Novosti
REBALANS OVOGODIŠNJEG I PRORAČUN ZA 2018.

Više novca za mirovine, zdravstvo i obrazovanje
Objavljeno 3. studenog, 2017.
Planira se da će prihodi biti 129 milijardi kuna, ili 6,1 posto viši nego ove godine

Državni proračun za 2018. godinu, koji će Vlada uputiti u Sabor, temelji se na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto i da će, kako je rekao premijer Andrej Plenković, u srednjoročnom razdoblju makroekonomska politika biti usmjerena na iskorištavanje svih pozitivnih impulsa iz međunarodnog i domaćeg okruženja.

Kako je detaljno nakon sjednice Vlade u četvrtak izvijestio ministar financija Zdravko Marić, prijedlogom proračuna za iduću godinu predviđa se da će ukupni prihodi iznositi 129 milijardi kuna i biti 6,1 posto viši u odnosu prema ovogodišnjem proračunu, dok će ukupni rashodi iznositi 133,3 milijarde kuna, ili pet milijardi više.

Rast poreznih prihoda

Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a, ili dvije milijarde kuna, stoji u prijedlogu proračuna za 2018., a stopa gospodarskog rasta projicira se u visini od 2,9 posto.

Porezni prihodi nagodinu bi, prema očekivanjima, trebali biti 3,4 posto viši od ovogodišnjih, pri čemu bi samo prihodi od PDV-a trebali porasti za 7,3 posto, na 49,6 milijardi kuna. Ministar Marić najavio je i da s prvim danom 2018. raste i granica za ulazak u sustav PDV-a s 230 na 300 tisuća kuna.

Posebni porezi i trošarine planirani su u iznosu od 15,4 milijarde kuna, dok će prihod od poreza na dohodak biti nula jer se taj porez sada prepušta jedinicama lokalne uprave, podsjetio je ministar financija.

Porez na dobit u 2018. projicira se na 8,3 milijarde kuna, doprinosi se planiraju u iznosu od 24,3 milijarde kuna, a pomoći, u čemu je najveći udio EU sredstava, planirane su na 13,8 milijardi kuna. Ostali prihodi planirani su na ukupno 14,9 milijardi kuna, od čega su na oko 800 milijuna kuna planirani prihodi od prodaje nefinancijske imovine.

Ukupni rashodi planirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je pet milijardi kuna više od originalnog proračuna za 2017. godinu, kazao je Marić.

Rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na deficit pritom rastu za 1,27 milijardi kuna, dok je povećanje od ostalih izvora, ponajprije od EU fondova, 3,5 milijardi kuna. Rashodi za zaposlene u 2018. iznosit će 27,9 milijardi kuna, ili 1,4 milijardi kuna više, a glavni razlog rasta su izmjene kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te viša osnovica u javnim službama, podsjetio je ministar financija.

Materijalni su troškovi planirani na 13,2 milijarde kuna, 627 milijuna kuna više, poglavito zbog povećanih izdvajanja za državne ustanove, dok se financijski rashodi, trošak kamata i servisiranje dugova, smanjuju za više od 700 milijuna kuna u odnosu prema 2017. godini.

Subvencije bi trebale iznositi 6,6 milijardi kuna, od čega najviše, 2,9 milijardi kuna, otpada na poljoprivredu, a ministar financija je podsjetio i kako 2018. više neće biti stavke za restrukturiranje brodogradnje.

Pomoći se projiciraju u iznosu od 16,5 milijardi kuna, što je povećanje za oko 350 milijuna kuna.

Naknade građanima i kućanstvima iznosit će 47,8 milijardi kuna, ili 1,6 milijardi kuna više, a rast se najviše odnosi na mirovine jer Vlada predviđa dvije indeksacije, prosječno oko dva posto u cijeloj godini, što je veći trošak za 1,42 milijarde kuna.

Ostali rashodi, mahom sredstva za povlačenje novca iz EU fondova, predviđeni su na 7,5 milijardi kuna, a kapitalna ulaganja na četiri milijarde kuna, što se najviše odnosi na ulaganja u sektoru obrane, zdravstva, zaštite okoliša te znanosti i obrazovanje.

- Kada se na sve te brojeve pridoda i šest izvanproračunskih korisnika, zajedno s lokalnom državom, dolazimo do deficita opće države od 0,5 posto BDP-a, ili dvije milijarde kuna - istaknuo je Marić.

- Dakle, 2018. je evidentno godina nastavka i još poboljšanja rezultata započetog 2016., a nastavljenog 2017. i sada idemo još dalje s tom fiskalnom konsolidacijom. Godine 2019. planiramo praktički izbalansiran proračun, a 2020. predviđamo višak od 3,4 milijarde kuna, ili 0,8 posto BDP-a - naglasio je ministar Marić. Dodao je i kako je ova vlada započela “jako bitan trend smanjivanja javnog duga u BDP-u, za 2,5 postotnih bodova 2016., a od 2017. nadalje, prema ovoj projekciji, smanjujemo ga još brže, oko tri postotna boda godišnje i dolazimo do vrlo pozitivnih razina, u 2018. na 76,6 posto, 2019. na 73,4 posto i onda 2020. ispod 70 posto BDP-a”. Dodao je kako je moguć i snažniji pad, što ovisi o gospodarskom rastu, fiskalnoj konsolidaciji te aktivaciji državne imovine.

