Magazin
IZBORI U DEŽELI: TRAŽENJE SLOVENSKE VIZIJE ZA BUDUĆNOST

Pahor vs. Šarec: Lisac protiv komičara
Objavljeno 28. listopada, 2017.

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovno analizira događaje na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu predsjedničkih izbora u Sloveniji, održanih 22. listopada ove godine.

Iz opširne analize “Predsjednički izbori 2017: Traženje slovenske vizije za budućnost”, objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

U prvom krugu izbora za predsjednika Republike Slovenije, održanih u nedjelju, 22. listopada, natjecalo se pet kandidatkinja i četiri kandidata. Slovenija će dobiti svog petog demokratski izabranog predsjednika od proglašenja nezavisnosti 1991. Dosada su tu funkciju obnašali Milan Kučan (dva mandata), Janez Drnovšek, Danilo Türk i Borut Pahor.

Aktualni predsjednik Borut Pahor i glumac Marjan Šarec idu u drugi krug predsjedničkih izbora. Nakon prebrojenih 99,77 posto glasova Pahor je osvojio 47 posto, a Šarec 25 posto glasova, dok je na trećem mjestu Romana Tomc s 13,6 posto osvojenih glasova birača. Odziv na izbore bio je manji nego na posljednjim predsjedničkim izborima, 2012., oko 45 posto. Drugi krug izbora bit će 12. studenoga.

IZGUBLJENI CILJEVI

Godine 2004. Slovenija je postala punopravna članica NATO saveza i EU, u zoni je eura, a 2010. postala je članicom OECD-a te je članica brojnih drugih međunarodnih organizacija. Kada su postavljeni ciljevi bili ostvareni, slovensko vodstvo nije imalo novih. Političke elite nisu bile u stanju napraviti ništa vizionarsko, jer su bile nespremne. Iskustva slovenskog članstva u EU nisu jednoznačna, jer članstvo u EU nije samo po sebi svrha i nedovoljno se koristi za slovenske nacionalne interese, kao što to, recimo, rade Poljska, Slovačka i još neke druge novije članice EU.

Događaji u unutarnjem i vanjskom okruženju promijenili su se na štetu Slovenije. Podatci pokazuju da u EU zbog korupcije godišnje nestane oko 150 milijardi eura. Kriminal i korupcija postali su pošast koja ugrožava supstancu države, za koju su karakteristični fenomeni politizacije kriminala i kriminalizacije politike.

Slovenija je od 2008. u kompleksnoj ekonomskoj i političkoj situaciji. Pojedine bonitetne agencije u posljednjem su razdoblju, ocjenjujući Sloveniju, smanjile njezine političke rizike, što znači da se polako poboljšava politička situacija u državi. Država je još od osamostaljivanja 1991. snažno politički polarizirana i neprestano se odvija oštra borba između tzv. snaga kontinuiteta (bivši komunisti), koje simbolizira bivši predsjednik Slovenije Milan Kučan, i snaga slovenskog proljeća, koje simbolizira bivši premijer i predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša. U razdoblju konjunkture i visokog gospodarskog rasta politička polarizacija u najuspješnijoj državi nastaloj na području bivše SFRJ nije prouzročila većih problema. Problemi su došli s ekonomskom krizom i recesijom u europskom i svjetskom gospodarstvu. Kriza je pokazala sve pogreške koje je Slovenija napravila nakon osamostaljivanja, prije svega u procesu privatizacije bivše društvene (državne) imovine. Dio se pojedinaca preko noći obogatio, najviše unutarnjim menadžerskim otkupima poduzeća uz osiguravanje enormnih iznosa kredita kod državnih banaka. Kada su posljedično zbog ekonomske krize počele padati cijene dionica, tzv. tajkuni nisu više mogli otplaćivati kredite. U sukobu političkih i ekonomskih elita pojedini dijelovi političkih elita prekinuli su kreditiranje unutarnjeg otkupa privatiziranih poduzeća kod državnih banaka. Zbog toga je došlo do propadanja brojnih nekada velikih i uglednih poduzeća, posebno cjelokupnog slovenskog građevinarstva, tekstilne industrije itd., što je dovelo do brzog povećanja broja nezaposlenih. U takvim uvjetima pravna je država djelovala neadekvatno, što dokazuje i činjenica da u Sloveniji nitko od visokih političkih predstavnika nije pravosnažno osuđen za brojne prijevare i kaznena djela tijekom obnašanja funkcije, a samo selektivno osuđeni su neki veći biznismeni.

