Magazin
VRSNE KNJIGE RUTGERA BREGMANA I EDINE SZVOREN

Realisti su često u zabludi, život je sve više triler
Objavljeno 28. listopada, 2017.

U jeseni smo već odavno, a kad je jeseni, kiša i ranog mraka na kraju dana, nema bolje utjehe od kakve dobre knjige kojom ćete u jesensko sivilo vratiti dašak optimizma, što naravno nije pravilo, jer ne vraćaju sve dobre knjige osmijeh.

Bilo kako god, evo naše ovotjedne preporuke nekih od izdanja Naklade Ljevak, knjiga koje nisu lako štivo, ali ih je uputno pročitati i o pročitanome dobro razmisliti.

RUTGER BREGMAN

l UTOPIJA ZA REALISTE: Jedan od podnaslova ove knjige - kako možemo izgraditi idealan svijet - vjerojatno će biti dodatni motiv da počnete čitati ovo izdanje iz biblioteke Bookmarker, čiji prijevod potpisuje Mišo Grundler. Dakle, kao zvijezda u usponu na području političke i socijalne misli, Rutger Bregman (kojemu je tek 29 godina) u svojoj četvrtoj knjizi, “Utopija za realiste”, vodi čitatelja na putovanje kroz povijest ideje o kojoj se u centrima moći pa onda i na periferiji priča već desetljećima - o uvođenju univerzalnog temeljnog dohotka (UTD) - o kojoj se napokon prestaje razmišljati kao o utopiji (treba podsjetiti da su se nekad i mirovine činile utopijom). Zanimljivo je da ideja o UTD-u nadilazi tradicionalnu podjelu na ljevicu i desnicu - u svijetu postoji niz uglednih zagovornika uvođenja UTD-a na jednoj i drugoj strani političkog spektra, poput Jamesa Tobina, Johna Kennetha Galbraitha, Miltona Friedmana pa sve do ikone neoliberalne misli Friedricha von Hayeka.

l O ČEMU SE RADI: Knjiga “Utopija za realiste” na svjež i uvjerljiv način izlaže argumente u prilog tvrdnji da je došlo vrijeme da se ideja uvođenja UTD-a iz utopije pretvori u realnost, kao što se na pokusnoj bazi već događa u Finskoj, Danskoj, Kanadi, SAD-u (u Oaklandu, u Kaliforniji i na Aljasci), a o njezinu se provođenju ozbiljno razmišlja u Indiji, Škotskoj i mnogim drugim zemljama. Govoreći o ovoj knjizi kao o obveznom štivu za svakoga tko želi biti uključen u diskusiju o neposrednoj budućnosti našega društva, utjecajni sociolog Zygmunt Bauman knjigu je opisao kao “briljantnu, istinski prosvjetljujuću i izrazito čitku”, jednu od rijetkih koje vas uspijevaju iznenaditi i dovesti u pitanje ono što ste mislili da znate.

- Ova knjiga nije pokušaj predviđanja budućnosti. Ovo je pokušaj otključavanja budućnosti u nadi da ćemo širom otvoriti svoje umove. Dakako, utopije uvijek najviše govore o stanju društva u vremenu kada su zamišljene. Utopijska Zemlja Obilja kazuje nam kakav je bio život u srednjem vijeku. Surov. Bolje rečeno, životi svih ljudi iz svih krajeva svijeta gotovo uvijek su bili surovi. I zato svaka kultura ima svoju viziju Zemlje Obilja. Skromne želje rađaju skromne utopije. Ako ste gladni, sanjate o obilnoj gozbi. Ako vam je hladno, sanjate toplinu vatre. Suočeni sa sve većim zdravstvenim tegobama, sanjate vječnu mladost. Sve te naše želje ostvarene su u nekadašnjim utopijama, zamišljenima u doba kad je život bio ružan, okrutan i kratak.

