Magazin
HRVATSKA LICA S TJERALICA (II.)

Damir Primorac: Nalog je raspisan za EU, izručenje se ne može izbjeći
Objavljeno 4. studenog, 2017.
Pravni stručnjaci o raspisanoj tjeralici za Todorićem, uhićenju i izručenju RH

U vašem radu Teorijska i praktična problematika izvršenja europskog uhidbenog naloga od prije dvije godine puno ste toga pojasnili. Možete li ukratko sažeti najvažnije stavke koje se odnose na europski uhidbeni nalog (EUN), koji je iznova aktualan uzimajući neizravno u obzir sadašnje stanje s tjeralicom za Ivicom Todorićem?

- Europski uhidbeni nalog je nalog državnog pravosudnog tijela države članice EU-a za uhićenje i predaju osobe koja se zatekne u drugoj državi članici EU-a u svrhu kaznenog progona ili izvršenja zatvorske kazne ili mjere koja uključuje oduzimanje slobode. Dakle, nalog koji izda jedna država članica Unije vrijedi u svim državama članicama EU-a.

Europski uhidbeni nalog u svrhu kaznenog progona nadležno tijelo izdaje ako je protiv osobe na koju se odnosi taj nalog doneseno rješenje kojim je određen istražni zatvor. Policija svake države članice EU-a ima ovlast uhititi osobu protiv koje je izdan europski uhidbeni nalog. Nadležno tijelo države članice EU, nakon što prethodno ispita tu osobu, može protiv nje odrediti jednu od mjera opreza (npr. zabranu napuštanja boravišta, privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz državne granice i sl.) ili odrediti istražni zatvor.

SLOŽEN PROCES

Uhićena osoba može pristati na predaju državi koja je izdala europski uhidbeni nalog, ali jednako tako, može se i protiviti predaju. U prvom slučaju postupak je kraći i prema Okvirnoj odluci Vijeća Europske unije o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica EU-a odluka o izvršenju europskog uhidbenog naloga trebala bi biti donesena u roku od deset dana nakon njezina pristanka. U slučaju protivljenja predaji, odluka o izvršenju europskog uhidbenog naloga trebala bi biti donesena u roku od 60 dana od dana uhićenja tražene osobe.

Što se tiče rokova za predaju, navedena odluka propisuje da se tražena osoba predaje najkasnije deset dana nakon donošenja pravomoćne odluke o izvršenju europskog uhidbenog naloga. Prema statističkim podacima o izvršenju europskog uhidbenog naloga, u većini država članica EU tražena osoba se predaje državi izdavanja naloga uz njezin pristanak u roku od 14 do 16 dana, a uz protivljenje predaji u roku od oko dva mjeseca.

Po čemu se razlikuje funkcioniranje europskog uhidbenog naloga od tradicionalnog izručenja?

- Za razliku od europskog uhidbenog naloga koji predstavlja pojednostavljeni sustav predaje traženih osoba, tzv. tradicionalni postupak izručenja dosta je složen i dugotrajan. Tako npr. kod “tradicionalnog postupka izručenja” ne postoji mogućnost predaje vlastitog državljanina drugoj državi, postupak predaje nije ograničen rokovima i dr., a što sve onemogućava brzinu i učinkovitost “tradicionalnog postupka izručenja”. Upravo radi toga je europskim uhidbenim nalogom omogućena bolja pravosudna suradnja između država članica EU-a, a sami time i veća učinkovitost kaznenog progona počinitelja kaznenih djela. Kao što je već ranije istaknuto, europski uhidbeni nalog vrijedi samo na području država članica EU-a. Dakle, ako se tražena osoba nalazi izvan država članica EU-a, europski uhidbeni nalog se ne može primijeniti. U tom slučaju, tijelo koje vodi postupak (državno odvjetništvo ili sud) može naložiti izdavanje tjeralice kada se okrivljenik protiv kojega je pokrenut postupak zbog kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti nalazi u bijegu, a postoji rješenje o određivanju pritvora ili istražnog zatvora. Tjeralicu raspisuje policija, s time da ona može raspisati i međunarodnu tjeralicu. Međunarodna tjeralica se raspisuje kada je vjerojatno da se određena osoba nalazi u stranoj državi.

Što je crvena tjeralica? Koliko je njezin opseg djelovanja, da tako kažemo, efikasniji, odnosno šireg dometa?

