Objavljeno 24. listopada, 2017.
Hrvatski radnici zarađuju 37 posto plaće radnika u zemljama zapadne Europe
Europska konfederacija sindikata pokrenula je nedavno inicijativu za brzo proglašenje ambicioznoga Europskog stupa socijalnih prava za osnivanje Saveza za konvergenciju plaća, kako bi se smanjile razlike u plaćama između istoka i zapada Europske unije. Savez bi okupljao institucije EU-a, nacionalne vlade, poslodavce i sindikate, a sve u cilju predlaganja načina za približavanje plaća u srednjoj i istočnoj Europi onima na zapadu.
U šest od 11 istočnih država članica EU-a razlike u plaćama povećale su se od 2008. do 2016. godine. Oni koji rade u zemljama na istoku Europske unije, pokazalo je nedavno istraživanje, zarađuju znatno manje od prosječne plaće radnika na zapadu, tj. u EU15, prije vala proširenja iz 2014. godine. Radnici u deset istočnih zemalja EU-a zarađuju tek između 18 (Bugarska) i 42 posto (Estonija) plaća na zapadu. Hrvatska je tako na 37 posto prosjeka zapadne Europe, a Slovenija jedina “istočna članica EU-a” u kojoj radnici zarađuju više od polovice (60 posto) toga prosjeka.
Pomoći radnicima
- Sada nije trenutak za političko pozerstvo. Želimo stvoriti promjene koje će pomoći radnicima - ističe Luca Visentini, glavni tajnik Europske konfederacije sindikata. Kako je zamišljeno, Savez za konvergenciju plaća mogao bi se baviti nizom pitanja, kao što su podizanje produktivnosti, ciljevi za minimalne plaće, kolektivno pregovaranje na granskoj razini te pregovori u multinacionalnim kompanijama.
Za mišljenje o inicijativi za približavanje plaća u EU-u zamolili smo hrvatske ekonomske stručnjake. Josip Budimir kaže da se zazivana konvergencija plaća generalno gledano može dogoditi samo na jedan način, kroz utjecaj globalizacije, odnosno “brisanje granica”.
- Sada imamo situaciju da se iz Hrvatske ljudi iseljavaju i nemamo zapošljive kvalitetne radne snage. Ima nezaposlenih, ali je pitanje za koje poslove oni mogu konkurirati. Tako da je sada kod nas, prije svega u građevinarstvu i turizmu, o ICT-u da ne govorim, veliki trend porasta plaća, ali nema ljudi. I ako se oporave investicije, a čini se da to ide u tom pravcu, domaće kompanije imat će velik problem da prate trend i na njega odgovore svojim ponudama. Vjerujem da će upravo logika tržišnih zakona dovesti do porasta plaća, a ne nikakve deklaracije ni dogovori. Sada se dobar dio proizvodnje vraća iz Kine na “stari kontinent” i zbog toga će i istočna Europa dobiti puno više poslova nego dosad, a i manje će kompanije prebacivati u zapadnu Europu. Stoga vjerujem da će se ta konvergencija dogoditi kroz logiku zajedničkog tržišta i usporedne plaće za slične poslove i produktivnost, a ne ovakve inicijative. Znači, stvaranje poticajnog okruženja i regulacije koja će omogućiti zaštitu ulagača u poduzetništvo, kao i adekvatna zaštita radnika, koja će biti posljedica normalnih odnosa koji vladaju u razvijenim zemljama - ističe Budimir.
Socijalna politika
Dok je bio član Gospodarsko-socijalnog vijeća znalo se, kaže, dogoditi da im poslodavci iz tekstilne i obućarske industrije, koje imaju malu dodanu vrijednost, uvijek kažu da ako se značajnije podigne minimalna plaća, automatski idu u minus i gubitke, a onda će morati biti i otkaza. “Postoji neupitna veza između profitabilnosti neke kompanije, njezine dobiti, i prosječne plaće koje isplaćuje. Što kompanije bolje posluju, to su i plaće veće. Kapital je bolji zaštitnik interesa radnika nego što uspijevaju biti sindikati. Jer ako u neki stroj uložite dva ili pet milijuna eura, nećete škrtariti na radniku koji će ga koristiti, da ga ne bi loše koristio i pokvario. Tako da ćemo mi kroz transformaciju unutar gospodarstva prema proizvodnjama s većom dodanom vijednosti u principu najviše povećati plaće. A u tradicionalnim poslovima u kojima konkuriraju Vijetnam i Indija, ili Kina do jučer, vam nitko neće dati više novca”, zaključuje Budimir.
