Novosti
HGK-OVA ANALIZA TURIZMA

Drže 25 % BDP-a, ali plaće radnika su i dalje među najnižima
Objavljeno 2. studenog, 2017.

Temeljen na inozemnoj potražnji, turizam je u proteklim godinama hrvatske krize osjetio manju štetu nego većina djelatnosti te je praktički spasio Hrvatsku od potpunog financijskog kolapsa.

Prema analizi Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, naruku Hrvatske išla je i činjenica da je kriza povezana sa sigurnošću destinacije prisutna u konkurentnim mediteranskim zemljama stvorila dodatni poticaj na povećanje turističke potražnje za Hrvatskom kao destinacijom.

- U takvim je okolnostima hrvatski turizam posljednjih godina ostvarivao rekordne fizičke pokazatelje. Financijski je dio (devizni prihod) bio umjerenijeg rasta, te je tek 2015. godine ostvaren na višoj nominalnoj vrijednosti nego do tada najbolje 2008. godine, nakon čega se svaka sljedeća godina može nazvati rekordnom, a takva će biti i ova. U usporedbi s drugim članicama EU-a, Hrvatska ima najviši omjer deviznog prihoda od turizma i BDP-a (u 2016. godini 19,1 %), a prvi su iza Hrvatske, sa znatno manjim omjerom, Cipar (13,9 %) i Malta (13,2 %). Turizam je osobito važan zbog svoje multiplikativnosti, odnosno utjecaja na niz drugih djelatnosti, a osobito trgovinu koja zbog povećanja broja potrošača u mjesecima glavne turističke sezone također ima sezonske oscilacije. Prema širem obuhvatu turističke djelatnosti koja, izuzevši same potrošnje turista, uključuje i investicije u turistički sektor, državnu potrošnju povezanu s turizmom (primjerice troškovi turističke promocije) i potrošnju u prometnom sektoru (primjerice, avionski promet), turizam u Hrvatskoj čini oko četvrtine bruto domaćeg proizvoda, gotovo najviše među članicama EU-a, ističu u HGK-u.

Čudi stoga što je s takvim trendovima prosječna netoplaća u ovoj djelatnosti znatno ispod prosjeka RH, u prosjeku posljednjih nekoliko godina za oko 13 posto. Štoviše, turizam je djelatnost s trećom najmanjom razinom plaća (nakon administrativnih i uslužnih djelatnosti i građevinarstva). “Tako niska razina plaća povezuje se s većom potrebom za niže kvalificiranom radnom snagom sezonskog karaktera. Prosječna je plaća u ovoj djelatnosti u lipnju ove godine iznosila 5127 kuna te bila niža od hrvatskog prosjeka za 14,6 posto. Sezonski karakter turizma uvjetuje veće fluktuacije broja zaposlenih nego u ostalim djelatnostima te se tijekom glavne turističke sezone broj zaposlenih poveća za oko dva puta u odnosu na rubne dijelove godine. U prosjeku godine ovdje je zaposleno nešto manje od 7 % ukupno zaposlenih u Hrvatskoj (6,7 % 2016. godine)”, stoji u analizi HGK-a.

Eduard SOUDIL
UZ TAKVU ZARADU NIJE PROBLEM KREDITNO SE ZADUŽITI I ULAGATI

Vrijednost kredita u bankama koje su uzimali poslovni subjekti iz djelatnosti turizma relativno je visoka u usporedbi s drugim djelatnostima, posebno posljednjih godina, što je u skladu s pojačanom investicijskom aktivnošću u turizmu. Tako je vrijednost kredita ovoga sektora u ovoj godini dosegnula rekordnu razinu od 10,1 milijardu kuna (stanje 30. lipnja 2017.) postavši time treći najveći komitent banaka unutar sektora nefinancijskih društava, s udjelom od 12 posto. Komitenti banaka iz ove djelatnosti trenutno imaju najmanje probleme pri redovnoj otplati kredita u usporedbi s ostalim djelatnostima, odnosno imaju najkvalitetniji kreditni portfelj. Posljednji podatak pokazuje razinu od 1,3 milijarde kuna, odnosno 12,88 % ukupnog kreditnog portfelja ovoga sektora u bankama je potpuno nenadoknadivo ili djelomično nadoknadivo.

Možda ste propustili...

TURIZAM SKRIVEN OD POGLEDA JAVNOSTI

Baranjski lovni turizam donosi zemlji milijune

79 ZASTUPNIKA ZA

Izmijenjen proračun

PREMIJER IZ ŠVEDSKE PORUČIO:

Cilj nam je povećati zaposlenost na 68 %

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ANTE DUGAN SAMURAJ, VUKOVARSKI BRANITELJ

Nosit ću zastavu dokle god
budem mogao stajati

2

UOČI DANA SJEĆANJA NA ŽRTVU GRADA HEROJA

U Osijeku upaljeno 8000
lampiona u čast Vukovara

3

FRA ANTE PERKOVIĆ, SVJEDOK VUKOVARSKE TRAGEDIJE

U mojoj župi u Borovskom naselju je 1991. i počeo rat