Ekonomija
HRVATSKA PRVA DONOSI ZAKON O OPG-OVIMA!?

Hadžić: Zakon o OPG-u omogućit će strancima ulazak na velika vrata
Objavljeno 30. listopada, 2017.
Svatko tko ima prebivalište u EU moći će registrirati OPG u Hrvatskoj

Vlada je u saborsku proceduru uputila Prijedlog Zakona o OPG-u koji predlagatelj “brani” time da na ovaj način želi proizvodno, poduzetnički, ekonomski, financijski, pravno, socijalno, boljom dobnom strukturom OPG-ovaca osnažiti gospodarstva te da on jamči i ostanak na selu.

Njime se utvrđuju prava, obveze i odgovornosti nositelja OPG-a. U Ministarstvu poljoprivrede ističu da ciljana skupina zakona obuhvaća 62.128 OPG-ova koji imaju nositelje mlađe od 56 godina koje je potrebno potaknuti i usmjeriti u poduzetničkim aktivnostima da nastave svoj rad u poljoprivredi na područjima gdje žive. Znakovit je i podatak o znatnom broju gospodarstava koja koriste poljoprivredne površine manje od tri hektara, u prosjeku tek 1,22 ha, a dio njih uopće nema upisano korištenje poljoprivrednih površina, pa velik broj njih upisanih u Upisnik ima ekonomsku vrijednost manju od 3000 eura.

Znači, poljoprivredom se bave u vrlo malom obuhvatu ili tek za svoje potrebe. Velik dio poljoprivrednika i ne zna za donošenje ovog zakona, poput Josipa Petanjka iz Drenja.

– Vaš upit da prokomentiram prijedlog zakona prvi mi je glas o tome - kaže Petanjak.

I u HPK-u, koji je sudjelovao u njegovoj izradi, kaže njegov predsjednik Matija Brlošić, pretpostavljaju da za izradu ovog zakona ne zna 90 % OPG-ovaca.

– Naši se poljoprivrednici “probude” tek kada na svojoj koži osjete neku odredbu zakona, sankciju - kaže Brlošić.

Novi troškovi

No, zasigurno bi im uho trebala “zaparati” informacija koju ovih dana opetovano ističe član Udruge OPG-ova Život, konzultant Robert Hadžić – da ni jedna zemlja u svijetu, ni u EU, nema takav zakon, RH ga donosi prva, a što Hadžić, kao i njegov sadržaj, oštro kritizira.

– Zašto ga ni jedna zemlja nema, a mi ga uvodimo? Jer, on će poljoprivrednicima samo nabiti novo administriranje i trošak. Donosi tvrtku, obvezu unošenja u registar svake promjene statusa, a protivnom ide prva opomena, kazna od 2 do 20 tisuća kuna, druga opomena, kazna od 3 do 30 tisuća kuna... Ono što je najspornije u njemu jest da on OPG ne veže uz obitelj, obiteljski rad i proizvodne resurse koji su dio nje - kritizira Hadžić i najavljuje kako će Zakon o OPG-u na velika vrata omogućiti ulazak strancima, kada im istekne zabrana kupovanja našeg poljoprivrednog zemljišta, da ovdje registriraju OPG-ove, čime taj organizacijski oblik u poljoprivredi gubi na domicilnosti.

– Svatko tko ima prebivalište na teritoriju bilo koje članice EU-a ovim zakonom može registrirati OPG u RH bez ikakvih posebnih ograničenja. Morat će jedino pričekati prestanak zabrane prodaje zemlje strancima koja je na pragu. Uz to, predlagatelj daje mogućnost da proizvodni resursi potrebni za upis u Registar OPG-a mogu biti u zakupu, koncesiji ili najmu. Sve to vrijedi i za bilo koju fizičku osobu s prebivalištem u EU, pa nije potrebno puno mudrosti da se zaključi kako to može utjecati i na buduće raspolaganje državnom zemljom - ističe Hadžić.

- OPG je po definiciji najzastupljenije gospodarstvo – od 12 milijuna 97 % su OPG-ovi. Hrvatska ih ima oko 160.000, broj im i dalje pada, a nakon ovoga će se totalno ugasiti. Jer, što će biti s OPG-ovima ispod ekonomske vrijednosti 3000 eura? Dosad su takvi mogli nekako “plivati” prodajom na “placu” i sl., sada ovime praktički nestaju - upozorava Hadžić.

Temeljna uloga

Zakon kritizira i na način da je njime zanemarena osnovna funkcija OPG-a, da, radeći na njemu, čovjek, njegova obitelj ostaju u svome prostoru, da on ima socijalnu, ekonomsku, krajobraznu i drugu ulogu, a da ga se ovime odvaja od temeljne uloge.

- Nitko na svijetu ne regulira život, rad i budućnost OPG-a na ovakav način, zasebnim zakonom. Djelovanje, širenje, unapređivanje, uređenost OPG-ova rješava se drugim zakonima – zakonom o porezu, o zapošljavanju, o sigurnosti hrane…, određenim pogodnostima i dr., a mi OPG-ovcima ovime namećemo dodatno administriranje, registre, otvaranje tvrtke, prijavljivanje svake, i najmanje promjene. Već je upitno i to što se nitko ne pita zašto mi to prvi u svijetu, u EU, donosimo - naglašava Hadžić, gorljivi protivnik Zakona o OPG-u.

Suzana ŽUPAN
“Jedan OPG može biti familija”

Što misle poljoprivrednici? Josip Petanjak i njegova dva brata imaju svaki svoj obrt u poljoprivredi. Kaže, on i braća, dok su svi bili na jednoj adresi, imali su tri obrta i zamjeralo im se zbog toga. – No, kod OPG-ova je to druga priča. Na jednoj adresi, u jednoj familiji, OPG ima registriranu glavu obitelji, suprugu mu, sina kao mladog poljoprivrednika… Koliko članova obitelji - gotovo toliko OPG-ova na jednoj adresi. Znam gdje na jednoj adresi imaju čak četiri OPG-a. Po meni, jedan OPG može biti familija. Čemu zakon o OPG-ovima, je li sutra možda i zakon o obrtima, o... Kamo to vodi? Jer, svi radimo jedan, isti posao - smatra Petanjak.

Matija Brlošić

predsjednik HPK

MLADIMA TREBA NIZ POGODNOSTI DA OSTANU NA SELIMA, A NE ZAKON

- Sudjelovali smo u izradi prijedloga zakona i velik dio naših prijedloga je prihvaćen poput onog dijela da predmet ovrhe više neće biti objekti stanovanja OPG-ovca i njegova osnovna sredstva za rad. Mislim da je to znatan pomak u toj problematici. No, osim OPG-ova, u poljoprivredi postoje i drugi organizacijski oblici, PG-ovi, obrti, zadruge, JDOO-ovi i dr., a sada se radi zakon za samo jedan oblik, nameće se pitanje – što s drugima, kako njih regulirati. Nadalje, rečeno je kako će se ovim zakonom dati prednost OPG-u kao nositelju poljoprivredne proizvodnje i mi u smo u to vjerovali, no sada Zakon o poljoprivrednom zemljištu kaže da jednako pravo imaju i OPG i mikropoduzeće, pa zakon o OPG-u već polako gubi smisao. Nadalje, ni jedan zakon neće poboljšati dobnu strukturu OPG-ovaca, mladom čovjeku treba dati niz konkretnih pogodnosti da ostane na selu, a ne zakon. Uostalom, 80 % njih neće za pet godina više biti poljoprivrednici, iskoristit će fondove, i to je to.