Do kraja iduće godine bit će pokrenuta mirovinska reforma kojoj će prethoditi javna rasprava i razgovori između Ministarstva rada i mirovinskog sustava, mirovinskih fondova i drugih socijalnih partnera.

Ovu najavu pripreme promjena u mirovinskom sustavu iznio je nedavno ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, sudjelujući na konferenciji fondovske industrije i Zagrebačke burze pod nazivom Izazov promjene, u Rovinju. Kazao je kako je mirovinski sustav stabilan te da mirovinski fondovi raspolažu s imovinom vrijednom 88 milijardi kuna.

Ministar je kazao kako će najvažniji ciljevi reforme biti održivost mirovinskog sustava i osiguranje primjerenih mirovina za hrvatske građane. Promjene će, istaknuo je, ići u smjeru individualizirane štednje s apsolutnom potporom drugom stupu mirovinske štednje, dok će se u raspravi otvoriti i pitanja visine izdvajanja u drugi stup, kao i to u što će novac fondovi moći ulagati.

Valja podsjetiti kako danas zaposleni građani svakoga mjeseca izdvajaju 20 posto brutoplaće za obvezno mirovinsko osiguranje. Od toga se 15 posto izdvaja u prvi mirovinski stup ili za financiranje mirovina postojećih umirovljenika, a preostalih pet posto izdvaja se u drugi mirovinski stup. Tu je riječ o osobnoj mirovinskoj štednji osiguranika te je ta štednja i nasljedna. Osiguranicima se u drugom stupu nudi mogućnost odabira tri kategorije fondova - A, B, i C, među kojima su A fondovi oni s liberalnijim ulaganjima i namijenjeni su mlađim osiguranicima, dok fondove u C kategoriji karakterizira konzervativnije ulaganje.

Izjava ministra Pavića važna je zbog istaknutog smjera reforme, s obzirom na to da je u Hrvatskoj mnogo zagovornika ukidanja drugog stupa mirovinske štednje, držeći da je on nametnut od Svjetske banke. Za to se zalaže nekoliko ekonomista pa i, primjerice, ministar državne imovine Goran Marić, baš kao i sadašnji umirovljenici, odnosno Sindikat umirovljenika Hrvatske. Iz tog sindikata navode primjere niza postsocijalističkih država koje su zamrznule ili ukinule izdvajanja u drugi stup. Poljska je, navode iz sindikata, još prije više od šest godina počela s postupnim ukidanjem drugog stupa, smanjivanjem obveznog izdvajanja sa 7,3 na 2,3 posto, da bi 2014. građanima ponudila potpuno istupanje iz drugog stupa. Mađarska je još 1998. zamrznula drugi stup i pretvorila ga u dobrovoljnu mirovinsku štednju, a Slovenija i Češka drugi stup obvezne mirovinske štednje nisu niti uvodili, ističe predsjednica tog sindikata Jasna A. Petrović, u listopadskom broju sindikalnog glasila.

S druge strane viši ekonomist Svjetske banke Zoran Anušić kaže kako su najveći protivnici drugog stupa mirovinske štednje udruge umirovljenika, čije se mirovine isplaćuju iz prvog stupa, dok se nedostatak nadoknađuje iz državnog proračuna, a ne iz drugog stupa. Kazao je kako pretpostavlja da umirovljenici misle da bi ukidanjem drugog stupa više novca dolazilo u prvi stup te da bi porasle njihove mirovine, što je netočno. U Rovinju je Anušić upitao - nije li sada, kada smo u dobroj fiskalnoj situaciji, vrijeme da se poveća stopa doprinosa, kada smo prošli krizu bez zamrzavanja ili nacionalizacije drugog stupa.

Povećanje izdvajanja za individualnu štednju i drugi stup mirovinskog osiguranja drže logičnim u Udruzi društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). Direktorica UMFO-a Dijana Bojčeta Markoja podsjeća kako je mirovinska reforma koja je krenula prije 15 godina imala za cilj stvaranje osobne mirovinske štednje kao osnovice za isplatu mirovina budućih umirovljenika.

Ističe kako su glavni motivi prelaska na kapitalizirani mirovinski sustav bila nepovoljna demografska kretanja i nemogućnost proračunskog financiranja budućih mirovina.

- Ako pogledamo demografsku i proračunsku situaciju danas, vidjet ćemo da se nije promijenila. Broj zaposlenika u odnosu na broj umirovljenika kreće se u omjerima 1,13:1, što znači da takva situacija dugoročno nije održiva, a i demografski podaci jasno pokazuju da je sustav međugeneracijske solidarnosti sve manje održiv. Zbog toga je sve jasnija i važnija uloga individualne kapitalizirane štednje - zaključuje Dijana Bojčeta Markoja.

U prilog namjerama da se poveća izdvajanje u drugi stup mirovinskog osiguranja govore i podaci da je prosječan godišnji prinos obveznih mirovinskih fondova (OMF) u B kategoriji od početka reforme iznosio 5,79 posto. Bojčeta Markoja ističe također i podatak da je samo lani povećana imovina OMF-a za deset milijardi kuna, od čega pet milijardi predstavlja zarada koju su fondovi ostvarili za svoje članove.