Magazin
SLAVONCI I BARANJCI OKUPIRALI MALI LOŠINJ

Istočna i otočna Hrvatska vole se javno!
Objavljeno 4. studenog, 2017.

Prvi put domaćin tradicionalnih Dana hrvatskog turizma (DHT) - najvećeg godišnjeg susreta turističkih djelatnika, bio je Mali Lošinj, grad na otoku Lošinju, koji ove godine obilježava 130 godina bavljenja turizmom.

Manifestacija je to tijekom koje nagrade i priznanja dobivaju brojni turistički djelatnici, kao i regije, gradovi, restorani, veliki i mali hoteli, marine... Ukratko, oni koji su to cjelogodišnjim radom, trudom i zalaganjem, dakako vezanim uz turizam, zaslužili. Sjatilo se tako ove godine na DHT-u u ovaj biser hrvatskog turizma više od 1300 turističkih djelatnika iz cijele Lijepe Naše. I dok su mnogi od njih u kufere pakirali svoje stvari i pripremali se za put, mala ali odabrana slavonsko-baranjska ekipa već je preko Krčkog mosta, a potom trajektom od Krka do Cresa, stigla do Lošinja. I 'busiju' zauzela na brodu Vita, usidrenom u malološinjskoj Rivi lošinjskih kapetana, koji im je, kao svojevrsno stožerno mjesto za promociju Baranje i Slavonije ponudio Selimir Ognjenović, vlasnik njemačkog tour operatora ID Riva tours. Kako bi svi znali o čemu je riječ i što se tamo događa, na brodu je izvješen veliki natpis - Zaplovimo Panonskim morem!

Čim su se začule tambure TS Panonika, brod je postao poprište brojnih zanimljivih susreta. Imali smo osjećaj da je kroz njega prošlo 'pola' Malog Lošinja, ali i brojni turistički djelatnici, visoko i niže pozicionirani. Raširenih ruku, s osmjehom na licu, dočekivala ih je slavonsko-baranjska ekipa, ali i Selimir Ognjenović. Osim što je odlučio pomoći promociji Baranje i Slavonije, javna je tajna kako mu je želja da se Dani hrvatskog turizma, ako ne iduće, onda 2020. godine, održe na istoku Hrvatske.

- Zašto bi se DHT stalno morali održavati na jadranskoj obali. Slavonija i Baranja zaslužili su da i oni budu domaćini najvećem godišnjem susretu turističkih djelatnika - rekao je Ognjenović, naglasivši kako se sve ovo na Malom Lošinju događa stoga da Baranju i Slavoniju nitko ne bi zaboravio.

Htio bi, dodao je, skrenuti pozornost hrvatskim turističkim djelatnicima na okretanje prema kontinentu, odnosno istočnom dijelu Hrvatske, što će, nastavio je, produžiti turističku sezonu i pretvoriti je u cjelogodišnju.

Među brojnim gostima slavonsko-baranjske 'morske' prezentacije bila je i Romana Vlašić, direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika. Nikada, istaknula je, nije bila u Baranji, ali je tijekom prezentacije u načelu dogovorila posjet slavonsko-baranjskoj regiji.

- U Baranju i Slavoniju, na to svojevrsno studijsko putovanje, povest ću dubrovačke turističke djelatnike. Pokušat ćemo naći poveznicu s baranjskim vinarima, jer je Dubrovnik golemo tržište. Premda nam dobro ide, čemu je dokaz konstantno povećanje broja dolazaka i noćenja, Dubrovčanima je cilj produžiti sezonu pa upravo u tome vidim suradnju s turističkim djelatnicima Slavonije i Baranje - istaknula je Vlašić, dodavši kako bi, osim rada i zalaganja turističke 'branše', i više razine trebale nešto odraditi.

Navela je primjer slabe avionske povezanosti Osijeka i Dubrovnika, naglasivši kako bi više tjednih linija gostima mnogo značilo. Objasnila je to tvrdnjom kako turisti iz udaljenijih destinacija Europu gledaju kao malo područje, te kako žele vidjeti što više, ali i što brže. “Otići avionom iz Dubrovnika u Slavoniju i Baranju i tamo ostati cijeli tjedan, ne žele”, podvlači Vlašić.

ISTOK IMA ŠTO POKAZATI

Slavonsko-baranjsku ekipu na usidrenom plovećem hotelu predstavljali su predstavnici turističkih zajednica Baranje i grada Požege, vinarije i podrumi Josić, Kalazić, Krauthaker te Brzica, Iločki podrumi, osječko Žito s programom Dobro, požeški restoran Zlatni lug, Didin konak iz Kopačeva, karanačko seosko gospodarstvo Ivica i Marica, baranjski voćar Stjepan Dumančić te osječki privatni smještaj i agencija Maksimilian. Sigurno je da se ne smije zaboraviti ni na Belje, čija su Vina bila 'vina kuće' tijekom dvodnevnih središnjih događanja DHT-a u hotelu Bellevue.