Kako ljudi i društva postaju sve stariji, to su sve više priviknuti na status quo, u kojem sloboda može postati zatvor, a istina se pretvoriti u laži. Moderno vjerovanje - ili, još gore, uvjerenje da nemamo više u što vjerovati - zasljepljuje nas tako da ne vidimo nepravdu koja nas svakodnevno okružuje.

Evo nekoliko primjera: Zašto od 80-ih godina naovamo radimo sve više ako smo bogatiji nego ikad prije? Zašto milijuni ljudi još grcaju u bijedi kad smo dovoljno bogati da stanemo siromaštvu na kraj? I zašto više od 60 % vašeg prihoda ovisi o zemlji u kojoj ste se samo igrom slučaja rodili?

Utopije ne nude odgovore ni rješenja, ali postavljaju prava pitanja. (izvadak iz knjige)

l O AUTORU: Rutger Bregman, jedan od najistaknutijih mladih europskih mislilaca (rođ. 1988. god.), dosad je objavio četiri knjige s područja povijesti, filozofije i ekonomije. Njegova knjiga “Povijest napretka” osvojila je belgijsku nagradu Liberales za najbolje publicističko djelo u 2013. godini, a dvaput je bio nominiran za prestižnu nagradu European Press Prize za novinarski rad u časopisu “De Correspondent”. Nizozemsko izdanje “Utopije za realiste” postalo je nacionalni bestseler i dovelo pokret za temeljni dohodak na naslovnice svjetskih medija. Njegove radove popratili su pohvalnim recenzijama među ostalima i Washington Post, Guardian, Independent i BBC.

EDINA SZVOREN

l NEMA, NEKA I NE BUDE: Pod uredničkom paskom Kristijana Vujičić, ovu je sjajnu knjigu s mađarskoga prevela Xenia Detoni. Knjiga za koju je autorica dobila Nagradu Europske unije za književnost 2015. sadržava dvanaest zgusnutih priča koje predstavljaju prave male životne trilere s dodatkom apsurda, a začinjene su (samo)ironijom i nesvakidašnjom tvrdoglavošću onih koji su ih preživjeli. U ovoj zbirci mađarska književnica Edina Szvoren svjedoči kako zna ono što jedino vrsni pripovjedač umije: smireno pričati o lako prepoznatljivim situacijama i događajima, o banalnom ludilu međuljudskih odnosa.

l O ČEMU SE RADI: Autoričini su junaci zapravo antijunaci koji su zaglavili u svakodnevici: iznutra nesređeni ljudi i obitelji, koji izvana žele zadržati privid “idealnih” relacija odlascima na zajednička druženja na jezera ili u planine. Pritom, što više upoznaju pojedinosti skučenog okruženja, to manje uspijevaju pronaći njihov ključ: tu je impotentan muškarac koji pokušava ritualno ubiti ribu, babysitterica koja ne razumije zašto se dijete koje čuva ne bi trebalo igrati sa slagalicom, žena koja iščekuje ishod sudbonosnog medicinskog pregleda, ljubomorna supruga koja špijunira muža u njegovu službenom Moskviču...

Pri opisivanju autoričina književnog svijeta, kritičari navode primjere dvojice radikalno različitih prethodnika: analitičke proze Pétera Nádasa, kao i skladnog diva groteske Pétera Hajnóczyja. Zbirka priča Nema, neka i ne bude uvjerit će čitatelja da je riječ o zreloj autorici jedinstvena pripovjedačkoga glasa.

