Objavljeno 24. listopada, 2017.
Jedino nešto višu otkupnu cijenu od europskog prosjeka ima naše mlijeko
Poljoprivredni proizvodi u Republici Hrvatskoj imaju niže cijene od europskog prosjeka, niže su i od cijena u zemljama koje su po mnogočemu na začelju EU kolone, poput Bugarske.
Jedino nešto višu cijenu od europskog prosjeka ima naše mlijeko, čulo se na skupu predstavnika poljoprivrednih komora sedam zemalja Višegradske skupine, čiji je 66. sastanak održan ovih dana u Budimpešti, a nazočili su mu i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
Uz nju, iskustva i aktualnosti te zahtjeve za bolju zajedničku poljoprivrednu politiku iznijeli su i predstavnici poljoprivrednih komora Mađarske, Češke, Slovačke, Poljske, Litve i Bugarske.
Krivo posloženo
- Imali smo analizu svih država o cijenama poljoprivrednih proizvoda, primarnih poljoprivrednih proizvoda kao što su žitarice, uljarice, meso i dr., i u usporedbi s drugima vidljivo je da Hrvatska gotovo u svemu, izuzev mlijeka, ima znatno niže cijene od europskog prosjeka, i to za 10 do 15 posto. Naši proizvodi imaju nižu cijenu i od jedne Bugarske, Češke, Poljske… Samo je mlijeko iznad tog prosjeka; mi se vrtimo na negdje 32 eurocenta, a jedna Mađarska, primjerice, cijenu svog mlijeka veže uz 28 eurocenta. Još dvije države imaju cijenu mlijeka kao i mi - kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić.
No ni iznadprosječna cijena mlijeka u odnosu prema prosjeku europskog tržišta ne pomaže otpočetka krivo “posloženom” domaćem mliječnom sektoru da se oporavi.
Među glavnim temama skupa sedam poljoprivrednih komora nametnula se i nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nakon 2020. godine, točnije, ZPP za razdoblje 2020. - 2027.
Potpisali deklaraciju
Predsjednici sedam poljoprivrednih komora potpisali su deklaraciju i priopćenje kojim traže od institucija i donositelja odluka da osiguraju jačanje ZPP-a nakon 2020. godine s istim ili većim financijskim izvorima kako bi se osigurala ekonomska održivost poljoprivrednika. Što se tiče izravnih plaćanja, indirektnih potpora i nacionalnih potpora, sedam država članica složilo se za njihovo izjednačavanje među svim državama članicama. – Više se država pokušava udružiti i tako snažnije, zastupati svoje interese, pa je intencija da se to danas-sutra inkorporira u novi ZPP nakon 2020. Zalažemo se za povećanje proizvodno vezanih plaćanja, a protivimo se smanjenju Omotnice. U proračunu EU tražimo da taj iznos ostane isti - kaže šef HPK-a Brlošić. Stoga su predstavnici komora naglasili daljnju potrebu za proizvodno vezanim potporama, koje imaju važnu ulogu u održavanju poljoprivrednih aktivnosti u osjetljivim sektorima te su bili jednoglasno protiv njihova ukidanja. Sljedeći zajednički sastanak komora održat će se u prosincu ove godine, u Varšavi, kada će one zajedno dati komentare na prve nacrte Komisije o ZPP-u nakon 2020. godine.
Suzana ŽUPAN
Novi ZPP - financijski održiv
- Sve komore donijele su zajednički stav kako nova zajednička poljoprivredna politika mora biti financijski održiva, poštena, inovativna, spremna na rizike zbogd klimatskih promjena i administrativno pojednostavljena - ističe šef Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić jedan od zaključaka donesenih na skupu komora sedam zemalja u Varšavi.