- Predstavljanje na ovako ekskluzivan način, o čemu bruji cijeli Mali Lošinj, Baranji i Slavoniji mnogo znači. Iako nam raste broj dolazaka i noćenja, svaka prezentacija, posebice na morskim destinacijama, dobro je došla i, siguran sam, urodit će plodom. Naša regija ima što pokazati, kod nas treba samo doći i prepustiti se uživanju - riječi su Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje, s kojim se složila i njegova kolegica, direktorica TZ grada Požege Silvija Podoljak.

Uz zahvalu Selimiru Ognjenoviću, istaknula je kako, prije svega domaćim ljudima, treba u svijest 'ugraditi' činjenicu da Slavonija, Baranja i zapadni Srijem postoje.

- Prilično smo atraktivni, imamo odlična vina i gastroponudu, povijest i kulturu - rekla je, dodavši kako nema razloga ne posjetiti istok Hrvatske.

Prezentacija je potrajala do dugo u noć, a u nekoliko navrata tamburaši iz Panonike napuštali su brod i sa svirkom započinjali na rivi koja je, do njihovog dolaska, bila poprilično pusta. Dan poslije, na svečano otvaranje DHT-a, spomenutoj su se ekipi priključili Tomislav Rob, gradonačelnik Belog Manastira, dr. Marina Budimir, gradonačelnica Iloka, načelnici općina Draž i Bilje, Stipan Šašlin odnosno Željko Cickaj, direktor TZ Osječko-baranjske županije, Antonio Sobol te direktor TZ grada Osijeka, Saša Uranjek. Baranja i Osijek, naime, bili su nominirani za najuspješniju ruralnu i kontinentalnu destinaciju u Hrvatskoj. Obje su ušle u finale, zajedno s po dvije 'konkurentske' destinacije, a proglašenje je trebalo uslijediti u večernjim satima. Optimizam se pokazao opravdanim. Pred više od 1300 posjetitelja velikog šatora, poprišta tog dijela DHT-a, i Baranja i Osijek našli su se na najvišem postolju.

BEZ LAŽNE SKROMNOSTI

U kategoriji najuspješnije destinacije ruralnog turizma prvo je mjesto zauzela Baranja, ispred Krapine i Dalmatinske zagore. Najuspješnijom destinacijom kontinentalne Hrvatske, pak, proglašen je Osijek, grad kojem je povjerenstvo dodijelilo više bodova nego Zagorju i Samoboru. Njima se priključio Richard Apel iz karanačkog OPG-a Julia Tarnai Apel, poznatijeg kao Tri mudraca, koji je u kategoriji Čovjek - ključ uspjeha, zaslužio priznanje za najboljeg domaćina turističkog seljačkog gospodarstva. Sportskim rječnikom, tri zlata završila su na relativno bliskim i čvrsto povezanim destinacijama koje, sve je sigurnije, jedna bez druge - ne mogu.

- Bez lažne skromnosti, moram reći da je nagrada očekivana. Doduše, već samo svrstavanje među prve tri najbolje destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj učinila me je sretnim, tim više što su u Baranju stizale nagrade i proteklih godina, što nikoga nije uspavalo - ushićeno je istaknuo Perkušić, te dodao kako nagrade pokazuju osnovne prednosti Baranje koju vidi kao regiju gostoljubivih ljudi i odličnu ponudu.

S njim se složio i gradonačelnik Belog Manastira, koji je u ime baranjskih turističkih zajednica preuzeo nagradu za najuspješniju destinaciju ruralnog turizma. Uranjek je rekao kako nagrada znači veliki poticaj za daljnji rad, te dodao kako Osijek i Baranja, zapravo, čine zajednički turistički proizvod koji je već nadaleko prepoznat. Logičnim slijedom okolnosti dodjelu triju nagrada nazvao je Sobol.

- Naša je županija spoj urbanog i ruralnog, što je, pokazalo se, prava stvar i dobitna kombinacija. Nagrade koje su dodijeljene našim destinacijama sasvim su zaslužene - istaknuo je Sobol.

Da je nagrada veliko priznanje i poticaj za daljnji rad, ustvrdio je Apel, koji se turizmom bavi 15-ak godina, od čega je 10 godina u Baranji. Naglasio je kako ne misli stati nego želi proširivati ponudu, kako u smislu smještajnih kapaciteta, tako i osmišljavanju novih sadržaja.