- Tzv. crvena tjeralica raspisuje se za osobama koje se međunarodno potražuju zbog vođenja kaznenog postupka protiv njih ili zbog izdržavanja kazne zatvora. Osnovni cilj izdavanje crvene tjeralice je uhićenje osobe koja se potražuje kako bi se ta osoba mogla izručiti državi koja je potražuje. Crvenu tjeralicu raspisuje Glavno tajništvo Interpola, na zahtjev nadležnih tijela države koja nekoga potražuje. Snaga crvene tjeralice koju raspisuje Interpol je u tome da se po njoj postupa u svim državama članicama Interpola, odnosno u njih 190.

DVOJNO DRŽAVLJANSTVO

Hrvatska traži još puno bjegunaca pred hrvatskim pravosuđem, poput kontroverznih poduzetnika iz 90-ih Miroslava Kutle i Josipa Gucića. Za spomenute europski uhidbeni nalozi nisu izdani jer Kutle živi i radi u BiH, a Gucić u Srbiji, susjednim državama koje nisu članice Europske unije. Kako se oni uopće mogu izručiti RH?

- Isto kao što druge države potražuju veliki broj osoba, jednako tako i Republika Hrvatska potražuje određene osobe protiv kojih je izdala europski uhidbeni nalog ili je raspisana crvena tjeralica. Postavlja se pitanje kako postupaju države npr. Bosna i Hercegovina koje nisu članice EU-a, a u njima se nalaze državljani RH protiv kojih se vodi kazneni postupak ili se potražuju radi izvršenja zatvorske kazne. U takvim situacijama provodi se tzv. tradicionalni postupak izručenja sukladno međunarodnim ugovorima, Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima odnosno bilateralnim ugovorima zaključenim s BiH, koji je, kao što smo prije rekli, složen i dugotrajan, za razliku od europskog uhidbenog naloga.

Koliko je dvojno državljanstvo problem kad se traži izručenje RH bjegunaca s tjeralice (tjeralica), i kod EU-a i kod onih država izvan EU-a?

- Ako osoba koju potražuje Republika Hrvatska ima državljanstvo BiH, BiH neće izručiti vlastitog državljanina (nap., među državama članicama EU-a vlastito državljanstvo nije razlog odbijanja predaje na temelje europskog uhidbenog naloga), tada Republika Hrvatska ima dvije mogućnosti: zamoliti BiH da preuzme vođenje kaznenog postupka (ako se protiv te osobe vodi postupak u Republici Hrvatskoj) ili zamoliti BiH da izvrši kaznenu presudu Republike Hrvatske (npr. ako je nekome u Republici Hrvatskoj izrečena kazna zatvora). Ako pak tražena osoba nema državljanstvo BiH, tada će se izručenje dopustiti, osim u opravdanim slučajevima (npr. ako kazneno djelo zbog kojeg se traži izručenje nije kazneno djelo i u BiH, ako je zbog djela osoba koja se potražuje već osuđena u BiH i dr.). Na identičan način postupaju i druge države koje nisu članice EU-a budući da su potpisnice međunarodnih ugovora ili pak Republika Hrvatska s njima ima zaključene bilateralne ugovore. Važno je napomenuti kako je između Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine potpisan Ugovor o izručenju koji je stupio na snagu 6. ožujka 2014. godine, a prema kojemu postoji mogućnost izručenja i vlastitih državljana, ali jedino za kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca.(D.J.)

Izv. prof. dr. sc. Damir Primorac, nositelj kolegija Kazneno procesno pravo II. na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu, nositelj kolegija Kazneno procesno pravo i Kriminalistika na Poslijediplomskom doktorskom studiju Pravnog fakultetu Sveučilišta u Mostaru, redoviti član Akademije pravnih znanosti Hrvatske, bivši sudac Županijskog suda u Splitu, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Primorac i partneri d.o.o.

MATO PALIĆ

Ako se Todorić obrati Europskom sudu za ljudska prava, njegov bi zahtjev bio odbačen

 

Nakon raspisane međunardone tjeralice i europskog uhidbenog naloga za Ivicom Todorićem, kako će se, prema vašem mišljenju, cijela situacija odvijati?

- Smatram kako je izručenje g. Ivice Todorića u Republiku Hrvatsku pitanje vremena neovisno o tome koji će od pravnih mehanizama (tjeralica ili europski uhidbeni nalog) biti primijenjen. Međutim, prva i osnovna pretpostavka da bi do izručenja došlo je da hrvatska policija dođe do točne informacije gdje se g. Ivica Todorić nalazi kako bi u suradnji s pravosudnim tijelima te države mogla realizirati izručenje. Sve dok naša policija ili sigurnosne službe tu informaciju nemaju, nije realno da će se države članice Europske unije ili Interpola silno truditi da ga samostalno pronađu neovisno o tome kakav je javni interes za to ovdje u Republici Hrvatskoj.

