Objavljeno 24. listopada, 2017.
Državni zavod za statistiku pripremio je novo izvješće o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države u RH koje će biti dostavljeno Europskoj komisiji.
- U 2016. deficit konsolidirane opće države iznosio je 3,155 milijardi kuna, odnosno rekordno niskih 0,9 posto BDP-a, dok je u 2015. iznosio 11,21 milijardu kuna, ili 3,3 posto BDP-a. U 2014. deficit je bio 17,033 milijarde kuna, a u 2013. godini 17.517 milijardi kuna, ili čak 5,3 posto BDP-a. Konsolidirani dug na kraju 2016. iznosio je 289,076 milijardi kuna, ili 82,9 posto BDP-a, dok je u 2015. bio za 506 milijuna kuna veći, na razini od 85,4 posto BDP-a. U 2014. dug je iznosio 284,183 milijarde kuna (85,8 % BDP-a), a u 2013. iznosio je 270,841 milijardu, odnosno 81,7 posto BDP-a, pojašnjavaju statističari.
Veliki utjecaj na iznos deficita u 2016. imao je znatan pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na planirani sa 7,485 milijardi kuna na 3,389 milijardi kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova.
- Najveći utjecaj na poboljšanje deficita u 2016. u odnosu na prethodne godine imalo je povećanje poreznih prihoda. Tijekom 2016. godine porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 67,8 milijardi kuna, čime su zabilježili porast od 4,8 % u odnosu na 2015. Nadalje, tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd. prikupljeni su u iznosu od 22,9 milijardi kuna, što čini porast od 10,4 posto dok su porezi na kapital prikupljeni u iznosu od 14,1 milijun kuna, što čini porast od 41,7 % u odnosu prema 2015. Osim toga, značajan utjecaj na smanjenje deficita imalo je i smanjenje kamatnih rashoda. U 2016. zabilježen je i daljnji rast primarnog suficita opće države koji iznosi 7,959 milijardi kuna, ili 2,3 posto BDP-a, kao i pad duga opće države od 0,17 posto u odnosu na stanje na kraju 2015. godine, ističu u Državnom zavodu za statistiku.
Kako je na konferenciji za novinare pojasnio ravnatelj DZS-a Marko Krištof, za razdoblje od 2010. do 2016. ovi su podaci revidirani zbog izrade izvješća o prekomjernom deficitu te ulasku Hrvatske u proces verifikacije podataka o bruto nacionalnom dohotku.
Revizija sadrži više elemenata obračuna, pa se potrošnja fiksnog kapitala na izdatke za istraživanje i razvoj kao i na izdatke za nabavu vojne opreme tretira kao investicije i uključena je u obračun BDP-a, što prije nije bio slučaj. Također, uključene su i procjene prijevara kod plaćanja PDV-a, odnosno razlika između “teoretskog” PDV-a, koji je trebao biti naplaćen i onog stvarno naplaćenog, pojasnio je Krištof.E.Soudil/H
Pad duga nakon OSAM godina
Javni je dug, prema podacima DZS-a i Eurostata, u prosincu prošle godine pao na 289,07 milijardi kuna, što je oko 500 milijuna kuna manje u odnosu na kraj 2015., kada je iznosio 289,58 milijardi kuna, ili 85,4 posto BDP-a. Tako je lani javni dug pao za 2,5 postotnih bodova, što je njegov prvi pad nakon osam godina, a zahvaljuje se dobrim fiskalnim rezultatima i većem nego što se očekivalo rastu gospodarstva.
JOŠ UVIJEK IZNAD 60 POSTO BDP-a
Hrvatska se s javnim dugom od 82,9 posto BDP-a lani našla među 16 članica čiji dug premašuje 60 posto BDP-a. Najviše udjele duga u BDP-u imale su Grčka, 180 posto BDP-a, Italija 132 posto, Portugal 130 posto, Cipar 107 posto i Belgija 105 posto. Krajem 2016. najniže udjele duga u BDP-u imale su Estonija, 9,4 posto, Luksemburg 20,8 posto, Bugarska 29 posto, Češka 36,8 posto, Rumunjska 37,6 i Danska 37,7 posto.