Ilija Cota predsjednik je Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman”, član njezina nacionalnog predsjedništva i član Središnjeg odbora stranke. Za naš list govori o potpori stranačkih veterana Plenkovićevoj demokratizaciji HDZ-a.

Premijer Plenković u godišnjem je izvješću o radu Vlade rekao da je protekla godina bila jedna od najizazovnijih od završetka Domovinskog rata.

- Slažem se s tom njegovom tvrdnjom. To vam mogu potvrditi kao jedan od prvih redarstvenika te zapovjednika Specijalne i Vojne policije OS RH.

Tada nas je očuvalo jedinstvo i imperativ stvaranja države. Što nam danas jamči uspjeh?

- Na današnji dan prije 26 godina trajali su napadi na Vinkovce, Vukovar, Dubrovnik, Karlovac i druga mjesta u Republici Hrvatskoj, ljudi su svakodnevno ginuli, a 320 tisuća ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove. Danas imamo situaciju da nam domove svakodnevno napuštaju mladi, pa i čitave obitelji. Može li se to usporediti? Može, jer se radi o problemu koji ulazi u red pitanja na koje odgovor mora naći čitavo hrvatsko društvo.

Poznati su razlozi tih odlazaka. Najveća je odgovornost na Vladi.

- Ovo je vlada koja se u prvih godinu dana suočila s više naslijeđenih problema nego bilo koja vlada prije tijekom cijelog mandata. Pritom “lepeza” problema seže od političkih do gospodarskih i diplomatskih. Vlada je tu kako bi upravljala procesima. Mi smo tu da bi joj pomogli i dali povjerenje. Bez povjerenja u ljude i zajedničkog rada nema ni rješavanja problema. Cijela Hrvatska je to pokazala i dokazala tijekom najtežih dana u suvremenoj povijesti naše domovine. I tada su ljudi odlazili. Ali vratili su se jer su nam vjerovali. Sada se mora dogoditi isto. Zbog toga mislimo da Vladi treba dati povjerenje uz suradnju, a ne opstrukciju. Jer cijenu opstrukcija plaćamo svi, a najviše naša djeca.

Ali ljudi u međuvremenu odlaze.

- To razumijem, pa i mnogi mi se utemeljitelji i branitelji žale da odlaze njihova djeca. Neki su čak skloni tvrditi da odlazi najviše djece onih koji su stvarali državu i u tome vide neki “smišljeni plan” slabljenja našeg nacionalnog korpusa. Čak su skloni tvrditi da njihova djeca imaju stigmu zbog sudjelovanja očeva u stvaranju i obrani Hrvatske. Ja ne bih išao tako daleko. Treba znati jedno: uvijek negdje postoji život koji je kvalitetniji i gdje je standard viši, ali Domovina ne postoji nigdje drugdje. Za nju se treba boriti.

Kako?

- Imamo Projekt “Slavonija, Baranja i Srijem”. Taj projekt podrazumijeva 2,5 milijardi eura ulaganja u poljoprivredu, ruralni i regionalni razvoj, energetiku, dodatni zamah gospodarstva. Imamo vladu koje je tom projektu posvećena, koja je prva pružila priliku nama u Slavoniji, Baranji i Srijemu da zajedno s nama rješava naše probleme.

Hoće li to biti dovoljno?

- U Savjetu za Slavoniju, Baranju i Srijem sjedi pet slavonsko-baranjsko-srijemskih župana i direktora županijskih razvojnih agencija. Osjeti se snažna želja, volja i namjera Vlade da se pomogne ovom nekad najbogatijem dijelu Hrvatske. Čvrsto vjerujem u Projekt “Slavonija, Baranja i Srijem” u kojemu i sam sudjelujem kao direktor županijske razvojne agencije te želim napomenuti da je do sada ugovoreno kroz projekt više od 2,5 milijardi kuna, odnosno 13,4 posto ugovorenih nepovratnih sredstava, a pravi rezultati tek dolaze.

Dakle, u tome niste sami?

- Veliku ulogu u tome ima i ministrica Gabrijela Žalac, koja je zamjenica predsjednika Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koja je naša Vinkovčanka i došla je na mjesto ministrice s mjesta direktorice županijske razvojne agencije Hrast d.o.o., odnosno pročelnice UO-a za međunarodnu suradnju i EU poslove.

Premijer vodi taj savjet?

- Da. Ali on ima još jednu prevažnu funkciju, koja je jednako važna za Slavoniju kao i za ostale dijelove države. Kao predsjednik Vlade on osigurava političku i gospodarsku stabilnost, i to u ne baš idiličnim uvjetima. Možete li zamisliti što bi se dogodilo da nije spriječen negativni utjecaj problema Agrokora na hrvatsko gospodarstvo? Da nam je snižen kreditni rejting? Da se mene pita, ja bih osnovao istražno povjerenstvo koje bi se bavilo svim onim interesnim grupacijama koje su u posljednjih šest mjeseci radile na tome da spriječe ovaj stabilizirajući projekt Vlade i time zapravo pokušavale dovesti državu u kaotično stanje.

