Ekonomija
SVJETSKI DAN ŠTEDNJE

Hrvatski građani u bankama na
štednji imaju 160 milijardi kuna
Objavljeno 31. listopada, 2017.

Štednja hrvatskih građana u bankama krajem kolovoza ove godine iznosila je više od 159,9 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narode banke (HNB), a čini se da su niske pasivne kamatne stope te uvođenje poreza na kamate na štednju građane ipak dijelom obeshrabrile za čuvanje viškova prihoda u bankama, posebno za oročavanje. Naime, ukupni iznos “klasične” štednje hrvatskih građana, odnosno svih štednih i oročenih depozita u svim valutama, s kraja kolovoza ove godine niži je gotovo tri posto, odnosno gotovo 4,9 milijardi kuna u odnosu prema podacima s kraja istog mjeseca lani, kada su građani u bankama držali više od 164,8 milijardi kuna. Pad ukupnih depozita pritom se ponajprije može pripisati smanjenju deviznih i depozita s valutnom klauzulom, ponajprije oročenih. U štednji građana, naime, devizni štedni i oročeni depoziti i nadalje dominiraju i na njih se, prema podacima HNB-a za kolovoz, odnosi gotovo 85 posto ukupne štednje građana ili gotovo 135,5 milijarde kuna. No, sve se više štedi u kunama te su kunski štedni i oročeni depoziti krajem kolovoza iznosili više od 24,46 milijardi kuna. Pritom podaci HNB-a pokazuju da su u apsolutnom iznosu ukupni depoziti građana u kunama unatrag godinu dana blago povećani, za 72,4 milijuna kuna (0,3 posto), dok je istodobno kunska protuvrijednost deviznih i depozita s valutnom klauzulom smanjena za čak 4,95 milijardi kuna (3,5 posto). Međugodišnja usporedba podataka o kunskoj protuvrijednosti deviznih i depozita s valutnom klauzulom pokazuje pak 28-postotni rast štednih depozita, dakle za više od 7,8 milijardi kuna, na 35,79 milijardi kuna, uz istovremeno smanjenje oročenih depozita za 11,4 posto ili 12,8 milijardi kuna, na 99,66 milijardi kuna. Rast kunskih depozita rezultat je većih štednih depozita, koji su unatrag godinu dana povećani za više od 285 milijuna kuna, ili 15-ak posto, na 2,12 milijardi kuna, dok se kod oročenih depozita bilježi pad za gotovo 213 milijuna kuna ili za oko 1 posto, na 22,3 milijarde kuna. U publikaciji "Financijska stabilnost", analizirajući podatke za prethodnu godinu, analitičari središnje banke osim smanjenja udjela oročenih depozita, i kunskih i deviznih, uočavaju i produljenje njihove prosječne inicijalne ročnosti, a sve zbog, pretpostavljaju, niskih kamatnih stopa. "S obzirom na to da od sredine 2012. godine bilježimo pad kamatnih stopa na oročene kunske i devizne depozite te da su zbog uvođenja poreza na kamate na štednju građana prihodi od štednje kućanstva kontinuirano padali, ulagači su se u manjoj mjeri okrenuli ostalim financijskim posrednicima kao alternativi ulaganju u štedne depozite. Tu se ponajprije misli na ulaganje u investicijske fondove", navode iz HNB-a.

Također, u središnjoj banci upozoravaju i na vidljivo povećanje sredstava položenih na transakcijske depozite započeto sredinom 2013. godine. Tako su krajem kolovoza građani na transakcijskim računima imali još 32,2 milijarde kuna. Time ukupni iznos depozita građana (štedni i oročeni depoziti te depozitni novac) raste na više od 192 milijarde kuna, a iz Hrvatske udruge banaka (HUB) ističu da je to njihova najviša razina od 1993. godine, od kada postoje usporedivi podaci. Hina

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike