Novosti
UVOĐENJE POREZA NA RIZIČNO PONAŠANJE

Treba povećati doprinose, a ne cijenu dopunskog osiguranja
Objavljeno 2. studenog, 2017.

Najave ministra zdravstva Milana Kujundžića o uvođenju “poreza na luksuz” zbog financijskih problema zdravstvenog sustava naišle su na brojne negativne kritike. Ministar je kao moguće predmete oporezivanja spomenuo cigarete, alkohol, kocku i telefoniranje, a svrha je bila povećati uplate u zdravstveni sustav opterećen dugovanjima. Udruga poreznih obveznika Lipa, udruga Informacijsko komunikacijske djelatnosti pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, ali i pojedini zastupnici vladajuće koalicije s tim se ministrovim idejama nisu složili, a najviše je primjedbi na spominjanje “poreza na mobitele”.

Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković prije nekoliko dana iznio je i svoj prijedlog o uvođenju poreza na rizično ponašanje, prije svega na cigarete, potom o delimitiranju participacije u zdravstvu i povećanju cijene dopunskog osiguranja.

Probni baloni

O tim prijedlozima tek će uslijediti prava rasprava te se ove izjave mogu protumačiti i kao puštanje probnih balona. Za mišljenje o svemu tome pitali smo i hrvatske ekonomiste.

Prema riječima ekonomskog stručnjaka Ljube Jurčića, pravilo je reći da je bolje uvesti takve poreze nego povećati porez na hranu.

- Pravilo je da treba naplaćivati onima koji dijelom prouzroče troškove liječnja (kao posljedice pušenja) i zagađuju okoliš. Druga stvar je da se porez uvijek nameće na neelastičnu potražnju, znači onu koja nije osjetljiva na cijenu nego je više neka vrsta ovisnosti. Neelastični su, primjerice, nafta i duhan, pa se nerijetko kaže da proračun “smrdi po benzinu”. Starije generacije vide da u kućanstvima više po mobitelu potroši mladi član obitelji, što na igrice, što na poruke, nego što cijela obitelj potroši električne energije. Tako da, iako mobiteli danas nisu luksuz, sa stanovišta poreznih činovnika i to ispada nepotrebna, luksuzna potrošnja koju treba oporezovati, više kao nesvjestan luksuz, kaže Jurčić, dodajući kako je tu uvijek u pitanju ono bez čega ljudi ne mogu - benzin, o čemu su ovisni - alkohol i duhan, i kao treće - luksuz.

Jurčić ističe da je negativna reakcija HUP-a na najave dodatnog oporezivanja očekivana, jer prema definiciji svako povećanje poreza utječe i na one koji proizvode to što se dodatno oporezuje. Na pitanje što bi osobno napravio, spominje povećanje doprinosa za zdravstvo. Kaže i kako se tu spominje teorija kako to smanjuje efikasnost u zdravstvu, što, kaže, nije istina. “Ako je dug pet do šest milijardi godišnje, moraju se povećati standardni doprinosi, ali ne i dopunsko osiguranje. Dakle, sve zajedno najbolje bi bilo da se stavi zdravstvo pod kontrolu, a s druge da se redovni doprinosi povećaju, da se isfinancira zdravstvo. Pitanje je i kako farmaceuti koji imaju nenaplaćenih računa i po godinu dana, ostvaruju profite. Znači, tu postoji mogućnost za snižavanje cijene lijekova i zdravstvene opreme, ali država mora jamčiti plaćanje u roku od 60 dana”, ističe Jurčić.

Ekonomist Josip Budimir podsjeća kako je nepopularno tražiti povećanje poreza da bi se namaknula nedostajuća sredstva, a da se prije toga nije riješilo pitanje duga koji državni proračun ima prema zdravstvenom sustavu. Naime, zakonom je država dala pravo na određene zdravstvene usluge, a ne plaća ih, ističe. Prema njegovim riječima, kod prihoda koji bi prije svega trebali ići iz trošarina na cigarete, tzv. porez na rizično ponašanje, država prikraćuje zdravstveni sustav za oko milijardu i pol kuna godišnje koji im pripada.