Govorite o stabilnosti. Je li ona moguća uz ovakvu stranačku scenu i ovakav izborni zakon?

- Moguća je, ali ju je teško postići i održavati.

Kako onda postići njezin viši stupanj?

- Djelovanjem na više razina. Kao prvo, potrebna nam je generalna demokratizacija stranačkih struktura, razvijanje unutarnjeg dijaloga i međusobne konkurencije, inauguriranje jedne normalne unutarnje procedure u svim strankama koja bi mogla iznjedriti najbolje ljude i rješenja. To će bavljenje politikom vratiti na teren nadmetanja u programima i suradnje u onim pitanjima koja su od općeg nacionalnog interesa. Naravno tu je i pitanje izbornog zakona o kojem ćemo otvoriti raspravu.

Kako se u to uklapaju utemeljitelji?

- Itekako se uklapaju.

Je li to neka “tajna operacija”? Nismo baš primijetili da ste posebno prisutni.

- Mi smo prisutni u svim stranačkim strukturama i jedan smo od najintegrativnijih dijelova HDZ-a. Pa mi smo ga stvorili, poznajemo ga bolje od ikog. Istina je da smo po prirodi stvari dosta prostora prepustili novim generacijama, jer stranka je živi organizam i nije prirodno da ostane “ukopana” u prošlosti. Tu dolazimo do bitne političke poruke o kojoj ćemo razgovarati i iduća dva dana: utemeljitelji nisu prošlost, niti su u nju ukopani. Naprotiv, to su ljudi koji su se u politiku uključili s imperativom provođenja promjena. I danas ćemo na njima inzistirati.

Što mislite mijenjati?

- Mi smo uspješna, pobjednička stranka, posebno njezin “slavonsko-baranjsko-srijemski dio”. Pobijedili smo u svih pet slavonskih županija, imamo svih pet župana i, samostalno ili u koaliciji, većinu u svih pet županijskih skupština. I to je fantastičan rezultat. Ali politika mora “isporučivati” rješenja i rezultate. Potporu smo dobili jer su nam ljudi povjerovali da ćemo biti kadri riješiti probleme s kojima se suočavaju. Zbog toga nam je potrebna veća uključenost svih koji tome mogu pridonijeti.

Govorite generalno?

- Govorim i generalno i stranački. Kada je stranka u pitanju, zadatak je otvoriti je svima koji žele pridonositi njezinoj politici i programu. Ako su problemi koje danas imamo u rangu izazova koje smo imali devedesetih, onda i snaga našeg okupljanja i unutarnja dinamika moraju biti na razini HDZ-a iz tog vremena.

A to nije slučaj?

- Svijest o problemima je velika, ali ju često ne prati spremnost na uključivanje u njihovo rješavanje. Imamo dosta prigovora da na unutarnjem planu nismo do kraja ustoličili dovoljno jake demokratske procedure koje bi ljude potaknule na slobodno i neopterećeno međusobno konkuriranje. Zbog toga nam se događa da se u nekim sredinama iskazana ambicija proglašava frakcionaštvom pa često postajemo “jednokandidacijska” stranka. Ali to je moguće postići. Recimo, mi u utemeljiteljima nemamo takvih problema.

Nije li onda i vaša ambicija da nešto mijenjate na unutarnjem planu neka vrsta frakcionaštva?

- To je politika predsjednika stranke koju mi snažno podupiremo.

Podupirete, ali kakve su vam mogućnosti?

- Ljudi koji sudjeluju u radu utemeljitelja imali su svoje političke karijere, imaju znanje i iskustvo. Osim toga, iako će vam to zvučati čudno, vrlo su operativni. Kada oni prepoznaju trenutak za djelovanje, u stanju su učiniti veliku razliku između zatečenog stanja i onoga što bi trebalo napraviti.

Zar to niste mogli i do sada?

- Mi smo prepustili novim generacijama politički prostor, ali se pokazalo da na srednjoj razini stranačke strukture ponekad nedostaje hrabrosti za iznošenje vlastitih stajališta i odlučnosti u borbi za demokratske standarde. Demokracija se ne može primjenjivati dozirano. Doziranjem se zapravo onemogućuje stvaranje atmosfere u kojoj bi svatko, u okviru općeg stranačkog programa, imao osjećaj da može slobodno i bez ikakvih opterećenja iznositi svoja mišljenja i stajališta, pa i okupljati ljude koji ih zastupaju.