Magazin
OSJEČKI TRENER VLADIMIR MAĐAREVIĆ NA POPRIŠTU NAJVEĆEG REZULTATA HRVATSKE GIMNASTIKE...

Glas iz Montreala:
Olimpijska prošlost u sjeni
Tinova trijumfa na preči!
Objavljeno 28. listopada, 2017.

Prije 41 godinu kanadski Montreal bio je domaćin Ljetnih olimpijskih igara. Sportski svijet tu će Olimpijadu zapamtiti po do tada jedinstvenom ostvarenju tada 14-godišnje rumunjske gimnastičarke Nadie Comaneci.

Ona je za vježbu na dvovisinskim ručama prva dobila čistu desetku. Izazvalo je to iznenađenje svih nazočnih na tada novoizgrađenom velebnom stadionu Montreal Olympic, koji i danas zovu “Big O”. Naime, tadašnji semafori nisu mogli pokazati dvoznamenkastu ocjenu pa je semafor nakon vježbe mlade Nadie pokazao ocjenu 1.0! Bizarno, ali istinito.

Na istim Olimpijskim igrama, 1976., jedan brkati Slavonac ostvario je također velik pothvat. Matija Ljubek je, naime, postao olimpijski prvak u utrci kanua na tisuću metara.

Montreal 41 godinu poslije. U istoj dvorani gdje je Nadia Comaneci odvježbala čistu desetku, jedan mladić iz Zagreba ostvario je također za hrvatsku gimnastiku velik rezultat. On je Tin Srbić, i postao je svjetski prvak na preči. Njegov uspjeh kruna je sjajnih gimnastičkih rezultata proteklih godina. Hrvatski gimnastičari često su se s velikih natjecanja vraćali s medaljama, ali još nitko nikada prije Tina nije postao svjetski prvak.

VELIKI DUG

Na poprištu najvećeg uspjeha hrvatske gimnastike, naravno, bili su i Osječani. Robert Seligman, sada već iskusni hrvatski gimnastičar, koji je pet puta sudjelovao u finalima Svjetskog prvenstva (ovaj put borba za medalje na konju s hvataljkama prošla je bez 31-godišnjeg Osječanina), pa Srbićev rezultat ostaje mu još uvijek želja, kao i njegovu treneru Vladimru Mađareviću.

- Nismo svjedočili tom povijesnom događaju za hrvatsku gimnastiku i hrvatski sport jer smo se vratili kući nakon kvalifikacija, ali svi mi iz gimnastike oduševljeni smo onim što je Tin napravio. Svi skupa sanjali smo da Hrvatska ima svjetskog prvaka, a sad je to ostvario dečko koji ima 21 godinu - pričao je Mađarević, prisjećajući se i nedavnog boravka u Montrealu.

Inače, kanadski grad i njegovi građani itekako su zapamtili domaćinstvo Olimpijskih igara. Ne toliko po Nadii Comaneci koliko po ogromnim dugovima koji su ostali iza njih, a koje su Montrealci još donedavno otplaćivali.

- Negdje sam pročitao podatak kako su Olimpijske igre u Montrealu bile najskuplje sve do Olimpijskih igara u Pekingu 2008. Organizacija Olimpijskih igara prilično ih je unazadila. Uzeli su velik zalogaj, bila je loša projekcija koliko će ih to sve koštati i, u želji da se pokažu u što boljem svjetlu, probili su sve troškove. Sada su, kada su otplatili dugove, mislim, pametniji. Uostalom, mislim da im je ovo domaćinstvo Svjetskog gimnastičkog prvenstva iznimka. Nigdje tu nije bilo glamura i razbacivanja. Čak smo ukupno dojma da je bilo problema u organizaciji.

SEDAM DANA U TJEDNU

Srbić je do svoga zlata stigao u istoj dvorani gdje je vježbala Nadia Comaneci. “Big O” u skladu s problemima nastalima nakon Olimpijskih igara dobio je još jedan nadimak - The Big Owe - Veliki dug.

- Nismo se natjecali u većoj dvorani. Ona ukupno prima 66 tisuća gledatelja, a za gimnastiku je korišteno pola dvorane, što je još uvijek ogromno za gimnastička natjecanja. Velebna dvorana, ali godine su učinile svoje. Vidi se kako je potrebna adaptacija - priča Mađarević.

Bez obzira na dugove koje su godinama otplaćivali, u Montrealu se ništa od toga ne vidi niti osjeti, obični posjetitelj nije ni za što uskraćen pa je grad pun turista. Zapravo je Montreal klasični sjevernoamerički veliki grad, s milijun i šeststo tisuća stanovnika na užem području, kojem gravitira 3,5 milijuna stanovnika.

- Većina stanovništva nije financijski ugrožena. Dobro žive, imaju dobra primanja. Kažu, prosječno između 15 i 17 kanadskih dolara. Ono što smo čuli je da jako puno rade. Razgovarali smo s našim vozačem autobusa. Radi svih sedam dana u tjednu, od sedam ujutro do 11 navečer, a nakon toga dobije smao jedan slobodan dan. Plaćen je po satnici pa se to nekako pokrije, premda je strašno naporno. Za svoju plaću može si osigurati sasvim pristojan život. Ne luksuzan, nego pristojan. To pak znači iznajmiti nešto bolji stan ili kuću te uzeti automobil, najčešće na leasing. Primjerice, iznajmljivanje stana u centru Montreala stoji između 2500 i 3000 dolara na mjesec. U predgrađima može se naći stan i za 600 dolara. Naravno, kako tko živi, najviše otkriva vozni park. A to su uglavnom automobili srednje i one najviše klase. Od sportskih automobila do Toyota ili Fordova, koji su posebno popularni na američkom tržištu - objašnjava Mađarević.

