Ekonomija
MUŠKARCI ŠTEDLJIVIJI

Hrvatski građani štede 10 posto više nego prošle godine
Objavljeno 27. listopada, 2017.

Rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj, koje je u srpnju 2017. na uzorku od nešto više od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe, pokazali su da građani u prosjeku mjesečno izdvajaju 473 kune, što predstavlja 10 % viši iznos nego lani. Istraživanje je pritom pokazalo da su muškarci štedljiviji te u prosjeku mjesečno izdvoje 519 kuna, odnosno 20 % više od žena. Oko 25 % ispitanika izjasnilo se da štede više nego prije dvije, tri godine, i to prvenstveno zbog povećanih prihoda kućanstva (59 %), a potom i drugih razloga kao što su nalaženje novog posla (10 %), štednja za neku buduću kupnju (5 %) te kupnja ili gradnja kuće/stana. Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koji štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za potrebe štednje, s prosječnih 239 eura prednjače Austrijanci. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 106 eura te Česi s 88 eura. Hrvati se s mjesečno ušteđenih 63 eura nalaze po sredini ljestvice, dok se iza njih nalaze još Mađari (53 eura), Rumunji (53 eura) i Srbi (37 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, ali ovaj put prednjače Rumunji s 15 % većim prosječnim iznosom štednje, a slijede ih Česi s 14 % većim izdvojenim iznosom. Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutno niske kamatne stope na depozite, nešto više od 30 % hrvatskih građana izjasnilo se negativno, dok 25 % građana zbog niskih kamatnih stopa na štednju višak novca daje djeci i obitelji, 24 % novac čuva na tekućem računu, dok ih 19 % novac ulaže u nekretnine. Unatoč vrlo niskim kamatnim stopama, klasična štednja i štedne knjižice i dalje predstavljaju najpopularniji način izdvajanja sredstava sa strane u većini zemalja u SIE regiji, a u nekim su zemljama čak i dobile na popularnosti, kao primjerice u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

U Hrvatskoj klasičnu štednju na štednom računu  koristi gotovo 50 % građana, dok ih isto toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, investiranje u vrijednosne papire, dionice i fondove te kupnja zlata i ostalih plemenitih metara. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se na samo 5 % i u stalnom je padu tijekom posljednje četiri godine. Na pitanje što misle jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, 32 % žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja, dok je isti odgovor dalo 48 % muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili investirati novac, 32 % građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 20 % bi konzultiralo svog osobnog bankara/savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 15 % građana samostalno provelo istraživanje na internetu, novinama i sl. Z.Rupčić

Hrvati se s mjesečno ušteđenih 63 eura nalaze po sredini ljestvice

Možda ste propustili...