Rebalans

Ministar financija predstavio je i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, prema kojem će ukupni prihodi iznositi 122,45 milijardi kuna, a rashodi se smanjuju za 1,6 milijardi, na 126,8 milijardi kuna. Pritom je istaknuo da su uštede učinjene na stavkama niza ministarstava, Vlade i i Sabora, ali najviše u Ministarstvu financija, poglavito na kamatnim rashodima. Rebalansom se usmjerava 1,1 milijarda kuna Ministarstvu zdravstva, od čega 870 milijuna kuna za podmirenje dospjelih dugova državnih i županijskih bolnica. Transfer HZZO-u za povećane troškove za bolovanja iznosi, pak, 137,7 milijuna kuna, KBC-u Split za projekt energetske učinkovitosti dodjeljuje se 27,2 milijuna kuna, a Ministarstvu znanosti i obrazovanja 174 milijuna kuna za zaposlene, zbog više osnovice za plaće u javnim službama.

Ministarstvo prometa dobit će dodatnih sto milijuna kuna za županjske uprave za ceste, Ministarstvo rada 90 milijuna kuna zbog prestanaka smanjenja mirovina po posebnim propisima za deset posto, a Ministarstvo financija 80 milijuna kuna za štete nastale elementarnim nepogodama.

Još 45 milijuna kuna preraspodjeljuje se MUP-u za pokriće rashoda izrade plativih iskaznica, 32,2 Ministarstvu vanjskih poslova za diplomatsko-konzularna predstavništva, a Ministarstvu pravosuđa 24,4 milijuna kuna za troškove odvjetnika, sudskih vještaka i drugo.

Ministarstvo financija dobiva još 21,3 milijuna kuna za transfere za 35 jedinica lokalne uprave u brdsko-planinskim područjima, a Ministarstvo državne imovine 13,4 milijuna, među ostalim i za kupnju poslovnog objekta.

Premijer Plenković je na sjednici Vlade rekao kako je “okvir makroekonomske politike određen izlaskom iz šestogodišnje recesije, temeljenom na rastu, izvozu roba i usluga, osobnoj potrošnji, investicijama i uz kvalitetniju apsorpciju europskih sredstava”.

Dijana PAVLOVIĆ/H

Milan Kujundžić

ministar zdravstva

MILIJARDA KUNA VIŠE NIJE DOVOLJNA

Ministar zdravstva Milan Kujundžić, čiji bi resor rebalansom državnog proračuna trebao dobiti milijardu kuna, izjavio je da je zadovoljan povećanjem sredstava, ali to nije dovoljno za sve potrebe u zdravstvu. Zdravstveni sustav opterećen je ukupnim dugom od 8,2 milijarde kuna, među kojima dospjeli dugovi iznose oko četiri milijarde kuna. “Dugovi su problem i tu su samo dva modela - pokušati što bolje racionalizirati potrošnju i povećati priljev novca u zdravstveni sustav”, rekao je Kujundžić.

Martina Dalić

potpredsjednica Vlade

ČVRSTA PUTANJA SMANJIVANJA DEFICITA I JAVNOG DUGA

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić istaknula je da je najvažnija osobina i rebalansa i prijedloga proračuna za 2018. “da se nalaze na čvrstoj putanji smanjivanja deficita i na taj način pridonose i smanjivanju javnog duga i zaduženosti RH, što je jedan od najvažnijih strateških i ekonomskih ciljeva Vlade i najvažnijih doprinosa gospodarskoj stabilnosti i temeljima za gospodarski rast”. Čestitajući ministru financija i cijelom njegovu ministarstvu na odgovornom vođenju fiskalne politike, naglasila je i da “treba biti svjestan da tome daju doprinos i svi resori i da, neovisno o tome što se sada nalazimo u vrijeme kad gospodarstvo raste, svi resori imaju zadaću kontrolirati troškove kako bi se pojedinačno na razini svakog ministarstva pridonijelo ukupnom rezultatu”. Pozvala je i da “pažnja na kontroli rashoda bude još veća, kako bismo smanjili dug, uravnotežili deficit i stvorili okruženje protuciklične fiskalne politike, koja stvara zalihe za kada i ako dođu lošija vremena, da se tada može reagirati punom snagom i kako bismo izbjegli situaciju koja nam se dogodila početkom krize 2008. godine”.

procjena

OČEKUJE SE RAST GOSPODARSTVA OD 2,9 POSTO U 2018.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

FRA ANTE PERKOVIĆ, SVJEDOK VUKOVARSKE TRAGEDIJE

U mojoj župi u Borovskom naselju je 1991. i počeo rat

2

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA 1991.GODINE

Počast gradu heroja
koji su obranili Hrvatsku

3

OBILJEŽAVANJE 26. OBLJETNICE VUKOVARSKE TRAGEDIJE U DOMOVINSKOM RATU

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.