mnogim školama radi s prastarom tehnologijom te najavio pokušaj da se napravi kvalitetnije strukovno obrazovanje. “Hrvatska mora izdvajati više novca za obrazovanje i dati više kompetencije učenicima koji završavaju te škole”, rekao je Prskalo, dodajući kako se hrvatska sela moraju oživiti i vratiti život na te prostore, zaključivši sve rečenicom: “Tamo gdje nema dječjeg plača, nema ni budućnosti.”

Zamjenik osječko-baranjskog župana Petar Lagator podsjetio je da je od 1992. do 2012. godine pet slavonsko-baranjskih županija izgubilo više od 170 tisuća stanovnika, a upravo nakon toga taj je trend odlaskom mladih obitelji dodatno ubrzan. Prema njegovim riječima, na demografskom udaru je cijela Slavonija i sve su brojnije kuće u kojima nitko ne živi.

Prema riječima Karla Šatvara, potpredsjednika Gradskog vijeća Osijeka, upravo su mnogi od branitelja žrtvovali svoje zdravlje i život u obrani ovih prostora, a danas njihova djeca i unuci odlaze u potrazi za boljim životom. Univerzalnim lijekom za to vidi razvoj gospodarstva i rast plaća. Smatra kako možemo razlikovati egzistencijalno iseljavanje, gdje mladi odlaze jer namaju posla, karijerno iseljavanje, gdje stručnjaci odlaze jer vani dobiju veće plaće, te iseljavanje mladih ogorčenih stanjem u državi “u kojoj je presuđen pas Medo, ali ne i osobe poput Tomislava Horvatinčića ili Ive Sanadera”.

Igor BOŠNJAK

Marin Strmota

državni tajnik u Ministarstvu za demografiju

Razmatra se širenje osnove doplatka za djecu

Marin Strmota, državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, istaknuo je da negativni demografski trendovi u Hrvatskoj nisu od jučer, već je riječ o kompleksnom problemu koji traje desetljećima i koji sukladno tome ne može riješiti samo jedno ministarstvo ili jedna mjera. “To podrazumijeva cijeli niz sustavnih mjera te suradnju gospodarske, obiteljske, porezne i svih drugih politika koje mogu, ali i ne moraju biti okupljene oko nekog zajedničkog dokumenta, jer su strategije populacijske politike u posljednjih 20 godina pisane nekoliko puta. No nije stvar u dokumentu, nego u djelovanju i povezivanju”, rekao je Strmota. Najavio je i da će se uskoro na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju razmatrati nova mjera - širenje osnove doplatka za djecu i uvođenje pronatalitetnog dodatka za treće i četvrto dijete. Ona bi trebala zaživjeti 2018., a razmišlja se i o još nekim mjerama.

upozorenje

NESTAJE GLAVNI POTENCIJAL ZEMLJE

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

FRA ANTE PERKOVIĆ, SVJEDOK VUKOVARSKE TRAGEDIJE

U mojoj župi u Borovskom naselju je 1991. i počeo rat

2

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA 1991.GODINE

Počast gradu heroja
koji su obranili Hrvatsku

3

OBILJEŽAVANJE 26. OBLJETNICE VUKOVARSKE TRAGEDIJE U DOMOVINSKOM RATU

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.