Objavljeno 24. listopada, 2017.
ĐAKOVO - Župan osječko-baranjski Ivan Anušić posjetio je jučer sa suradnicima tvrtku Đakovo Hrast gdje se upoznao s radom i razvojnim planovima, ali i problemima s kojima se suočavaju. Ova tvrtka jedna je od četiri koju čine grupaciju poznatog drvoprerađivača Strizivojna Hrasta. Mato Ravlić, direktor Đakovo Hrasta, nekad poznatog Gelija, pojasnio je što trenutačno rade, te što planiraju u budućnosti.
- U Đakovu zapošljavamo 50-ak ljudi, kada bismo dobili još sirovine broj zaposlenih mogli bi povisiti na 200. Nekad je tvrtka Geli radila do dva kamiona namještaja tjedno, mi trenutačno radimo možda pola jer nemamo sirovine. Investiramo i u kogeneraciju, investicija je vrijedna oko 120 milijuna kuna. Riječ je o 3,6 megavata struje i oko 7,2 megavata topline, a plan je koristiti za sušenje svoje sirovine. Nadamo se da će Đakovo dobiti građevinsku dozvolu za toplovod. Ako je dobije, grijali bismo policijsku postaju, dom za starije, sakralne objekte... - rekao je Ravlić. Martina Ravlić Janković, direktorica Slavonija drvne industrije iz Slavonskog Broda, također dijela ove grupacije, stavila je naglasak na velike probleme s kojima se ovih dana suočavaju.
- Mi kao grupacija zapošljavamo više od 1000 ljudi u Slavoniji na četiri lokacije. Situacija je vrlo blizu alarmantne, jer je izglasano nekakvo pismo razumijevanja koje se pokušava ugraditi u zakon i u državnu strategiju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori gdje sam i sama u udruženju kao zamjenik predsjednika udruženja. Nisam imala pravo sudjelovanja ni davanja svog doprinosa za koji smatram da bih mogla dati, s obzirom na veliko iskustvo - kaže Ravlić Janović, te pojašnjava: ”Uključila se manja interesna skupina koja je lobirala za malo pilanarstvo. Oni su ovim Zakonom zaštićeni i dano im je za pravo da im se mora osigurati deset tisuća kubika drveta i to hrasta, a nama velikima ograničeno je da ne možemo dobiti više od 20 tisuća kubika, odnosno žele nas ograničiti. Kada bismo to preračunali, riječ je o 30, a možda ni toliko kubika, po zaposlenom. Mi bismo tako bili prisiljeni otpustiti veliki broj zaposlenih. Krpamo kraj s krajem, nismo otpustili ni jednog čovjeka, a ova agonija traje gotovo tri godine”, međutim, napominje, oni neće odustati.
- Nećemo stati, borit ćemo se. Potencijali su golemi, posebice u Slavoniji, gdje je blizina Spačvanskog bazena. Osobni interes pojedinca ispred je slavonskog čovjeka. Imam upit svaki dan gdje nas se moli još jedan kamion robe. Na žalost, moram odbiti jer nemamo sirovine. Naš jedini dobavljač su Hrvatske šume i bez ugovora su nam svezane ruke. Mi želimo kupiti sirovinu - dodala je.M.Muškić
KOMUNICIRATI PREMA VRHU VLADE
Župan Anušić rekao je kako je sirovina u drvetu koju ima istočna Hrvatska ogromna. “ Svjetska potražnja je svakim danom veća za ovakvim proizvodima. Problem je što sirovinu izvozimo bez finalnog proizvoda. Iz razgovora s ljudima koji vode tvrtku imamo jasniju problematiku koju možemo komunicirati prema vrhu Vlade. Nadam se da će Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske šume i Vlada naći načina kako trend koji je do sada bio jako loš, promijeniti. Mi nemamo ovdje mnogo potencijala, sirovina s kojima možemo raditi. Drvo je jedno od njih. Ovo drvo mora ostati u Slavoniji, ovdje se obrađivati, proizvoditi finalni proizvod, a ne samo rezati trupce i to seliti izvan iz Hrvatske”, poručio je župan Anušić.