Slavonsko-baranjskim turistički djelatnicima Mali Lošinj ostat će u lijepom sjećanju. Ne samo po zasluženim priznanjima, nego i prekrasnom ambijentu, kako onom na brodu Vita, tako i onom u hotelu Bellevue. Sigurno je kako ih ravnodušnim nije ostavio ni prekrasni Mali Lošinj, koji se polako priprema za 'zimski san'. Gradić s približno 8000 stanovnika s pravom se može nazvati perjanicom hrvatskog turizma. Kompleks hotela Jadranka, brojni kafići, pašticerije, pizzerije, manji i veći restorani, lošinjske manifestacije, mirisi i okusi, zdrav zrak i blaga klima, samo su dio onoga zbog čega treba doći u grad na čijem je čelu mlada magistra ekonomije Ana Kučić.

Posebna je priča mladi atlet koji čisti strugaljku kojom je svoje tijelo očistio od pijeska, ulja i znoja. Mnogo poznatiji kao Apoksiomen - brončana skulptura pronađena u lošinjskom akvatoriju, koju Lošinjani nisu dali metropoli. Osmisli su mu i otvorili muzej, i smjestili ga u 'bijelu sobu' koju godišnje posjeti na stotine tisuća turista. I Apoksiomen će, nakon Dana hrvatskog turizma, lagano na počinak, kako bi što spremniji dočekao iduću sezonu.

Piše: Ivica GETTO
MINISTAR CAPELLI:
Uspješni su zaslužili nagrade

U sklopu Dana hrvatskog turizma nagrade dodjeljuju Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora, u kategorijama destinacije godine, atrakcije godine, nagrade poslovnom sektoru (Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku), ljude u turizmu, kulturne turističke atrakcije godine, turistički događaj godine, inovaciju u turizmu, restoran godine, turistička agencija godine, marina godine, kamp godine, hotel godine, nagrada “Anton Štifanić” za životno djelo te za osobu godine. Većinu ih je uručio ministar turizma Gari Capelli. “Hrvatska je danas jedna od najpopularnijih svjetskih turističkih destinacija, a kako bismo osigurali dugoročan uspjeh hrvatskog turizma, moramo se kontinuirano unaprjeđivati. Upravo su zato Dani hrvatskog turizma, kao najveći skup dionika u hrvatskom turizmu, odlična prilika da se osvrnemo na dosadašnje rezultate, razmijenimo iskustva, razgovaramo o novim idejama i trendovima u svijetu turizma”, rekao je Capelli, dodavši kako je skup prilika za nagrađivanje onih koji su primjer razvoja i kvalitete hrvatskog turizma. Drugog dana nazočan je bio i premijer Andrej Plenković.

APOKSIOMEN
Restauracija trajala sedam godina

Antički brončani kip atleta, visok 192 cm, izvađen iz podmorja između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja, 27. travnja 1999., jedina je za sada pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana. Pretpostavlja se da je u more dospio početkom 1. stoljeća, kamo su ga tijekom jaka nevremena bacili zbog opasnosti od prevrtanja broda, ili kao žrtvu bogovima za siguran nastavak putovanja kroz Osorski kanal u kakvo bogato odredište na sjeveru Jadranu. Tijekom restauracije koja je trajala gotovo sedam godina, istraživanjem materijala i stila izrade kip je datiran u razdoblje između 2. i 1. stoljeća. prije Krista, a prototip na temelju kojega je izrađen, znatno je stariji, iz sredine 4. st. pr. Kr. Od osam do sada poznatih varijacija prototipa Apoksiomena (od kojih je najpoznatiji brončani kip iz Kunsthistorisches Museuma u Beču, otkriven 1896. u Efezu), lošinjski je kip najcjelovitiji i najbolje sačuvan. Autor kipa je nepoznat, no klasična ljepota i vrsnoća izrade govore o vrhunskome majstoru.

Naša kontinentalna regija ima što pokazati tijekom cijele godine, kod nas treba samo doći i prepustiti se uživanju...

MATEJ PERKUŠIĆ

U Baranju i Slavoniju povest ću dubrovačke turističke djelatnike. Pokušat ćemo naći poveznicu s baranjskim vinarima...

ROMANA VLAŠIĆ

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NIKOLA MATIJEVIĆ 11. STUDENOGA SLAVI 81. ROĐENDAN...

Lički zubar otporan na vrijeme:
Burna sudbina umirovljenog
osječkog stomatologa

2

USPOREDNI INTERVJU

Mislav Ante Omazić: Ne smijemo dopustiti da mediokriteti pobjeđuju

3

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Vilim Karlović: Jedino dragom Bogu mogu biti zahvalan što sam danas živ