Objavljeno 21. listopada, 2017.
U populaciji osječkih tinejdžera sve je više onih kojima je potrebna psihološka terapija zbog stresa prouzročenog preopterećenjem, agresivnosti, hiperaktivnosti i drugih poremećaja u ponašanju!
Alarmantni su to podatci na koje ukazuju iz Centra za zdravstvenu zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskog Zavoda za javno zdravstvo koji je, u sklopu projekta “Moje snage i poteškoće”, proveo screening osječkih srednjoškolaca za rano otkrivanje rizičnog ponašanja u mladeži. Riječ je o projektu u sklopu kojega srednjoškolci ispunjavanjem samoocjenskog upitnika govore o svojim osjećajima, brigama i eventualnim poteškoćama. Upitnici se analiziraju, a o rezultatima se obavještavaju roditelji kod čije djece “ispliva” neka poteškoća, te im se potom u Centru za zdravstvenu zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskog Zavoda za javno zdravstvo nudi savjetovanje i/ili stručna pomoć. Projekt se provodi unatrag nekoliko godina.
- Screening je u školskoj godini 2016./2017. obuhvatio približno 1300 učenika sedmih razreda osnovnih škola i prvih razreda srednjih škola na području grada Osijeka. Rezultati su pokazali da poteškoće u osjećajima i ponašanju ima 13 posto ispitanika. Uz napomenu kako su anketirani samo oni učenici čiji su roditelji potpisali suglasnost, a to je u prošloj školskoj godini učinilo između 50 i 70 posto roditelja/staratelja, ovisno o školi. Među onima kod kojih je detektirana neka emocionalna poteškoća prevladavaju djeca kojoj visoki zahtjevi nastavnih programa izazivaju stres jer je kroz proces učenja prisutan strah od neuspjeha. A čim je osoba pod stresom ili u strahu prilikom učenja, unatoč posvećenosti i utrošenom vremenu, ne postiže očekivane rezultate. Riječ je mahom o djeci u zahtjevnijim školskim programima - kaže dr. med. Marija Kribl, voditeljica Centra.
Dodaje kako su, osim u preopterećenih učenika, emocionalne poteškoće detektirane u najvećem broju kod “zatvorene” djece koja se teško prilagođavaju promjeni sredine prilikom prelaska iz osnovne u srednju školu. Pogotovo ako je riječ o, primjerice, učenicima iz manjih sredina za koje početak srednje škole znači i dolazak u veći grad. To su djeca koja se teže prilagođavaju, pa se i susreću s neprihvaćanjem drugih učenika, a koje se može odražavati i kroz verbalno zlostavljanje, omalovažavanje, socijalno izoliranje...
Ivana SOLAR
REAKCIJE RODITELJA
Prilikom provođenja posljednjeg probira, prvi je put uočen trend povećanog interesa roditelja za emocionalno zdravlje svoje djece.
- Nakon što smo poslali dopise roditeljima djece kod koje smo uočili emocionalne poteškoće, u puno većem broju su se javili i došli s djecom na savjetovanje nego što je to bilo prijašnjih godina. No, i dalje ostaje neobično što u prosjeku 40 posto roditelja odbija potpisati suglasnost za provedbu anketiranja, kao i okolnost da izvjestan broj roditelja ne reagira na upućeni im dopis - kaže dr. Kribl.
EMOCIONALNE TEŠKOĆE MOGU VODITI U DEPRESIJU I OVISNOST
Dr. Marija Kribl napominje kako, iako nije pravilo, djeca koja su u srednjoškolskoj dobi pod većim psihosocijalnim opterećenjem pokazuju sklonost rizičnom ponašanju, a pod većim su rizikom i za mogući razvoj ovisnosti.
- Primjerice, djeca će zbog vršnjačkog pritiska eksperimentirati s psihoaktivnim tvarima, iako su im poznate štetne posljedice, samo da bi bila prihvaćena. Umanjivanje i neuvažavanje emocionalnih poteškoća naših tinejdžera može imati za posljedicu razvoj psihičkih poremećaja, kao što su depresija, destruktivna i samodestruktivna ponašanja, čitav niz psihosomatskih bolesti, a tako i razvoj bolesti ovisnosti - upozorava dr. Kribl.
screening
CILJ JE RANO OTKRIVANJE RIZIČNOG PONAŠANJA