Što ako Todorić zatraži i dobije dvojno državljanstvo u, recimo, Britaniji ili Švicarskoj?

- Stjecanje državljanstva u nekoj od stranih država prije uhićenja i izručenja može predstavljati određeni problem. Ako g. Ivica Todorić zatraži i dobije državljanstvo neke države koja ne izručuje vlastite državljane, to ne znači kako se protiv njega ne može provesti postupak u toj državi. To naravno bitno komplicira cijelu situaciju.

Je li i u kojoj mjeri dvojno državljanstvo ustavna kategorija i koliko je u tom slučaju dvojno državljanstvo problem kad se traži izručenje RH bjegunaca s tjeralice (tjeralica), i kod EU-a i kod onih država izvan EU-a?

- Sva pitanja vezana uz stjecanje državljanstva kod nas su uređena Zakonom o državljanstvu, a naš Ustav ne poznaje pojam dvojnog državljanstva, što naravno ne znači da je ono zabranjeno. Kad se radi o državama članicama EU-a, postoji mehanizam europskog uhidbenog naloga koji obvezuje države članice Europske unije. Za države izvan EU-a zaključili smo bilateralne sporazume o izručenju. Postojanje dvojnog državljanstva nikako ne može biti način izbjegavanja kaznene odgovornosti neovisno o tome vodi li se postupak u RH ili u nekoj drugoj državi.

Što ako se Ivica Todorić obrati Europskom sudu za ljudska prava?

- U ovom trenutku on se ne može obratiti tom sudu jer nisu ispunjene proceduralne pretpostavke. Temeljna je pretpostavka da su se u RH iskoristila sva sredstva pravne zaštite (žalba, ustavna tužba itd.) predviđena našim pravnim poretkom. Ako bi se on odmah obratio tom sudu, njegov zahtjev za zaštitu konvencijskih prava bio bi odbačen kao nedopušten.

Hrvatska traži još puno bjegunaca pred hrvatskim pravosuđem, poput kontroverznih poduzetnika iz 90-ih Miroslava Kutle i Josipa Gucića. Što s njima?

- Za spomenute europski uhidbeni nalozi nisu izdani jer Kutle živi i radi u BiH, a Gucić u Srbiji, susjednim državama koje nisu članice Europske unije.

Kako se oni uopće mogu izručiti RH?

- Europski uhidbeni nalog vrijedi samo za državljane država članica EU-a. Izručenje u odnosu na druge države je moguće na temelju međunarodnih bilateralnih sporazuma. Ako navedene države ne izručuju svoje državljane, one od RH mogu preuzeti kazneni postupak i donijeti presudu na svojim sudovima. Pretpostavljam da g. Kutle ima BiH državljanstvo, pa zbog toga ne može biti izručen u RH. Međutim, može mu se suditi u BiH. Isto vrijedi i za g. Gucića. Bit je u tome da se stjecanjem državljanstva države koja ne izručuje ne može izbjeći kazneni progon.(D.J.)

Dr. sc. Mato Palić, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Osijeku

VESNA ŠKARE OŽBOLT

Forma je zadovoljena, ali bi postupak mogao trajati vrlo dugo...

 

Nakon raspisane međunarodne tjeralice i Europskog uhidbenog naloga za Ivicom Todorićem, prema Vašem mišljenju, kako će se cijela situacija odvijati?

- Europski uhidbeni nalog je izdan, i on sada djeluje na području cijele Europske unije, a raspisana je i međunarodna tjeralica za sva ona područja svijeta koja ne obuhvaća europski uhidbeni nalog. Možemo reći - forma je ispunjena. Što će se dalje odvijati, teško mi je predvidjeti. Da Todorić zna da ga hrvatska tijela progona traže, dokazuju njegovi blogovi i poruke u kojima poručuje da određene osobe znaju gdje se on nalazi. Ove njegove izjave daju naslutiti da se on u Hrvatsku nema namjeru vratiti u najskorije vrijeme, jer da je htio izbjeći europski uhidbeni nalog i tjeralicu, već bi se vratio.

Hoće li Todorić biti uhićen, i o čemu to ovisi, što ako zatraži i dobije dvojno državljanstvo u, recimo Britaniji, ili Švicarskoj?

- Nakon tjeralice i uhidbenog naloga mora biti uhićen, i sam postupak za dobivanje dvostrukog državljanstva neće ga zaštititi, osim što će mu pomoći da se ova trakavica jako produži.

Je li, i u kojoj mjeri, dvojno državljanstvo problem kad se traži izručenje RH bjegunaca s tjeralice (tjeralica), i kod EU-a i kod onih država izvan EU-a?

- Dvojno državljanstvo može biti problem, posebice u zemljama izvan Europske unije.

