Objavljeno 21. listopada, 2017.
Hrvatskoj za EU fondove nedostaje oko 2700 stručnjaka koji bi svojim uključivanjem povećali apsorpcijski kapacitet cijelog sustava
Hrvatskoj za EU fondove nedostaje oko 2700 stručnjaka koji bi svojim uključivanjem povećali apsorpcijski kapacitet cijelog sustava, rezultat je istraživanja provedenog u gotovo 500 organizacija, koje upozoravaju na alarmantan deficit stručnih znanja, čak i u organizacijama koje su do sada uspješno povlačile EU sredstava, priopćilo je Učilište Algebra, koje je pružalo tehničku pomoć u istraživanju, koje su proveli Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU te Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU.
Podatci dobiveni istraživanjem upozoravaju na nedostatak stručnog kadra u području EU fondova, ne samo u javnom nego i u privatnom i civilnom sektoru. U iskazu opće procjene vlastitih kapaciteta za korištenje sredstava istraživanjem obuhvaćene organizacije dodijelile su si prosječnu ocjenu od 2,5, a kao glavno područje koje je potrebno unaprijediti navode ljudske resurse.
Prema riječima Željka Požege, osječkog stručnjaka za ljudske resurse, Hrvatska već desetljećima nema analizu koliko nam kojeg kadra zapravo treba. Tu, dodaje, nije problem samo s EU fondovima nego i s mnogim strukama u kojima ili imamo deficit ljudi, ili smo pak suficitarni. Struka već duže upozorava na nužnost izrade detaljnog izračuna u tom smislu, kako bi se u skladu s tim odredile i nove kvote pri upisu na fakultet.
- Što se tiče EU fondova, mi smo izrazito željeli ući u EU jer nam to donosi više prednosti nego nedostataka. I ušli smo u EU, a pritom zaboravili da EU funkcionira na način da svi uplaćuju u nekakve fondove i da se iz tih fondova sredstva isplaćuju na točno propisan način. Za to treba posebno propisan tip zanimanja-stručnjaka, koji zna kako treba povlačiti ta sredstva, a do ulaska u EU takvi nisu postojali. Dakle, de facto se pojavilo novo zanimanje. A naš obrazovni sustav, politika i tržište nisu na vrijeme reagirali uvođenjem tog zanimanja. Najprije smo drastično kasnili s povlačenjem sredstava jer nismo imali ljudi, pa je bila prva godina kada smo više uplatili u EU nego što smo povukli sredstava, pa smo se malo organizirali po općinama i dalje pa danas razne institucije što formalne, što neformalne, privatne ili državne, organiziraju tečajeve za voditelje EU projekata - kaže Požega.
- Rezultati istraživanja pokazuju nedostatak kadra sposobnog pripremati i provoditi EU projekte - ističe ravnatelj Algebre Mislav Balković, koji stoga smatra kako je izgradnja karijere u području EU fondova, uz karijeru u području ICT-a, vjerojatno najbolje moguće ulaganje koje se danas može izabrati.
Stjepan Ribić, predsjednik Uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, jedne od uspješnijih u Hrvatskoj, smatra kako su rezultati istraživanja realni. “Ako prijavimo ministarstvu projekt i onda čekamo odgovor godinu dana, to je čisti dokaz kako oni nemaju kapaciteta da to vrednuju, ocijene, očiste budžet i podugovore te da mi u to krenemo. Dakle, treba još kvalitetnih ljudi u ministarstvima i agencijama, pa i EU upozorava da Hrvatskoj nedostaje ljudi u upravljanju procesima EU projekata i fondova. Činjenica jest da u cijelom sustavu nedostaju ljudi kako bi uspješno mogli povući 10,7 milijardi eura”, najavljuje Ribić.
Igor BOŠNJAK/H
DRŽAVNE SE TVRTKE NE PRIJAVLJUJU NA NATJEČAJE
- Nikad dovoljno kvalitetnih ljudi koji mogu od ideje napraviti zreo projekt i povući milijune eura. Mislim da i osječki regionalni ured Zavoda za zapošljavanje kreće u edukacije, dodatno usavršavanje rade pučka učilišta i Ekonomski fakultet, a i mi držimo predavanja radi obuke mladih u pisanju projekata. Na raspolaganju je velik novac, a statistike kažu da nismo bili najbolji u tome na nacionalnoj razini. Nedostaje stručnjaka u upravljanju ministarstvima i agencijama. Ima i kontradikcija. Kada se natječaj otvori prema jedinicama lokalne samouprave i nevladinom sektoru, dođe nekoliko puta više prijava nego što je novca. Pa otkud onda toliko neiskorištenih sredstava? Zato što je tu riječ o velikim državnim tvrtkama koje ne odrađuju svoje i ne prijavljuju se na njima namijenjene natječaje - kaže Ribić.
NARADIŠ SE, A PLAĆA I NIJE VISOKA
- Mi se jesmo malo konsolidirali, ali i dalje imamo silan deficit jer se dio ljudi koji su prošli tečajave za voditelje EU projekata zaposlio, a drugi razočarao jer tu nisu previsoke plaće, to je izrazito zahtjevan posao, za koji je nužno i izvanredno znanje engleskog jezika, a i naradiš se. Tako da će nam tih zanimanja nedostajati sve više ako ne reagiramo, a sukladno s tim i povlačit ćemo manje novca i zaostajati za drugim zemljama EU. To je strašan problem, a njegovo rješavanje mora krenuti od ministarstva. Dok god je to proizvoljno, imamo problem - zaključuje Požega.