Zdravlje
JEDAN JE OD VODEĆIH JAVNOZDRAVSTVENIH PROBLEMA

Moždani udar drugi je uzrok smrtnosti u svijetu
Objavljeno 23. listopada, 2017.

Moždani udar jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema. Drugi je uzrok smrtnosti u svijetu. Godišnje u svijetu obolijeva 15 milijuna osoba, a umire 5,5 milijuna, što je 9,6 % svih smrti. Jedan je od vodećih uzroka prijevremene smrti i vodeći uzrok invaliditeta u odraslih osoba.

Što je moždani udar?

Moždani udar je naglo nastalo neurološko oštećenje izazvano poremećajem cirkulacije u mozgu koje se događa zbog iznenadnog, djelomičnog ili potpunog prekida protoka krvi u mozgu ili zbog krvarenja. Poremećaj moždanog krvotoka dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, zbog čega dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenom dijelu mozga. Moždani udar može biti ishemijski (izazvan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju), ili hemoragijski (izazvan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo). Oko 80 % moždanih udara su ishemijski koji mogu biti posljedica tromboze ili embolije.Određenom broju moždanih udara prethode upozoravajući znaci. To su prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i povuku se nakon kraćeg vremena, a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Za vrijeme TIA-e nastaje kompletan neurološki deficit (gubitak vida, hemipareza, disfazija). Svaka TIA zahtijeva detaljnu neurološku obradu.

Čimbenici rizika

U zbrinjavanju moždanog udara razlikujemo tri razine: prevenciju (sprječavanje), intervenciju tijekom akutne faze bolesti, te skrb tijekom i nakon liječenja. Sukladno American Stroke Association više od 80 % moždanih udara može se spriječiti ako se prepoznaju i posljedično eliminiraju/reduciraju čimbenici rizika.

Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja dovode do nastanka moždanog udara, a nazivaju se čimbenici rizika za nastanak moždanog udara. Programi prevencije usmjereni su na unaprjeđenje zdravlja i promjene stila života: reguliranje tjelesne težine (indeks tjelesne mase u rasponu 18.5 - 24.9), promjena prehrane (smanjivanje unosa soli, masti i ugljikohidrata, uvođenje prehrane s dosta voća, povrća, ribe i maslinovog ulja), redovita tjelesna aktivnost (najmanje 30 min. dnevno), prestanak pušenja, izbjegavanje prekomjernog unosa alkohola, individualni načini izbjegavanja stresa te provođenje preventivnih zdravstvenih pregleda (sistematski pregledi).

ŠTO MOŽETE UČINITI DA SMANJITE SVOJ RIZIK OBOLIJEVANJA OD MOŽDANOG UDARA?

Da biste smanjili rizik nastanka moždanog udara potrebno je promijeniti štetne životne navike.

PRIDRŽAVAJTE SE SLJEDEĆIH UPUTA:

l KONTOLIRAJTE KRVNI TLAK. Ako vam je povišen krvni tlak slijedite upute svog liječnika obiteljske medicine kako ga sniziti. Liječenjem povišenog krvnog tlaka smanjujete rizik obolijevanja od moždanog udara i bolesti srca.

l PRESTANITE PUŠITI. Pušenje cigareta povezano je s rizikom razvoja moždanog udara. Istraživanja su pokazala da je rizik niži u osoba koje su prestale pušiti unazad dvije do pet godina u odnosu na pušače.

l REDOVITO VJEŽBAJTE I ZDRAVO STARITE. Sjedeći način života postaje uobičajen već u djetinjstvu i ranoj mladosti. Tjelovježbom jačate svoje srce, poboljšavate cirkulaciju, održavate preporučenu tjelesnu težinu i osjećate se bolje. Debljina povećava opasnost od razvoja povišenog krvnog tlaka, začepljenja krvnih žila (ateroskleroze), bolesti srca i šećerne bolesti neovisne o inzulinu. Tjelesna aktivnost (brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje, rad u vrtu), smanjuje rizik od moždanog udara i bolesti srca. Prije započinjanja bilo kojeg oblika programirane tjelesne aktivnosti razgovarajte sa svojim liječnikom.

l HRANITE SE ZDRAVO. Odaberite, pripremajte i jedite hranu koja ima niži udjel masnoća životinjskog podrijetla, zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Izbjegavajte prehranu bogatu koncentriranim ugljikohidratima (slastice, kolači…), alkohol, umjereno koristite sol (3g na dan), radije dosoljavajte hranu prilikom kušanja. Povećajte unos povrća, voća i ribe.    

l KONTROLIRAJTE ŠEĆERNU BOLEST. Ako se ne liječi, šećerna bolest može oštetiti krvne žile i tako izazvati začepljenja koja predstavljaju jedna od rizičnih čimbenika za razvoj moždanog udara.

l ODMAH IZVJESTITE SVOGA LIJEČNIKA O ZNAKOVIMA MOŽDANOG UDARA. Ako se pojave upozoravajući znakovi moždanog udara odmah izvjestite svoga liječnika. Moždani udar ima bolji terapijski rezultat ako se liječenje započne u prvih tri do šest sati od početnog događanja.doc.dr.sc. Senka Samardžić, dr.med. specijalist javnog zdravstva

Koji su najčešći simptomi moždanog udara?

l utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge,

posebice ako je zahvaćena jedna strana tijela

l poremećaji govora: otežano i nerazumljivo

izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe

l naglo zamagljenje ili gubitak vida, posebice

na jednom oku, ili u polovini vidnog polja

l naglo nastala jaka glavobolja praćena

povraćanjem bez jasnog uzroka

l gubitak ravnoteže i/ili koordinacije

povezani s drugim simptomima

l omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u

hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima

Možda ste propustili...

REDOVITO VJEŽBANJE

Smanjuje rizik od raka dojke

OPTICAL EXPRESS VAS VODI U LONDON ZA NOVU GODINU

Božićni popust na lasersku korekciju vida

POLIKLINIKA OPTICAL EXPRESS I MENTAL TRAINING CENTER

Poznati Hrvati isprobali revolucionarne tehnološke inovacije