Objavljeno 21. listopada, 2017.
SLATINA
Nakon što je raspremljena likovna izložba Zdravka Milića „Misija“, u galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja Slatina već sutradan postavljena je arheološka izložba pod nazivom „Veliko polje u Slatini – prapovijesna groblja“. Govoreći na njezinu otvorenju, ravnateljica muzeja Dragica Šuvak povezala je ta dva kulturna događaja podsjećanjem da su nas radovi izloženi na prethodnoj izložbi potaknuli na razmišljanje otkuda smo došli, koja je naša misija na Zemlji i kamo idemo, a „ovom smo se izložbom prizemljili, jer smo dobili dio odgovora na pitanja tko je ovdje bio prije nas, što su ti ljudi radili, a preciznije i koji su bili pogrebni običaji tih davnih stanovnika slatinskoga kraja“.
– Po prvi puta Slatinčani mogu vidjeti što su to arheolozi tako dugo radili dok se 2009. godine gradila slatinska obilaznica.
Autorice izložbe o prapovijesnim grobljima u Slatini su viša kustosica Muzeja Slavonije u Osijeku Slavica Filipović, koja je 2009. godine vodila istraživačke radove, i znanstvena suradnica Instituta za arheologiju Daria Ložnjak Dizdar, koja je nalaze znanstveno obradila. Riječ je o nalazima iz kasnobrončaog doba u 11. stoljeću p.n.e. pronađenim na lokalitetima Trnovača i Berezine u Velikom polju, i spoznajama stečenim na temelju iskustava arheologa.
– Ovo je izvrstan primjer kako se dobrom suradnjom istraživača i muzealaca sa znanošću može doći do ovako velikih i značajnih rezultata, rekla je na otvorenju izložbe Slavica Filipović. – U istraživačkoj ekipi koju sam vodila bilo je troje arheologa, Hrvoje Tkalac, Vinita Ramljak i Marina Kovač, snimatelji totalne stanice Matija Rimac i Robert Mitrović, potom Hrvoje Jurić, koji se bavio nacrtnom dokumentacijom, a sve je fotografski dokumentirao Tihomir Filipović, ispričala voditeljica istraživanja, uz posebnu zahvalu slatinskim vatrogascima, koji su u vrijeme jesenskih kiša 2009. omogućili snimanje iz zraka (bez dronova) i ispumpavanje vode s istraživanog područja.
Govoreći o istraživačkim arheološkim iskustvima, Daria Ložnjak Dizdar istaknula je da su takvi stručnjaci najčešće „velika smetala“ infrastrukturnim radovima i građevinarima koji bi trebali sagraditi nešto korisno ljudima, kao što je slatinska obilaznica, ali njihov je rad važan jer iz iskopanih nalaza iščitavaju brojne podatke. Nalazi groblja u Slatini bili su među uzorcima koji su poslužili realizaciji istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom Kasnobrončanodobni pogrebni običaji i fruštvo na jugu Karpatske kotline.
– Osim arheologa, na uzorcima su radili i brojni drugi stručnjaci, antropolozi su odredili dob i spol pokopanih osoba, zooarheolozi su odredili kome su pripadale životinjske kosti, i na osnovu toga mogli smo rekonstruirati što se zbivalo na tim grobovima i tko su pokopane osobe, a sve to pomaže rekonstrukciji prošlosti kraja.
Obraćajući se gimnazijalcima koji su došli na otvorenje izložbe, Daria Ložnjak Dizdar rekla je da trebaju biti ponosni na svoj kraj i na izuzetnu baštinu koju imaju i s kojom žive. – Vidimo da su izazovi vremena takvi da se kulturna baština pokušava povezati s gospodarstvom, posebno turizmom, i mislim da vi tu imate neslućene mogućnosti, i da smo na samom početku. Važan je i trenutak, sada je vrijeme prisjećanja na najmilije koji su nas napustili i posjeta groblja, ali nama arheolozima groblja nisu tužna, to su jedine cjeline gdje mi vidimo pojedinca koji je davno živio i koga su njegovi ispraćali na njima svojstveni način. Vašim dolaskom i gostoprimstvom počašćeni smo jer je nama, koji se bavimo baštinom, najljepši trenutak kad se ona vraća na mjesto iz kojega je uzeta, kad se obrađeni nalazi pohranjuju u muzeju na ponos i čast ljudima koji tu žive, rekla je Daria Ložnjak Dizdar.
Nakon što je izložbu otvorio gradonačelnik Slatine Denis Ostrošić, Daria Ložnjak Dizdar provela je posjetitelje muzeja izložbenim prostorom i detaljno pojasnila izložene urne i posude pronađene u nizu grobova.
Izložba je organizirana zahvaljujući pomoći Hrvatske zaklade za znanost, Muzeja Slavonije, Instituta za arheologiju iz Zagreba i Ministarstva kulture RH, a u Slatini će biti otvorena do 20. studenoga. Petar Žarković
Kultura polja sa žarama
Osim groblja s 38 otkrivenih grobova, istraženo je i još uvijek se radi na nalazima iz naselja u kome su ti ljudi živjeli. Na Trnovači na sjeveru Velikog polja otkriveni su stariji grobovi, koji datiraju iz 11. stoljeća p.n.e. Kasno brončano doba u Europi obilježila je „kultura polja sa žarama“, nazvana po načinu ukopavanja ostataka pokojnika u urnama nakon spaljivanja. Svaki pojedinac pokopan je u svome grobu, a nađen je samo jedan grob sa dvije urne. Na Berezinama na jugu Velikog polja nađen je jedini ravni grob iz toga vremena u sjevernoj Hrvatskoj, u kome su pokopani „obični“ ljudi. Naime, iz vremena starijega željeznog doba od 8. do 6. st. p.n.e. poznati su samo zemljani humci s grobovima bogatih i uglednih pojedinaca, a ravne grobove teže je otkriti pa na tome tek treba raditi. Zbog nalaza na Velikom polju Slatina je već ušla u našu stručnu literaturu, a o tome se mnogo govori i izvan granica Hrvatske.