Što ako se Ivica Todorić obrati Europskom sudu za ljudska prava?

- U tome nema zapreke, iako ne znam što bi u ovoj fazi to značilo.

Hrvatska traži još mnogo bjegunaca pred hrvatskim pravosuđem, poput kontroverznih poduzetnika iz 90-ih Miroslava Kutle i Josipa Gucića?

- Javnosti je malo poznata upornost hrvatskih tijela progona kada je riječ o drugim slučajevima.

Popis nezakonitih djela zbog kojih se raspisuje europski uhidbeni nalog dosta je širok, izdvojite neke inkriminirane radnje?

- Europski uhidbeni nalog sudska je odluka koju izdaje država članica s ciljem uhićenja i predaje tražene osobe od strane druge države članice, zbog vođenja kaznenog progona, izvršenja kazne zatvora ili naloga za oduzimanje slobode. Izdaje se zbog kaznenih djela sudjelovanja u zločinačkoj organizaciji, zbog terorizma, trgovanja ljudima, spolnom iskorištavanju djece i dječje pornografije, nezakonitoj trgovini opojnim drogama i psihotropnim tvarima, nezakonite trgovine oružjem, streljivom i eskplozivnim tvarima, korupcije, prijevare, uključujući i prijevare koje ugrožavaju financijske interese europske zajednice u smislu Konvencije od 26. srpnja 1995. o zaštiti financijskih interesa europskih zajednica, pranja prihoda stečenog kaznenim djelom, krivotvorenja novca, uključujući euro, računalnog kriminaliteta, kaznenih djela protiv okoliša, uključujući ilegalnu trgovinu ugroženim životinjskim i biljnim vrstama, olakšavanje neovlaštenog prelaska državne granice i boravka, ubojstva, teških tjelesnih ozljeda, nezakonite trgovine ljudskim organima i tkivom, otmica, protupravnog oduzimanje slobode i uzimanje talaca, rasizma i ksenofobije, organizirane ili oružane pljačke, nezakonite trgovine kulturnim dobrima, uključujući antikvitete i umjetnička djela, prijevare, reketarenje i iznuda, krivotvorenje i piratstvo proizvoda, krivotvorenja i trgovine administrativnim ispravama, krivotvorenja različitih oblika sredstava plaćanja, nezakonite trgovine hormonskim tvarima i ostalim stimulansima rasta, nezakonite trgovine nuklearnim ili radioaktivnim tvarima, trgovine ukradenim vozilima, silovanja, podmetanja požara, kaznenih djela u nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda, protupravnog oduzimanja zrakoplova ili plovila, sabotaža.

Imamo i slučaj Hernadi, koji je prema mišljenju mnogih, primjer nemoći hrvatskog pravosuđa. Je li tome tako, odnosno gdje je tu glavni problem?

- Mislim da smo na ovom slučaju pokazali nisku razinu pravne snage. Eto, to bih ukratko rekla za slučaj Hernadi.(D.J.)

Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa RH, u čijem je mandatu uveden europski uhidbeni nalog (EUN).

ŠTO JE CRVENA TJERALICA?

 

Crvene tjeralice raspisuju se za osobama koje se međunarodno potražuju zbog vođenja kaznenog postupka protiv njih ili zbog izdržavanja kazne zatvora. Njihova je svrha privremeno uhićenje potraživane osobe sa ciljem njenog izručenja državi koja je potražuje. Potrebno je napomenuti da se ne radi o međunarodnom nalogu za uhićenje, već o obavijesti državama članicama da se neka osoba potražuje u određenoj državi ili u više država iz određenih razloga, a države članice Interpola po toj tjeralici postupaju ili pak ne postupaju, sukladno svojem nacionalnom zakonodavstvu. Tjeralicu ne raspisuje država koja osobu potražuje, već je na zahtjev nadležnih tijela te države raspisuje Glavno tajništvo Interpola. Zahtjev (elektronički obrazac) se ispuni u Središnjem nacionalnom uredu Interpola, tj. u njega se unesu osobni podaci, identifikacijski materijali, pravosudni podaci o postupku i kaznenom djelu te podaci o tijelu koje vodi postupak i koje osobu potražuje, nakon čega se obrazac šalje IPSG-u. Međunarodne tjeralice mogu biti javne.(D.G.)

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Vilim Karlović: Jedino dragom Bogu mogu biti zahvalan što sam danas živ

2

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Damir Markuš Kutina: Dužni smo pričati istinu o Vukovaru i Domovinskom ratu

3

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA I VUKOVAR U POVODU 18. STUDENOGA

Učinimo to, učinimo za zajedničko bolje danas i sutra