Analitičari smatraju da Slovenija sada mora sebi postaviti nove ciljeve. Država bi morala pronaći vlastita rješenja i realizirati vlastite interese, što znači da mora razvijati bilateralne odnose izvan EU i tražiti nova tržišta, na kojima Slovenija do sada nije bila, odnosno bila je neznatno.

UTJECAJ PAHORA

Aktualni predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, koji je na prošlim izborima bio i predsjednik Socijaldemokrata (SD), u ove je izbore ušao kao nezavisni kandidat. Njegova pobjeda na prošlim predsjedničkim izborima probudila je nadu da je predsjednik moralni autoritet, no sam je slovenskoj javnosti rekao kada sebe ne smatra moralnim autoritetom. U vrijeme njegova predsjednikovanja funkcija predsjednika dodatno je obezvrijeđena, njegova stranka SD nije ga ponovo kandidirala kao svoga kandidata.

Birači očekuju da je predsjednik nad stranačkom politikom i da se ne upleće u stranačku politiku, jer tako gubi povjerenje birača. Analitičari smatraju da se predsjednik Pahor po pravilu nije miješao ni u jednu važnu stvar, nego je bio u osnovi promatrač ili je slijedio događaje. Postoje čak mišljenja da nije obavljao svoje funkcije kao što mu nalažu nadležnosti i da je uz funkciju predsjednika Slovenije potrebno uvesti funkciju potpredsjednika države, koji bi stvarno vodio državu.

Analitičari smatraju da se Pahor želi predstaviti kao “predsjednik koji povezuje”, iako u njegovu mandatu Slovenija nije bila ništa manje politički razdijeljena. Većinskoj javnosti nije potpuno jasno što je htio povezati i što je povezujućega napravio. Pahora također prate velike hipoteke još iz vremena kada je bio premijer, a prema nekim ocjenama bio je najslabiji slovenski premijer.

Bilo kako god, pred Slovencima je drugi krug predsjedničkih izbora, u kojem će birati između sadašnjeg predsjednika Pahora i javnosti još uvijek premalo poznatog Marjana Šareca, gradonačelnika Kamnika i glumca komičara. Dosadašnje političke i gospodarske elite, koje su sudjelovale u pljački države, sasvim sigurno nisu one snage koje bi Sloveniji i njezinoj mladoj generaciji, koja u sve većem broju odlazi iz države zbog ekonomskih razloga, osigurale bolju budućnost.

Analitičari smatraju da je Sloveniji potreban predsjednik/ca s vizijom, koji/a mora zajedno s drugim akterima na slovenskoj političkoj i društvenoj sceni potražiti opći društveni konsenzus o budućnosti Republike Slovenije s jasno opredijeljenim ciljevima za budućnost, jer se događaju velike geopolitičke promjene, koje se tiču svih zainteresiranih strana. Tako bi se ojačao položaj i, sada obezvrijeđena, uloga “prvog čovjeka u državi”. No može li tu zadaću u novom, drugom mandatu obavljati Borut Pahor ili će to učiniti njegov konkurent Šarec (sa znatno manjim šansama u drugom krugu), vidjet će se nakon 12. studenoga.

Priredio: Darko JERKOVIĆ
Možda ste propustili...

DRUKČIJA HRVATSKA

S Dalićem u osvajanje Rusije

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Vilim Karlović: Jedino dragom Bogu mogu biti zahvalan što sam danas živ

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Vilim Karlović: Jedino dragom Bogu mogu biti zahvalan što sam danas živ

2

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Damir Markuš Kutina: Dužni smo pričati istinu o Vukovaru i Domovinskom ratu

3

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA I VUKOVAR U POVODU 18. STUDENOGA

Učinimo to, učinimo za zajedničko bolje danas i sutra