- Tako da bi bez obzira na sve drugo najprije trebalo naplatiti obveze i od državnog proračuna, koje potražuje zdravstveni sustav. Nakon tog prvog koraka, drugi bi trebao biti da se taj sustav racionailizira, jer ima izrazito neracionalnu strukturu. Tu je jako velik broj zdravstvenih institucija, koje često služe same sebi i lokalnim političarim da se mogu hvaliti kako njihova lokalna zajednica ima bolnicu ili neku drugu zdravstvenu ustanovu. A nisu posvećeni tome da se pacijentima osigura što kvalitetnija i dostupnija skrb. Nakon toga treba vidjeti način upravljanja tim ustanovama, jer smo imali primjera da se njima neprofesionalno upravlja i da standardi koji se primjenjuju nisu adekvatni, a pomoćni poslovi i investicije nisu dovoljno efikasni. Imali smo i slučaj onih umjetnih pluća koja su kupljena u količini 20 puta većoj nego što nam je potrebno, pa su to dobile mnoge ustanove koje to nisu tražile i nikada ih i nisu stavile u funkciju - podsjeća Budimir.

Zdravlje ljudi nije motiv

Prema njegovim riječima, davno je mobitel prestao biti luksuz, kao i neke druge stvari. Neka uvedu porez na šećer, to je štetno za zdravlje, možda jednako kao i duhan, dodaje. “No, tu njima nije motiv zdravlje ljudi, nego je to čisto fiskalne naravi, da se namaknu određena sredstva. To je tragedija, to je licemjerno. Ne možete ljudima pod egidom pozitivnog utjecaja na njihovo zdravlje uzimati novac, a zapravo vam je primarni motiv da pokrijete posljedice neracionalnosti ili nepostupanja prema zakonima”, zaključuje Budimir.

Igor BOŠNJAK

Ljubo Jurčić

ekonomist

J

Josip Budimir

ekonomist

KOMUNIKACIJA NIJE LUKSUZ

- Kada bi se sve neracionalnosti sustava riješile, mi bi za postojeću razinu zdravstvenih usluga imali dovoljno novca - ako će se sustav racionalno ponašati i ako će državna riznica ispunjavati svoje obveze prema zdravstvenom sustavu. Ako dignemo, primjerice, porez na duhanske proizvode, time nećemo riješiti problem neuplaćivanja sredstava zdravstvenom sustavu. Hajdemo prvo riješiti problem koji imamo. Sada idemo mijenjati zakon u odnosu na nove poreze, a nećemo primjenjivati postojeće zakone koji već pružaju mogućnost da se značajan dio deficita koji zdravstveni sustav generira, riješi. A komunikacija više nije nikakav luksuz i ne može se tako nazivati. Zašto bi to naplaćivali, a ne nešto drugo, gledanje televizije ili nešto slično? Dakle, to su neki preživljene forme i pogledi na stvari u životu - smatra Budimir.

Ljubo Jurčić

ekonomist

Moguće su niže cijene lijekova i zdravstvene opreme, ali država mora jamčiti plaćanje u roku od 60 dana

leđa građana

UMJESTO RACIONALNOSTI NOVI NAMETI

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ANTE DUGAN SAMURAJ, VUKOVARSKI BRANITELJ

Nosit ću zastavu dokle god
budem mogao stajati

2

UOČI DANA SJEĆANJA NA ŽRTVU GRADA HEROJA

U Osijeku upaljeno 8000
lampiona u čast Vukovara

3

FRA ANTE PERKOVIĆ, SVJEDOK VUKOVARSKE TRAGEDIJE

U mojoj župi u Borovskom naselju je 1991. i počeo rat