Montreal se ipak razlikuje od ostalih velikih sjevernoameričkih gradova. Prije svega po sigurnosti:

- Ne, nema straha ni po noći ni po danu. I valjda je to velika prednost Montreala, ali i same Kanade, u usporedbi sa SAD-om. Ono po čemu se svakako Montreal razlikuje od drugih metropola jest njegova arhitektura. Naravno, postoji City, središte, gdje se odvija posao, s onim staklenim neboderima, ali se osjeća utjecaj francuske kulture, pa i na građevinama. Tako postoji i stari Montreal, gdje, primjerice, stoji kopija crkve Notre-Dame i gdje su građevine vrlo slične onima u Francuskoj. Stari Montreal živi drukčijim životom. Tamo se uglavnom nalaze pubovi i restorani i dosta je parkova. U gradu je i puno zelenila, a umjesto golubova kao kod nas u njihovim parkovima gomile su vjeverica. Onako su krasne, debele, kitnjaste, zanimljive...

ZA ŽIVOT POŽELJAN

Montreal je, kao i Pariz i ostali veliki francuski gradovi, prilično multikulturalan. Međutim, znatno su manji utjecaji afričkog i arapskog svijeta.

- Po tome je Montreal sličniji gradovima u Sjevernoj Americi. Tako, primjerice, imaju veliku Kinesku četvrt. Znači, svoju multikulturalnost grade s nekim drugim nacijama. Iskreno, nismo se susreli s hrvatskom zajednicom, premda Hrvata ima. Evo, zanimljiv događaj na aerodromu - na štandu nas je dočekala žena prezimena Mađarac. Bilo joj je zanimljivo jer se gotovo jednako prezivamo - kaže Mađarević.

Sve u svemu, Montreal je grad u kojem se živi puno opuštenije negoli u većini ostalih gradova s više od milijun stanovnika. Općenito, Kanada ostavlja dojam idealnog mjesta za život, iako ni u Kanadi nije sve med i mlijeko.

- Prema istraživanjima, Kanada je jedna od najpoželjnijih destinacija. I u velikim gradovima poput Montreala i Toronta ipak je koliko-toliko zajamčena sigurnost. Velika je to zemlja, s ogromnim prostranstvima, financijski dobro stoje, a kao svoje prednosti ističu nedirnutu prirodu, jezera, šume, vodu, čist zrak i zdravu hranu pa se u skladu s tim na televizijama vrte i reklame.

Gimnastičkim rječnikom - Kanada je za čistu desetku! Bar prema onome što su vidjeli i što su doživjeli naši gimnastičari.

FRANCUSKI QUEBEC
I oni bi odcjepljenje od Kanade

Pokrajina Quebec, u kojoj se nalazi Montreal, jedna je od deset kanadskih pokrajina, a razlikuje se od ostalih po tome što je u njoj službeni jezik francuski. “Francuskim govori 80 posto stanovnika, a dojam je da slabo govore engleski. Inače, Montreal je drugi najveći frankofonski grad, odmah iza Pariza”, kaže Mađarević. I među stanovnicima Quebeca postoje snage koje žele neovisnost. U svojoj povijesti dva puta su imali i referendum o odcjepljenju. Oni održani 1980. i 1995. su propali pa su do danas ostali sastavnim dijelom Kanade. “Ideja o odtcjepljenju i samostalnoj državi sigurno postoji. Iskreno, nisam to osjetio u svakodnevnom razgovoru niti smo s nekim od domaćina potezali tu temu. Ali uvjeren sam da nekakva težnja neovisnosti sigurno tinja kod dijela stanovnika Quebeca”, zaključuje Mađarević.

OTVORENI GRAD
Slobodna prostitucija i lake droge

Montreal i Quebec prilično su liberalni. Tako su kod njih bez ikakvih problema legalizirane prostitucija i konzumiranje lakih droga. “Vrlo često smo u gradu osjetili kako na ulici ljudi konzumiraju marihuanu ili tome slično. Što se tiče prostitucije, u gradu svuda okolo postoje nekakvi noćni klubovi, striptiz-barovi, tajlandske masaže, XXX oznake. I to u gotovo svim dijelovima grada. Ne, ne postoje klasične četvrti kao u Amsterdamu ili Hamburgu, nego su u svim dijelovima grada. Evo, naš hotel bio je u poslovnoj zoni i sigurno su oko nas bilo tri-četiri striptiz-bara. Čini se da se muški izlazak u noćni život u Montrealu zasniva uglavnom na tome. No ima i dosta pubova. Blizu nas bio je jedan pub sa 150 vrsta piva, a u njemu je, dok smo bili u Montrealu, obilježen i Oktoberfest”, prisjeća se Mađarević.

Iznajmljivanje stana u centru Montreala stoji između 2500 i 3000 dolara na mjesec. U predgrađima može se naći stan i za 600 dolara...

Olimpijske igre u Montrealu bile su najskuplje sve do Igara u Pekingu 2008. Organizacija Olimpijskih igara Montrealu je nabila goleme troškove...

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NIKOLA MATIJEVIĆ 11. STUDENOGA SLAVI 81. ROĐENDAN...

Lički zubar otporan na vrijeme:
Burna sudbina umirovljenog
osječkog stomatologa

2

USPOREDNI INTERVJU

Mislav Ante Omazić: Ne smijemo dopustiti da mediokriteti pobjeđuju

3

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Vilim Karlović: Jedino dragom Bogu mogu biti zahvalan što sam danas živ