Ekonomija
DIJANA BOJČETA MARKOJA

Sto kuna uplaćenih u fond prije 15 godina, danas vrijedi 240 kuna
Objavljeno 31. listopada, 2017.

Mirovinska štednja, obvezna i dobrovoljna, odlična je tema o kojoj se može govoriti posebice u povodu Svjetskog dana štednje. U Hrvatskoj je mirovinska štednja posljednjih mjeseci aktualna i zbog problema u koje je zapao Agrokor, najveća domaća kompanija u koju su ulagali imovinu i mirovinski fondovi.

U mnogo navrata pričalo se i pisalo o tome da bi zbog Agrokora sadašnji zaposlenici, odnosno mirovinski osiguranici, ubuduće mogli imati problema s mirovinama, pa čak da bi mirovinski fondovi mogli i propasti. O toj temi, kao i nizu pitanja vezanih uz mirovinsku štednju i prinosima koje ostvaruju obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi, razgovarali smo s Dijanom Bojčeta Markoja, direktoricom Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Ovogodišnja konferencija Izazov promjene, koju vaša udruga organizira u suradnji sa Zagrebačkom burzom, u Rovinju je okupila brojne stručnjake iz zemlje i inozemstva. Jeste li zadovoljni konferencijom?

- Da. Konferencija je okupila više od 450 sudionika iz Hrvatske, regije i svijeta, te predstavlja središnje okupljanje financijske zajednice. Više od 20 govornika i panelista tijekom dva dana podijelilo je svoje znanje i ekspertizu iz globalno aktualnih tema. Tako je jedno od ključnih predavanja održao Mark Mobius, izvršni direktor Templeton Emergin Markets Group, kojeg zovu i guruom investiranja u rastuća tržišta, a kojeg je Bloomberg Markets 2011. proglasio jednim od 50 najutjecajnijih ljudi. Konferencijom su dominirale teme iz ekonomskih i tržišnih kretanja, kao i teme vezane uz fondovsku industriju u srednjoj i istočnoj Europi (CEE regiji). Posebno nam je drago za istaknuti da je ovogodišnja konferencija ujedno i najveća prema broju sudionika, a svake godine bilježimo i porast inozemnih sudionika.

OMF-i stabilni

Problemi s Agrokorom nesumnjivo su uzdrmali i mirovinske fondove koji su ulagali u vrijednosnice kompanija tog koncerna. O tome se mnogo govori proteklih nekoliko mjeseci. Koliki bi utjecaj Agrokora mogao biti na buduće mirovine osiguranika?

- Uvijek naglašavamo da prinose mirovinskih fondova treba promatrati u dugom roku, s obzirom na to da se radi o industriji koja ima dugi vremenski raspon ulaganja. Nadalje, portfelji mirovinskih fondova su diversificirani, a izloženost mirovinskih fondova prema Agrokoru u ukupnom portfelju je niska, jer se kreće okvirno do jedan posto. Stoga je ukupni efekt Agrokora na buduće mirovine relativno beznačajan. Imajući u vidu spomenutu činjenicu o doista maloj izloženosti, možemo odgovorno tvrditi da problemi Agrokora nisu uzdrmali mirovinske fondove, iako će se djelomice odraziti na njihove poslovne rezultate za ovu godinu. No, treba imati na umu da oscilacije na tržištu vrijednosnica nisu neuobičajena pojava, bilo je takvih slučajeva i ranije, tijekom recesije. Usprkos tomu, obvezni mirovinski fondovi (OMF) su stabilni, njihova imovina u protekloj je godini povećana za deset milijardi kuna, od kojih je pet milijardi kuna zarada koju su mirovinski fondovi ostvarili za svoje članove. Naravno, kada govorimo o mirovinama, govorimo o najvažnijem obliku štednje, štednji za dane u mirovini, stoga bih voljela i ovom prilikom naglasiti da prosječni godišnji prinos, prema podacima Hanfe iz rujna ove godine, od početka rada mirovinskih fondova za kategoriju B iznosi 5,79 posto. Imovina članova uvećana je za 30 milijardi kuna. Za članove mirovinskih fondova to konkretno znači sljedeće: ako je član na početku mirovinske reforme prije 15 godina u fond unio sto kuna, danas taj njegov ulog vrijedi 240 kuna.

Jači drugi stup

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić za iduću je godinu najavio promjene i raspravu o mirovinskoj reformi. Najavio je potporu drugom stupu mirovinskog osiguranja, kao i to da će u prvom planu biti individualizirana mirovinska štednja. Što mirovinci očekuju od mirovinske reforme? Kakve ćete stavove zauzimati u razgovorima s Ministarstvom o promjenama?