l O AUTORICI: Edina Szvoren (Budimpešta, 1974.), cijenjena je mađarska književnica. Završila je Srednju glazbenu školu Béle Bartóka, u kojoj trenutačno predaje solfeggio i glazbenu teoriju, dok je na Glazbenoj akademiji Franza Liszta stekla zvanje zborske dirigentice. Objavljuje od 2005. godine: već je prvom zbirkom novela Pertu (Naklada Palatinus, 2010.) ostvarila nezapamćen uspjeh kako kod čitatelja, tako i kod kritike, što je još iste godine bilo okrunjeno i dvjema važnim nacionalnim književnim nagradama nazvanima po Tiboru Déryju, odnosno Sándoru Bródyju. Za svoje drugo prozno djelo Nema, neka i ne bude (Nincs, ésne is legyen, Naklada Palatinus, 2012.) - zbirku kratkih priča o međuljudskim odnosima s dodatkom apsurda, začinjenih (samo)ironijom i nesvakidašnjom tvrdoglavošću onih koji su ih preživjeli - autorica je primila Nagradu Europske unije za književnost 2015. godine. Iste godine objavila je i treću knjigu priča pod nazivom Az ország legjobb hóhera (“Najbolji krvnik u zemlji”). Za svoj književni rad dobila je još dvije nagrade: Artisjus (2013.) i Attila József (2014.).

Priredio: Darko JERKOVIĆ

Suosjećajnost Edine Szvoren postaje gotovo erotizirana, čak tjelesno bliska. A to je iznimno originalan i vrlo lijep pristup...

PÁL RÉZ

CONNIE PALMEN
Razarajuća moć ljubavi

TI KAŽEŠ: Nakon što ju je Ted Hughes ostavio zbog druge žene, Sylvia Plath počinila je samoubojstvo. Ona je postala mučenica i svetica, a on je proglašen ubojicom i čudovištem. Hughes se nije osobito trudio opovrgnuti tu verziju priče. U ovom romanu napisanom u obliku dramatskog monologa dostojnog veličine te najsnažnije osobnosti engleske poezije druge polovine 20. stoljeća Connie Palmen Hughesu je dala glas da ispriča svoju stranu priče... Hughes je uvjerljiv kao pripovjedač upravo zato što je jezik njegovih misli tako neobičan. Connie Palmen u ovoj knjizi gotovo nestaje kao autorica kako bi ustupila mjesto posve jedinstvenoj figuri koja se snagom jezika i zavodljivošću moćno uzdiže sa stranica knjige - zabilježili su, među ostalima, u De Volkskrant - Persis Bekkering. Knjiga je objavljena u biblioteci Graham Greene, a prevoditelj na hrvatski je Romana Perečinec.

O AUTORICI: Connie Palmen (1955.) studirala je nizozemski jezik i književnost i filozofiju. Proslavila se, pobudivši veliku pozornost književne kritike i čitalačke publike već svojim debitantskim romanom De wetten (Zakoni, 1991.), nakon čega su slijedila dva romana, De vriendschap (Prijateljstvo, 1995.) i I. M. (1998.) koji su potvrdili njezinu reputaciju i osigurali joj (uz tri romana koja su uslijedila) mjesto među najznačajnijim suvremenim nizozemskim romanopiscima. Njezin šesti roman Jij zegt het (Ti kažeš, 2015.) temelji se na faktografiji i rezultira uvjerljivim portretom slavnog pjesničkog para Sylvije Plath i Teda Hughesa, prikazom njihove samouništavajuće ljubavi, kreativne povezanosti i neuroza.

Možda ste propustili...

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA I VUKOVAR U POVODU 18. STUDENOGA

Učinimo to, učinimo za zajedničko bolje danas i sutra

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Vilim Karlović: Jedino dragom Bogu mogu biti zahvalan što sam danas živ

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Vilim Karlović: Jedino dragom Bogu mogu biti zahvalan što sam danas živ

2

VUKOVAR 18.11.1991. - 18.11.2017. (IV.), AUTENTIČNA SVJEDOČANSTVA

Damir Markuš Kutina:
Dužni smo pričati istinu o
Vukovaru i Domovinskom ratu

3

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA I VUKOVAR U POVODU 18. STUDENOGA

Učinimo to, učinimo za zajedničko bolje danas i sutra