Novosti
HGK O PRORAČUNU:

Pozdravljamo nastavak kvalitetnih pomaka u javnim financijama
Objavljeno 3. studenog, 2017.

Vezani članci

REBALANS OVOGODIŠNJEG I PRORAČUN ZA 2018.

Više novca za mirovine, zdravstvo i obrazovanje

Hrvatska gospodarska komora smatra da je Vladin prijedlog proračuna za 2018. realno planiran te da je riječ o nastavku kvalitetnih pomaka u javnim financijama, koje obilježava ubrzano smanjivanje proračunskog manjka i javnog duga. “Makroekonomske projekcije na kojima se temelji državni proračun za 2018. ocjenjujemo realnim i uravnoteženim, pa u tom kontekstu projekcije proračunskih prihoda ne bi trebale stvarati nerealna očekivanja na rashodnoj strani proračuna. U načelu, prihodi i njihova struktura realno su planirani, u skladu s očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, zaposlenosti i potrošnje”, navodi se u komentaru HGK-a. Rashodi državnog proračuna u 2018. planirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je pet milijardi kuna ili 3,9 posto više od planiranog za ovu godinu, a u HGK-u smatraju da je važno što se na povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na razinu proračunskog manjka odnosi tek 1,5 milijardi kuna, dok se na povećanje rashoda koji se financiraju iz ostalih izvora - iz EU sredstava te vlastitih i namjenskih prihoda - odnosi preostalih 3,5 milijardi kuna. “Ohrabruje što se u idućim godinama (2019. i 2020.) znatnije usporava rast ukupnih proračunskih rashoda, na 1,5 posto te na 0,2 posto”, ističu iz Komore.

Napominju i kako je znatno brži rast proračunskih prihoda u odnosu na rashode omogućio kontinuitet nastavka uspješne fiskalne konsolidacije započete u 2016. godini. Tako se u 2018. planira manjak proračuna opće države od dvije milijarde kuna ili 0,5 posto BDP-a, u 2019. bi godini manjak bio smanjen za 113 milijuna kuna čime bi proračun praktički bio uravnotežen da bi u 2020. godini bio ostvaren proračunski višak od 3,4 milijarde kuna ili 0,8 posto BDP-a. “Riječ je o trendovima koji bi imali višestruko povoljan učinak na dinamiku gospodarskog rasta, makroekonomsku stabilnost, povećanje kreditnog rejtinga zemlje te mogućnost pristupanja eurozoni”, navode iz HGK-a. H

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike