Objavljeno 30. listopada, 2017.
Dani su Josipa i Ivana Kozarca ove godine uveli novost: u središnjem dijelu programa, neposredno prije dodjele priznanja, nagrada i povelja, pred punim je pozorom svih sudionika programa i kulturnom javnošću izvedena je posveta osnivaču Vladimiru Remu.
Posveta je izvedena najknjiževnijim mogućim oblikom – esejom jednog od najznačajnijih mlađih autora suvremenog hrvatskog pjesništva – Franje Nagulova!
Nagulov je početno podvukao: Vladimir je Rem prvi u našoj postmodernoj suvremenosti decentrirao hrvatsku instituciju DHK - osnovao je prvi ikada oblikovan ogranak DHK i smjestio ga naravno – u Vinkovce. Riječ je o ogranku koji se tada, 1981. zvao Sekcija DHK za Slavoniju i Baranju, ogranak Vinkovci i sugerirao čak i moguće umnožavanje unutar same istočnohrvatske regije, no kasnije je postalo jasno da je istočnohrvatska integralnost tim Ogrankom strateški na najboljem mogućem mjestu i u najboljim mogućim rukama – samog Vladimira Rema!
Lirske minijature
Rem je Ogranak osnovao još jednom inicijalnom i osnivačkom gestom – objavljivanjem svog panoramskog dukata – pregledom istočnohrvatskog pjesništva pod nazivom “Slava Panonije” samo godinu prije osnutka ogranka. Iste je godine objavio i svoju nekonvencionalnu povjesnicu demistificiranog bavljenja Ujevićem, Tin bez vina, i tada je postalo jasno da je ovaj kraj dobio svoje funkcionalne koordinate. Rem je krajem 70-ih i vinkovačko kazalište izveo iz mutnog poluprofesionalizma i kao vrhunsko amatersko nazvao ga kazalište “Joza Ivakić”, zatim odnijevši sve državne i republičke nagrade u tadašnjoj amaterskoj sceni, uz čuvenu podršku mladog redatelja Himze Nuhanovića.
Ali, ističe Nagulov, danas dajemo poseban naglasak Removu pjesništvu, ono je najmanje čitano, najpovršnije odčitavano, a Removo otvaranje scene poratnog, nakon 2. svj. rata, poratnog pjesničkog kretanja istiočnohrvatskom scenom, još je jedan od njegovih inicijacijskih podataka. Njegova zbirka “Lirske minijature” nastup je specifičnog slavonskog žanra, zbog čega će 25 godina kasnije Miroslav Mađer i napraviti u osječkoj biblioteci Vez – ukupnu slavonsku antologiju Slavonske minijature.
Ponoćni ja
Removo je pješnitvo ponajbolje do sada opisano u tekstovima Josipa Užarevića te u uvodniku prve od tri knjige Izabranog autorova Djela iz 1997., pod naslovom Ponoćni ja.
A Removu eksperimentalnu i posbeno modernu lirsku zbirku, napisanu kao oporuku, na samrtnoj postelji, a naslovljenu Zapis O fotografiji umjesto bilješke o piscu, tek nam je pozorno čitati i uživati u njenoj igri još jednom ekonomijom sažetosi i velikim estetskim slanjima, podvukao je završno Franjo Nagulov u svom posvetnom tekstu osnivacu Dana Kozaraca, Ogranka DHK, Pjesničkih susreta u Vinkovcima i kasnije Drenovcima, pokretaču legendarne stoknjigovne Slavonice te pedesetknjigovnih Brodskih pisaca…te osnivacu ukupno integralnog knjizevnickog zivota druge polovine dvadesetog stoljeca u Slavoniji i Baranji. Dug pljesak publike i spontano dirljiva replika podrske predsjednika DHK Djure Vidmarovica! N.Vek.