Objavljeno 20. listopada, 2017.
Došao sam u Hrvatsku kao što sam obećao. Porekao sam ono što mi se stavlja na teret - izjavio je Ante Todorić
Vlasniku posrnulog koncerna Agrokor Ivici Todoriću još nema ni traga, a njegov stariji sin Ante u petak se vratio u Hrvatsku te dao iskaz u Županijskom državnom odvjetništvu.
Novinare je Ante Todorić izbjegao ispred zgrade odvjetništva u Selskoj ulici u Zagrebu, no kratku je izjavu ipak dao ispred Kulmerovih dvora, doma Todorićevih.
- Došao sam u Hrvatsku kao što sam obećao. Porekao sam ono što mi se stavlja na teret - izjavio je Ante Todorić. Nije htio odgovoriti na pitanje gdje mu je otac.
Ivica Todorić, kojemu je od 15 osumnjičenih u slučaju Agrokor, jedinom određen jednomjesečni istražni zatvor, još nije dostupan hrvatskom pravosuđu pa će se za njim najvjerojatnije raspisati tjeralica. Nedostupan je i njegov mlađi sin Ivan Todorić.
Prema neslužbenim informacijama, Županijski sud u Zagrebu blokirao je imovinu u vlasništvu Ivice Todorića. Time je odobren zahtjev Državnog odvjetništva kako bi se, nakon što proces jednog dana bude okončan, osigurala naplata štete. Blokada se odnosi i na 55.000 četvornih metara Kulmerovih dvora gdje je četvrtina imanja upisana na Ivicu Todorića. Prema zemljišnim knjigama, rezidencija obitelji Todorić u vlasništvu je Ivice Todorića te njegovih sinova i kćeri, čiji udjeli nisu blokirani.
Fran Olujić, odvjetnik Ante Todorića, rekao je da će njegov klijent vjerojatno nekoliko dana provesti s obitelji u Zagrebu i zatim se vratiti u London na svoju adresu, a ondje je i zaposlen.
- Tereti ga se za dva kaznena djela, zloporabu u gospodarskom poslovanju i krivotvorenje isprave - rekao je Olujić. Na pitanje novinara, rekao je kako ne zna gdje su Ivica i Ivan Todorić.
Odvjetnici Ivice Todorića najavili su prije žalbu na odluku da se istražni zatvor odredi jedino osnivaču posrnulog koncerna Agrokor, koji se, prema tvrdnjama tužiteljstva, okoristio za više od milijardu kuna.
Iskaz Ante Todorića smatra se bitnim jer je on jedan od četiri člana Sektora riznice Agrokora. Ostali članovi su Ivica Todorić, Tomislav Lučić i Ivan Todorić. Dosadašnja istraga pokazala je da su se u Sektoru riznica donosile strateške financijske odluke. Prema neslužbenim informacijama, navodno je nakon pretraga kuća, stanova i ureda ustanovljeno kako nedostaje dokumentacija vezana uz rad tog tijela. Navodno su samo njih četvorica upravljala i izdavanjem mjenica koje su poslužile kao prikriveno sredstvo financiranja Agrokora.
Uz Todorića i sinove, u slučaju Agrokor osumnjičeni su Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi osumnjičeni terete se za više kaznenih djela protiv gospodarstva i kaznena djela krivotvorenja, odnosno za zloporabe u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje isprava i nezakonito vođenje poslovnih knjiga.
Dijana PAVLOVIĆ/H
MOGUĆ POVRATAK U ISTRAŽNI ZATVOR SVIH OSUMNJIČENIH
Županijsko državno odvjetništvo u petak se žalilo na odluku da se 14 osumnjičenika u slučaju Agrokor tijekom istrage brani sa slobode. Izvanraspravno vijeće žalbu je raspravilo odmah, a odluku će donijeti i objaviti početkom idućeg tjedna. Izvanraspravno vijeće može odlučiti sasvim suprotno od suca istrage te može svih 14 osumnjičenih poslati u istražni zatvor. Vijeće može sve vratiti i na novo odlučivanje, a u slučaju da preinači odluku može umjesto zatvora odrediti i blaže mjere.
KAZNENA PRIJAVA IZ DEVEDESETIH?
Mostov saborski zastupnik Nikola Grmoja ustvrdio je u petak kako ima saznanje da u Uredu predsjednice na Pantovčaku još od devedesetih godina stoji kaznena prijava protiv Ivice Todorića. “To pokazuje da su zakazali Državno odvjetništvo i pravosudni sustav jer po toj kaznenoj prijavi nije napravljeno ništa”, kazao je Grmoja. Navodno je riječ o kaznenoj prijavi koja se tiče robnih zaliha.
Ured predsjednice Republike Hrvatske demantirao je Grmojine tvrdnje. “Arhivsko gradivo nastalo djelovanjem prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, kao i arhivsko gradivo nastalo djelovanjem bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića u razdoblju do 2009. godine Ured predsjednice Republike Hrvatske predao je Hrvatskom državnom arhivu sukladno članku 14. stavka 3. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima”, priopćeno je iz Ureda predsjednice.
nalog
OČEKUJE SE TJERALICA ZA VLASNIKOM AGROKORA