Ekonomski analitičar Luka Brkić smatra da od te inicijative teško nešto može biti jer je konstrukcija EU-a takva da je pitanje izgradnje socijalne države, kao europske države, nerealno u ovom trenutku, pa čak i neostvarivo.
- Imate integraciju koja se produbljuje po nekim elementima, u smislu harmonizacije javnih politika. Najdublje je u smislu zajedničke politike otišla poljoprivredna politika, kao i monetarna, ali samo za dio EU-a u monetarnoj uniji. No, ne postoji nikakva socijalna politika EU-a i pitanje je hoće li ikada i postojati jer to je pitanje izgradnje socijalne države. Time otvarate pitanje kako je uopće moguće EU izgraditi kao socijalnu državu, kao Sjedinjene Države Europe koje bi imale socijalnu dimenziju uređenu kao u nekoj državi. Prema tome, sve ostaje na razinama nacionalnih država - zaključuje Brkić.
Igor BOŠNJAK
Mladen Novosel
predsjednik SSSH-a
Radnicima je dosta lijepih riječi
Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel pozvao je premijera Andreja Plenkovića na pridruživanje Europskom stupu socijalnih prava. “Nebrojeno smo puta upozoravali na pogubnost niskih plaća u RH i zaostajanje u odnosu na zapad EU-a. Hrvatski radnici hitno trebaju veće plaće, o tome ovisi gospodarski rast. Odgovornost je Vlade da na nacionalnoj i europskoj razini učini sve da bi se to i dogodilo, prvenstveno povećanjem i redefiniranjem minimalne plaće te promoviranjem i jačanjem kolektivnog pregovaranja, kako bi se povećale sve plaće, ali i osigurala sigurna radna mjesta. Dok predsjednik Vlade u Saboru izjavljuje da je u središtu rada Vlade čovjek, bolji život i standard te borba za radnike i njihova prava, nažalost, 'obični' čovjek i radnik ne osjeća taj bolji standard i život. Radnicima je dosta lijepih riječi, ne želimo više slušati obećanja i uvjeravanja kako živimo bolje; mi doista i želimo živjeti bolje”, kaže Novosel.
Josip Budimir
ekonomski stručnjak
Jaz u plaćama će se postupno sam smanjivati
Gledajući BDP po glavi stanovnika, zaostali smo od 2008. u odnosu na prosjek EU-a i izgubili više u postotku nego ostale zemlje, posebice tranzicijske. Ne možemo imati puno veće prosječne plaće nego društva s istom razinom produktivnosti. U proteklom razdoblju imamo veći rast produktivnosti nego zaposlenosti, ali zato što lovimo te tehnološke iskorake i promjene koje donosi razvoj. No, kao ekonomija još zaostajemo i naši ljudi ispaštaju kada je riječ o plaćama. Nismo ni bolji, ni gori od zemalja s kojima se možemo uspoređivati, ali je problem što naš BDP sporo raste u odnosu na druge tranzicijske zemlje. A jaz u plaćama će se postupno sam smanjivati jer u pravilu tranzicijske zemlje imaju brže stope rasta, što se vidjelo i na primjeru Kine. Kada Njemačka raste 2 posto, to je strašan napredak, a za nas je to slabo, jer nam je osnovica niska - kaže Josip Budimir.
Luka Brkić
ekonomski stručnjak
Daleki, magloviti projekt
Europa u ovom trenutku ima ozbiljnih problema, pa je i ovo također jedan od takvih strukturnih problema. Pitanje je što učiniti s cijelim nizom europskih politika. Ono što bi bila socijalna politika na razini EU-a, koja bi dakle u skladu sa željama sindikata izjednačavala socijalna prava, pa i približavala plaće, više je nego utopija. Jer se stvaranje europske socijalne države, kroz sve ovo vrijeme određenih integracija, pokazuje kao daleki, magloviti projekt - rekao nam je Luka Brkić.
ujedinjeni
SINDIKATI TRAŽE SAVEZ ZA KONVERGENCIJU PLAĆA