- Mirovinska reforma koja je pokrenuta prije 15 godina imala je za cilj stvaranje osobne mirovinske štednje kao osnovice za isplatu mirovina budućih umirovljenika. Glavni motivi prelaska na kapitalizirani mirovinski sustav bila su nepovoljna demografska kretanja i nemogućnost proračunskog financiranja budućih mirovina. Ako pogledamo demografsku i proračunsku situaciju danas, vidjet ćemo da se nije promijenila. Broj zaposlenika u odnosu na broj umirovljenika kreće se u omjerima 1,13:1, što znači da takva situacija dugoročno nije održiva, a i demografski podaci jasno pokazuju da je sustav međugeneracijske solidarnosti sve manje održiv. Zbog toga je sve jasnija i važnija uloga individualne kapitalizirane štednje. Ministar Pavić je na konferenciji Izazov promjene najavio jačanje mirovinskog sustava, posebice drugog stupa. Smatramo da je u ovom trenutku izuzetno važno da se dodatak na mirovine od 27 posto, koji se isplaćuje od 2010. godine novim umirovljenicima, proširi i na osiguranike drugog stupa, koji će primati mirovinu iz prvog i drugog stupa. Nije pravedno da građani koji izdvajaju doprinose i za međugeneracijsku solidarnost i za drugi stup budu u lošijem položaju. Isto tako, smatramo da je za trajnu efikasnost individualne mirovinske štednje važno povećati izdvajanja za drugi mirovinski stup, kao što je i bilo predviđeno kada je mirovinska reforma počela.

Igor MIKULIĆ
Sve važnija osobna štednja

Zašto držite da je toliko važna osobna mirovinska štednja pored izdvajanja u državni mirovinski fond i međugeneracijsku solidarnost?

- Mirovinska štednja predstavlja najvažniji oblik štednje, jer njome osiguravamo dostojan život u danima kada više nismo aktivni sudionici tržišta rada. U Hrvatskoj imamo model s tri stupa osiguranja. Mirovinski sustav zasnovan samo na principu međugeneracijske solidarnosti, gdje postojeći zaposlenici uplaćuju za postojeće umirovljenike, može dobro funkcionirati samo ako je broj zaposlenih veći od broja korisnika mirovina. Poželjan omjer je 3:1, odnosno da na tri zaposlenika dolazi jedan umirovljenik. Nepovoljni demografski trendovi i migracije rezultirali su da imamo omjer 1,13:1, ovisno u kojem mjesecu gledamo broj zaposlenih. Manji broj rođenih, sve dulji životni vijek i starije stanovništvo karakteristični su za zemlje razvijenog zapadnog svijeta, pa to nije samo naša specifičnost. Baš zbog svih tih razloga važno je početi na vrijeme razmišljati o mirovini i početi štedjeti.

Državni poticaji, mirovina dostupna nakon 50. godine

Koje su prednosti dobrovoljne mirovinske štednje?

- Treći mirovinski stup, ili dobrovoljni mirovinski fondovi, omogućavaju budućim umirovljenicima personaliziranu štednju, jer sami odlučuju koliko će novca i kada izdvajati za taj oblik štednje. I s malim iznosima na dulji rok, a zahvaljujući i državnim poticajnim sredstvima, mogu se ostvariti dobri rezultati. Naravno, veća izdvajanja i dulji rok donose i veću mirovinu. Primjerice, informativni izračun pokazuje da ako osiguranik tijekom 25 godina svaki mjesec uplaćuje 400 kuna, uz prinos od 5,5 posto i uz državna poticajna sredstva od 15 posto, za 25 godina u fond će uplatiti 125 tisuća kuna. No, na računu će imati gotovo 283 tisuće kuna. Nadalje, isplata mirovine iz trećeg stupa moguća je već s navršenih 50 godina, i to kroz nekoliko modela isplate.

Porezna olakšica

- Poduzetnike bi trebalo poticati da više uplaćuju za mirovinsku štednju svojih zaposlenika. Uplata u dobrovoljni mirovinski fond od šest tisuća kuna godišnje po zaposleniku vodi se kao porezno priznati izdatak za poslodavca. U zapadnim zemljama mirovinska štednja standardni je dio ugovora između tvrtke i zaposlenika. I sami poslodavci trebaju prepoznati vrijednosti ovakvog sustava nagrađivanja. Trebalo bi i tvrtke potaknuti da se okrenu uplatama u treći stup i tako nagrade svoje zaposlenike - kaže Dijana Bojčeta Markoja.

Smatramo da je važno da se dodatak na mirovine od 27 posto proširi i na osiguranike drugog stupa